Connect with us

Hrvatska

Grad Zadar povećava subvencije Višnjiku i Zračnoj luci za 30 posto

Objavljeno

-

Gradsko poglavarstvo (Foto: Ivan Katalinić)
Proračun grada Zadra u 2011. godini iznosit će 380 milijuna kuna. Unatoč globalnoj krizi na koju se gradonačelnik Zvonimir Vrančić često poziva, proračun predviđa povećanje rashoda u pojedinim odjelima. Tako će se povećati izdvajanje za sport za čak 36 posto, za kulturu 9 posto u odnosu na rebalansirani proračun u 2010. godini.
Povećavaju se subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru, i to za 20 posto. Odnosi se to prvenstveno na Liburniju, Odvodnju, Zračnu luku, Višnjik, Nasade, Eko i Poduzetnički inkubator. Liburniji će biti subvencionirano 11 milijuna kuna, Odvodnji dva milijuna, Višnjiku 8,3 milijuna. Obala i lučice je jedino trgovačko društvo u vlasništvu Grada kojem iduće godine nije predviđena subvencija.
Pomoći koje se isplaćuju iz proračuna povećale su se za 338 posto u odnosu na prošlu godinu, prvenstveno radi pomoći Općoj bolnici, sufinanciranja projekata “EKO” d.o.o. i sufinanciranja Kazališta lutaka.
Grad će istovremeno povećati i naknade građanima i kućanstvima povećavanjem subvencija predškolski odgoj i u gradskom prijevozu.

Za računalne programe u Gradskoj upravi – 679.000 kuna

Grad Zadar povećava rashode za informatizaciju Gradske uprave u 2011. godinu za 318 posto. Proračunom za iduću godinu tom je programu namijenjeno 1,59 milijuna kuna, dok je za isti program u tekućoj godini potrošeno pola milijuna kuna.

Za stručno usavršavanje zaposlenika u tom je programu izdvojeno 98.000 kuna, za usluge održavanja 159.000 kuna, za računalne usluge 140.000, za računala i komunikacijsku opremu malo više od 400.000 kuna, a najviše je izdvojeno za “ulaganja u računalne programe” – čak 679.000 kuna.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. trener

    10. prosinca 2010. at 17:53

    Veliko Bravo za ove g……,još jednom dokazuju svoju nesposobnost ili bolje rečeno bezobrazluk. Stalno pomažu kronične gubitaše sa poreznim novcima svih nas, Umjesto ŠRC Višnjik bilo bi korisnije da su napravili novu zgradu HZZO i HZMO, jer u straoj zgradi na Poluotoku čovjek se osjeća kao stoka a zapopslenicima na šalteru to je kao kaznena ekspedicija. Ljudi trebaju pristojne urede i ljubazne referente a ne dvoranu u koju i ionako skoro nitko ne dolazi jer su i KK Zadar uništili Gradske ulice su pune rupa i lokvi, po pojedinim kvartovima je totalni mrak jer ulična rasvijeta ne radi ili je slabe jačine. Govore da svugdje štede, samo pogledajte na igralištu NK Arbanasi (pored igrališta NK Zadar) skoro svaku večer igraju se noćni treninzi pod reflekorima koji troše puno struje, koju opet Grad (Mi) plaćamo. Nije li to totalni bezobrazluk da im se to dozvoli? Pa valjda bi ti amateri trebali trenirat po danu!!! To je na žalost još samo jedan primjer razbacivanja novcima od klubova koji žive od gradskog proračuna. Živimo u vrijeme krize, ljudi imaju skromna primanja, neki ni to, neki plaće nisu vidili mjesecima a gradska gospoda razbacuje se našim novcima. Do kada???

     
  2. roksi

    10. prosinca 2010. at 23:08

    Ti si glup. Ako su amateri znači da ako ne svi, neki od njih rade, pa igraju posli posla. Po zimi je noć iza 4 ure popodne. Dalje, Grad ne financira HZZO. Jel uvidjaš koliko si glup sa svojim primjedbama?

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu