Hrvatska
"Među menadžere se uvukla nervoza i neisgurnost!"

Globalna recesija koja nije zaobišla ni naš grad nemilosrdno je stavila mlinski kamen na leđa zadarskom gospodarstvu. Dodatnu negativnu sjenu na cjelokupnu situaciju bacilo je uhićenje bivšeg premijera Ive Sanadera. Kada će se zadarsko gospodarsvo riješiti tih utega i svega ostalog što ga pritišće, te što nas očekuje na gospodarskom planu u idućoj godini, pitali smo tajnika Županijske komore Zadar, Denisa Ikića.
* Kakva je, gospodarski, bila ova godina što se tiče Zadra i Zadarske županije?
– Moramo je promatrati u kontekstu gospodarske krize, stagnacije, recesije… Po pokazateljima koje smo mi u Komori zabilježili, prema službenim podacima, zakoračili smo u nju u zadnjem tromjesečju 2008. godine. Kada kompariramo ovu godinu sa prošlom, onda nažalost moramo konstatirati da je ogromna većina ekonomskih pokazatelja negativna. Ti negativni trendovi se lagano usporavaju, ali trend se još nije okrenuo. Kad to kažem, postoji svega nekoliko pokazatelja koji odudaraju od te slike, tu prvenstveno mislim na turistički promet koji ima fizičke stope rasta u odnosu na prošlu godinu i druga stvar koju treba spomenuti je pitanje vanjsko-trgovinske razmjene koja je i dalje u suficitu, a sve drugo je nažalost i dalje lošije nego što je bilo prošle godine. 2010. godina je za većinu naših gospodarstvenika bila izuzetno teška…
* … i svi bi je najradije zaboravili?
– Upravo sam to htio reći. Jedna dosta teška, krizna godina. Tim više što smo mi na području Zadarske županije, početkom 2003. godine pa do 2008. imali konstantno pozitivan rast svih fizičkih i financijskih pokazatelja gospodarstva, pokazatelja vanjsko-trgovinske razmjene, pokazatelja zaposlenosti i nezaposlenosti, i zaista u tom smislu bili smo jedno lagano rastuće gospodarstvo koje je imalo jedan kontinuitet, da bi se dolaskom te svjetske krize to naprosto okrenulo. I negativni trendovi i dalje traju.
* Što možemo očekivati od nadolazeće godine? Hoće li ona biti bolja ili lošija? Jeste li optimist?
– O tome možemo suditi kroz nekoliko pristupa. Koliko smo mi privlačni kao županijsko gospodarstvo, prvenstveno za neke strane investitore? Da li mi možemo njima nešto brzo ponuditi?! Da li smo privlačni kao prostor za državne investicije?! Mislim na neke energetske potencijale koji jesu definirani, i turističke potencijale. Treća stvar, jesmo li mi naslonjeni na europsko gospodarstvo, na svjetsko gospodarstvo i koliko? Onaj dio industrije koji mi imamo, metaloprerađivačku i industriju hrane i piće, da li tu možemo očekivati nekakve značajnije stope rasta ili povećanje proizvodnje?
* Možemo li?
– Obzirom na strukturu sadašnjeg gospodarstva, prvenstveno smo fokusirani na automobilsku industriju i prehrambenu industriju, pri tome mislim na naša poduzeća koja su izvoznici i koji su dio jednog velikog europskog odnosno svjetskog tržišta. Nažalost, imamo strukturu gospodarstva takvu da pojedina poduzeća određuju trend u pojedinim sektorima. Nitko ne može znati hoće li sljedeća godina biti dobra. Ključno je pitanje koliko mi možemo stvoriti nekih novih proizvoda i novih pogona? Zapravo vrlo malo je novih pogona, novih proizvodnji. Tako da su očekivanja za slijedeću godinu vrlo, vrlo suzdržana.
* Osim recesije, koliko će negativno na naše gospodarstvo utjecati aktualna situacija oko Ive Sanadera?
– Slučaj bivšeg premjera ne bih uopće komentirao sa ove razine. Kao privatni građanin možda da, ali ovdje sa ove pozicije ne. Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, u svakom slučaju negativno. Vrlo negativno. To je ono što ne doprinosi poduzetničkoj klimi, ne doprinosi optimizmu, ne doprinosi da poduzetnici promijene klimu u društvu koja je dosta loša. Naprotiv, tjeraju ih na sasvim jedno drugo razmišljanje da ove postojeće opsege proizvodnje koje imaju svedu na minimum. Mi smo društvo koje je cijelu ovu godinu bilo bombardirano sa negativnim vijestima, gdje su menadžeri bili u negativnoj ulozi. Tako da to sigurno neće pomoći poboljšanju poduzetničke klime. Uvukla se jedna velika nervoza, velika nesigurnost i to svakako nije milje koji pogoduje poduzetničkom sektoru. Druga stvar koja je evidentna ovdje na zadarskom području, na koju se poduzetnici žale, jest nesigurnost poslovanja. To je pitanje nepodmirenih računa za plaćanje jer nitko nema milosti prema njima. Ni vjerovnici, osobito država. Imamo paradoksalnu situaciju da vi kao poduzetnik za svoje obavljene usluge ili radove isporučujete račune, a da ne možete doći do svojih novaca. I onda vas proganjaju državne institucije zato jer ne možete ovo ili ono, a ne svojom krivnjom. Oni koji su vam dužni pozivaju da svoja prava zatražite sudom. I onda su oni jadni sretni ukoliko uspiju izaći na kraj sa obavezama prema državi.
* Mogu li najave novih uhićenja koja je najavio ministar Karamarko pogoditi i zadarsko gospodarstvo?
– Znate li koliko ima institucija koje za to primaju plaću? Imate Poreznu upravu, krim policiju… Ne mogu to komentirati.
NERAZUMIJEVANJE
* Možete li komentirati sljedeće – koliko se u Zadru zapravo zarađuje na “pravom” tržištu, u pravim tržišnim utakmicama?
– Kako to mislite?!
* Lijepo. Koliko Mercedesa ima u Zadru, a da nisu plaćeni iz proračuna RH?
– Ne razumijem vaše pitanje. To nekog drugog morate pitati.
“NISAM JUSUPOV ODVJETNIK!”
* Kako komentirate to da je Božo Jusup, koji je propao nakon što mu je dodjeljenja nagrada za životno djelo, isplatio plaću sebi, a radnicima nije, sada za Božić?
– Sve što imate o gospodinu Jusupu, pitajte njega. Nisam mu ja ni odvjetnik niti opunomoćenik.
“POMOĆ KK ZADAR? NE DOLAZI U OBZIR!”
* Je li Županijska komora Zadar pomagala financijski KK Zadru?
– Na način da bi davali novce, ne. Ne dolazi u obzir. Mi smo društveno odgovorna institucija koja putem svojih članica sudjeluje u nizu projekata i akcija za koje misli da treba sudjelovati. Od organiziranja humanitarnih koncerata, humanitarnih akcija, prikupljanja donatorskih sredstava, itd…
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






