Connect with us

Hrvatska

Nastavljeno suđenje carinicima

Objavljeno

-

Županijski sud u Zadru (Foto: Ivan Katalinić)
Na Županijskom sudu u Zadru danas je nastavljen sudski postupak koji se vodi protiv 10 optuženika, sedam carinika, Aleksandre Grgić, vlasnika i komercijalista TO Sentum Zadar. Optužnica ih tereti za počinjene malverzacije kojima je pogodovano tvrtki Sentum prilikom carinjenja veće količine uvezenog šećera, čime je na kraju državni proračun oštećen za više od 1,6 milijuna kuna.
Vlasnika poduzeća Sentum Tomislava Šarića i njegova komercijalista Aleksandra Lodija tereti se da su Aleksandru Grgić, zaposlenicu otpremničke tvrtke “Intereuropa logističke usluge” u Zadru, potaknuli da iskoristi svoj položaj i da u carinskim deklaracijama prikaže kako je riječ o nečistom šećeru za daljnju proizvodnju umjesto o čistom konzumnom šećeru.  Ona je tako u razdoblju od 20. lipnja pa do 17. kolovoza 2005. godine napravila ukupno 31 lažnu carinsku deklaraciju upisujući niži tarifni broj carinske tarife na osnovi kojih je kasnije Carinarnica Zadar, Carinska ispostava Gaženica, tu robu i carinila.
Peru Klanca, carinika kontrolora, kao četvrtoptuženog tereti se da je znao kako je riječ o neistinitim deklaracijama ipak ovjerio i potpisao takve deklaracije. Za isto djelo i u istom vremenu terete se i Anđelo Šimičić, Aurelio Kalmeta, Oleg Vlahov, Tomislav Pavlović, Luciano Jelenković i Nenad Bobić-Picić.
Na prošlom suđenju utvrđeno je da carinici Aurelio kalmeta i Anđelo Šimićiić nisu imali stručnu osposobljenost da obavljaju posao carinika kontrolora, odnosno za obavljanje njihovog posla potrebna je visoka stručna sprema, a njih dvojica je nemaju.
Sudski vještak Žegrec danas je nastavio svoje svjedočenje u kojem je ponovno bilo govora o spisima te korektorom izbrisanim tarifama te je odgovarao na pitanja nekih od optuženika. Između ostalog, Žegrec je rekao kako su u inkriminirano vrijeme carinci pregledači bili dužni postupati po nalogu carinskog kontrolora, iako on formalno nije njima šef, ali je ovlašten da pregledačima nalaže određena postupanja.
Carinski postupak započinje prihvaćanjem deklaracije, pa glede te deklaracije proveden je 31 postupak, te je vještak bio upitan da li je taj 31 postupak oštetio državni proračun. Žegrec je odgovorio kako je postupkom carinske kontrole utvrđen carinski dug koji je poslan zadarskom dužniku 2006. godine te da je utvrdio kako zadarska carinarnica nije naplatila dug iz bankovne garancije, što je trebalo, ali se u jednom trenutku odustalo od naplate duga i krenulo s ovrhom. Žegrec je naglasio kako mu nije jasno zašto je to tako bilo.
Optužba je predložila da se pozovu vozači i dostavljači šećera te da se dostave prijevozni listovi, kako bi se utvrdilo tko je preuzeo tovarne listove. Na zahtjev odvjetnika iz obrane također će biti zatražen pravilnik o sistematizaciji od špeditera Intereuropa kako bi se utvrdile ovlasti službenih osoba unutar jedinice u Zadru u inkriminirajućem vremenu. Od Carine će biti zatraženo pisano očitovanje zašto nije došlo do isplate duga putem bankovne garancije, a u s vezi s tim bit će ispitani Ante Bajlo i Ivica Knez.
Suđenje se nastvalja 10., 11., 12., 13. i 14. siječnja 2011. godine u 09:30 sati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu