Prošle godine čak 72 posto prevara potrošača u Hrvatskoj dogodilo se na društvenim mrežama, a na popisu je više od 6000 lažnih online trgovina koje ciljaju domaće korisnike na tim mrežama.

Nedavno je digitalna banka Revolut objavila podatke svoga istraživanja o prevarama prilikom kupovina putem interneta. Trend tih prevara je u snažnom porastu, a podaci Revolutovog istraživanja kazuju da se lani 61 posto prevara započetih na društvenim mrežama i 40 posto ukupnog iznosa ukradenih sredstava dogodio na platformama tvrtke Meta – Facebooku, Instagramu, WhatsAppu i Messengeru.

Najčešće prevare prilikom online kupovina su one u kojima se korisnike sugestivno navodi da kupe artikle koji uopće ne postoje ili nisu onakvi kakvi su prikazani u oglasima. Usto su česte i investicijske prevare kada se kupcima obećava mogućnost “brze zarade” uz prethodno ulaganje znatnih svota novca.

Sedam savjeta onima koju kupuju online

Istraživanje Revoluta obuhvatilo je i Hrvatsku, a podatak kaže da je kod nas u drugoj polovici prošle godine čak 72 posto prevara poteklo s društvenih mreža, od toga 57 posto s Metinih platformi.

U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) ističu da im se svakodnevno javi nekoliko potrošača koji su naručili neku robu preko društvenih mreža, a dobili posve drugu te potom više nisu mogli stupiti u kontakt s online prodavačima. Stoga su iz HUZP-a upozorili potrošače koji običavaju kupovati preko interneta da budu na oprezu te dali sljedeće savjete:

1. Na Facebooku kupujte od provjerenih izvora. Uvijek pogledajte recenzije i ocjene prodavača, ali prije kupnje, ne nakon.

2. Ne ostavljate svoje osobne podatke – ime i prezime, adresu, broj osobne iskaznice, OIB, broj bankovne kartice.

3. Ne nasjedajte na lijepe fotografije i nisku cijenu proizvoda. Raspitajte se o troškovima dostave i povrata robe, te načinu reklamacije.

4. Tražite od dostavljača da pregledate paket prije plaćanja. Ako vam ne dozvoli, nemojte preuzeti paket.

5. Ne preuzimajte pakete koje niste naručili jer je puno prevara i na taj način. Ako nešto niste naručili, ne morate to preuzeti.

6. Ne kupujte lijekove, dodatke prehrani i medicinska pomagala preko društvenih mreža jer ćete puno platiti, a ti su proizvodi uglavnom bezvrijedni.

7. Kada je u pitanju online kupovina putem web stranica, ne plaćajte unaprijed i provjerite stranice preko kojih kupujete.

Servis za besplatnu provjeru

Što se tiče provjere internetskih stranica za kupovinu, koncem ožujka Nacionalni CERT – odjel Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET čiji je zadatak očuvanje kibernetičke sigurnosti u Republici Hrvatskoj – pokrenuo je besplatan servis iffy.cert.hr koji korisnicima omogućuje provjeru ima li internetska trgovina obilježja lažnog weba. Korištenje tog servisa vrlo je jednostavno. Dovoljno je u prozorčić upisati ili kopirati URL adresu koju želite provjeriti i pritisnuti gumb za provjeru.

U bazi CERT-a trenutno je više od 6.000 lažnih internetskih trgovina koje ciljaju korisnike u Hrvatskoj s namjerom krađe njihovih osobnih podataka i financijskih sredstava.

Kako prepoznati lažne online trgovine?

Osim provjerom sumnjive internetske trgovine na njihovom servisu, u CERT-u ističu da korisnici mogu lažne internetske trgovine prepoznati i prema sljedećim obilježjima:

– često koriste ime i vizualni identitet poznatih modnih brendova
– domena web trgovine se razlikuje od izvorne domene brenda (npr. brand.com → brend.xyz)

– uz ime brenda često imaju dodatke poput “Hrvatska”, “outlet”, “popust”, “akcija” i sl.
– dijelovi stranice su na različitim jezicima
– pojavljuje se tekst u kojem svaka riječ počinje velikim početnim slovom
– pojavljuju se gramatičke greške

– nema podataka o tvrtki i kontakt broja
– nije moguće plaćanje pouzećem
– kontakt je dostupan samo putem forme za slanje elektroničke pošte
– korisnik ne može kupovati kao gost, već je obavezna registracija

– svi artikli su na popustu ili imaju neuobičajeno niske cijene

Lažne internetske trgovine kao i druge računalno sigurnosne incidente korisnici mogu prijaviti na incident@cert.hr.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Europske agencije za sigurnost hrane o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Leslie Clover Chips BBQ 85g i 145g, svih važećih rokova trajanja, zbog neodobrenog aditiva E110 i neoznačenog alergena glutena u sadržaju istoga.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pružanju informacija o hrani potrošačima.

Leslie Clover Chips BBQ proizvođača je filipinska tvrtka Leslie Corporation.

Kod nas je u maloprodaji dostupan u FIL-AVSO Air-Tech, Čakovec (Asian Grocery Store Kabayan Asian Store, Čakovec.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na početku lipnja i turističke sezone u Hrvatskoj otvoreno je nešto više od 22 tisuće radnih mjesta. Među njima najtraženiji su niže kvalificirani poslovi poput prodavač(ic)a, konobar(ic)a i čistač(ic)a.

Trgovci i skladištari

Po nekim procjenama za sektor u kojem se, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nalazi trenutačno najtraženije zanimanje na tržištu rada, trgovaca nedostaje oko deset tisuća.

Taj sektor, kako je za N1 još u veljači kazala Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovaca, drže umirovljenici, studenti, agencijski radnici i stranci.

Medicinski djelatnici

Na popisu traženih zanimanja su i medicinske sestre i tehničari, a na te bi pozicije mnoge zdravstvene ustanove angažirale i umirovljenike/ce.

Vozači i dostavljači

Vozači/ce su na sedmom mjestu najpoželjnijih radnika/ca. Vrlo traženi su vozači/ce kamiona i buseva, ne samo kod nas, već u čitavoj Europi. Goran Brumnjak za N1 je otkrio da nedostaje oko pet tisuća profesionalnih vozača.

Manjak vozača rezultiralo je time da ih “uvozimo” i iz Austrije, ali i prorjeđivanju voznih redova nekih gradskih prijevoznika. Razlog tome je, kako su se vozači žalili, plaće vozača znatno ispod dostojanstvenih.

Što se tiče dostavljača i oni su se traže i među već umirovljenim stanovništvom. Velik broj dostavljača se i dalje zapošljava iz trećih zemalja jer strani radnici iz primjerice Nepala, Pakistana i Filipina pristaju raditi i za mizernu naknadu. Cijena rada u tom sektoru drastično se smanjila upravo zbog nekontroliranog uvoza stranih radnika na što je najviše upozoravala Radnička fronta.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je nedavno da je u prva dva mjeseca 2024. izdano 43 tisuće dozvola za rad i boravak stranaca, 46 posto više nego u istom razdoblju lani. Sustavom izdavanja dozvola za boravak i rad na temelju tzv. testa tržišta rada HZZ-a od 2021. omogućeno je zapošljavanje stranaca i u zanimanjima gdje ne postoji manjak radne snage, sukladno želji poslodavaca, kako su pisale Novosti.

Sezonski radnici i ugostiteljstvo

Diljem obale kao i u mjestima i gradovima u unutrašnjosti traže se kuhari/ce. Iako su rijetki poslovi koji ističu cijenu rada, radnici s otprilike dvije do tri godine iskustva u ugostiteljstvu mogu biti plaćeni i do 1600 eura neto.

Kao i konobar(ic)a, koji su drugo najtraženije zanimanje trenutačno, nedostaje i kuhar(ic)a.

Budući da turistička sezona uvelike ovisi o uslužnim djelatnostima, vapimo za dodatnom radnom snagom pa stoga nimalo ne čudi što je u ugostiteljstvu najveća naknada za rad. Unazad nekoliko godina sezona ovisi o stranim sezonskim radnicima od kojih većina dolazi iz susjednih zemalja poput Srbije i BiH.

Ukupan broj nezaposlenih prema podacima HZZ-a otprilike je četiri puta veći od broja ponuđenih radnih mjesta – 88 050 osoba.