Connect with us

Hrvatska

HNS predvidio parkiranje na Poluotoku samo za one – s dvorištem!?

Objavljeno

-

Predrag Šarić (Foto: Žeminea Čotrić)

Predrag Šarić, HNS


Na konferenciji za novinare, održanoj danas u 12:10 sati, u prostorijama HNS-a, predstavljena je koalicijska lista HNS-a, SDP-a i DSU-a za izbore u Mjesnom odboru Poluotok te program koalicije koji se odnosi na uređenje javnih površina i sanacija ruševina i fasada, rješavanje problema parkiranja vozila za stanovnike Poluotoka, regulaciju prometa dostavnih vozila unutar pješačke zone, učinkovitije održavanje javnog reda i mira, uvođenje bežičnog interneta, briga o poboljšanju uvjeta života za stanovnike starije životne dobi i na određivanje namjene i načina korištenja poslovnih prostora.
– Sve je više nezadovoljnih sugrađana, koji žele sudjelovati u odlučivanju života Poluotoka i mi želimo biti dostupni javnosti, kazao je Predrag Šarić, potpredsjednik zadarske organizacije HNS-a i dodao kako bi trebalo “oživjeti” poslovne prostore na Poluotoku jer “ako nisu živi, nema prihoda”.
– Na početku ljeta je bilo 68 zatvorenih poslovnih prostora, nakon sezone ih je još sigurno 20, kazao je Šarić i dodao da poziva sve građane i pokažu koliko vole Poluotok.
Potpredsjednik gradskog ogranka SDP-a, Nikola Turčinov, kazao je kako bi trebalo angažirati komunalne redare da na frenkventinijim mjestima budu u sate kad bi se mogao remetiti javni red i mir te na taj način pomognu Poluotoku da života u njemu i dalje bude, također je dodao da bi se trebali riješiti problemi vodoopskrbe, a i bežičnog interneta kojeg gradovi poput Šibenika i Rijeke imaju.
– Mladi su samo po parkovima, nigdje nemaju otvorena vrata. Onaj gore kreira hoće mladi dobiti posao ili ne. Treba rezati vrh, od njega se počinje, a u tom grozdu ima i dobrih ljudi, kazao je učitelj Alfons Svobodan.

Šarić izbjegavao odgovor
Šarić je govorio o parkingu na Poluotoku, te kako se stanarima koji imaju dvorišta treba omogućiti parking u istima, a ne da turisti ili drugi Zadrani (koji nisu žitelj određenog dvorišta) parkiraju na ta mjesta. Na pitanje reportera Z NET-a, što je s velikim brojem stanara koji nemaju dvorišta u koja bi mogla uparkirati vozila, Šarin je nastavio govoriti o parkingu i dvorištima.
Na dodatni upit – radi li se o prijedlogu samo za stanovnike koje imaju dvorišta, Šarić je opet nastavio po svome, ne odgovarajući na pitanje. Na sve to se nadovezao Turčinov koji je kazao kako bi se moglo pokušati zatražiti od Obale i lučica da se dio parkinga ostavi slobodnim za ostale građane.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Nataša

    31. kolovoza 2015. at 20:40

    Ma, ja sam zivjela u stanu koji je on iznajmljivao, trazio nas 30 kn za stolicu.

     
  2. Ivan

    1. rujna 2015. at 3:39

    to mogu potvrditi iz prve ruke, naravno…da, i netko je za vrijeme stanovanja cure koja se iznad javila, gađao staklo od balkona kamenom…tek sada shvaćamo zašto..pa jenoptužio to da moraju platiti stanari..iako je s polja došlo..htio je da se plati pola pola staklo..na kraju je od pologa u poptpunsoti preuzeo novac za popravak stakla, za čistačice iako je stan bio sređen 900 kn..pokiupio tj “mqznuo ” sav polog i rekao da neće dalje tražiti jer bi i dalje gtražiuo novaca..radi se o učenicma od 20 godina s kojima je arogantno postupao-.osim što nema niti plina u kući za kuhanje, mislim da je daje nepotrebno razlagati koliko prodaje maglu..ja živim na poluotoku..volio bih znati koliko to Predrag Šarić zna dvorišta na Poluotoku na koja bi se moglo besplatno parkirati..mislim da bi volili mnogi saznati kako imaju to dvorište hvala!

     
  3. Ivan

    1. rujna 2015. at 4:12

    Bravo HNS , podružnica Zadar, pravi čovjek za rukovodstvo takve stranke, upravon slika i prilika same stranke HNS-a. Znam ga, nažalost, po krađi. Naime, ima vlasništvo stana kod Male pošte, koji je iznajmio učenicima, ne polunamješten, već gotovo prazan, i u potpunosti neuređen za cijenu 2700 kn i sve obvezne režije plus koje pripadaju vlasniku. Plaćala su djeca prvi dan početka slijedećega mjeseca, a k toome s obaveznim pologom u iznosu od 2900 kn, onako uz put ako se nešto dogodi, da se on može naplatiti.Upravo je tako bilo.Iselio ih je prije dogovorenog termina jer mu treba za turizam pa su trebale ostatak dana tražiti drugi smještaj do odlaska kući. Kako je i rekao, uzeo je polog u cjelosti, a nije imao nikakav dug koji se nije podmirio.Ero, ukrao, bio naprasit i nadasve nepristoojan i bahat, pa sam dužan ovom porukom malo upozoriti građene tko im daje savjete i čije ime će zaokružiti. Brižni naš Zadranin govori o uređenu i dobrobiti ljudi pa i ovom prilikom je pokazao vlastitim postupkom tu empatiju prema čovjeku, građaninu, učeniku koji nema vlastita prijmanja a i roditelji vuku “kraj s krajem”..Bravo dragi Šarićun kao i HNS-U koji su te postavili na čelo. Pristaše HNS-a stvarno imaju vođu za pamćenje,a sad u kojem kontekstu, sami razlučite.Ne očekuje se odgovor kao niti ukradeni novac ljudima u besparici i siromaštvu. Samo bih nadodao da ovakvi ljudi štete ugledi zadra kao grada.Hvala, ivan!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

-

By

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:

Zagreb u 1. izbornoj jedinici

DIP

Zagreb u 2. izbornoj jedinici

DIP

Čakovec

DIP

Osijek

DIP

Slavonski Brod

DIP

Zagreb u 6. izbornoj jedinici

DIP

Karlovac

DIP

Rijeka

DIP

Zadar

DIP

Šibenik

DIP

Dubrovnik

DIP

Split

DIP
 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska je izabrala: HDZ u velikoj prednosti u odnosu na ostale stranke

Objavljeno

-

U Hrvatskoj su u srijedu održani parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. HDZ ima veliku prednost u odnosu na ostale stranke.

BROJ MANDATA PREMA PRIVREMENIM REZULTATIMA:

HDZ 61

Rijeke pravde 42

Domovinski pokret 14

Most 11

Možemo 10

IDS 2

Nezavisna platforma sjever 2

Fokus 1

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu