Connect with us

Hrvatska

Idemo dalje?

Objavljeno

-


Iako to nije popularno, redakcija Z NET-a procjenjuje da je obaveza joj osvrnuti se na jučerašnje i današnje napise u dijelu medija iz razloga što isti opasno relativiziraju instituciju javnog novca, odnosno policijski i postupak Državnog odvjetništva, nastavljajući time svoj dulji serijal vršenja pritiska na rad i jednih i drugih.
Zbog navedenoga, redakcija Z NET-a smatra potrebnim iznijeti sljedeće:

  1. u Gradu Zadru u tijeku su “kriminalistički izvidi” i ništa drugo, tako stoji u službenom priopćenju PU zadarske;
  2. “kriminalistički izvidi” u Gradu Zadru ne traju od jučer, kako je to prenijela većina medija, već “od prošlog tjedna”, stoji također u službenom priopćenju PU zadarske koji ne potpisuje redakcija Z NET-a, već tamošnja glasnogovornica;
  3. “kriminalističke izvide” u Gradu Zadru nije naložila redakcija Z NET-a, a što bi bilo prilično pretenciozno, već Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo – to također stoji u službenom priopćenju PU zadarske;
  4. “kriminalističkim izvidima” u Gradu Zadru ne želi se samo provjeriti istinitost pisanja dva nacionalna medija o zemljištu na Višnjiku, već i – “nalaz Državnog ureda za reviziju, te poslovi oglašavanja Grada”, opet, stoji u službenom priopćenju PU zadarske.

Toliko o preskakanju činjenica u dijelu medija tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana. O razlozima možemo samo nagađati.
Redakcija Z NET-a smatra da je jedina pravovremeno, pravovaljano i nepristrano izvijestila javnost o policijskom i djelovanju Državnog odvjetništva prema Gradu Zadru, pa u istom tonu danas smatra važnim na jednak način javnost upoznati detaljnije i sa sljedećim:

  1. svaka kuna koja je u sastavu nekog od javnih proračuna – bilo gradskog, županijskog ili proračuna nekog od pripadajućih trgovačkih društava – javna je kuna i javnost ima pravo i obavezu tražiti i dobiti informaciju o tome gdje je i zbog čega završila;
  2. to pravo javnosti iz nekog se razloga posljednjih godina rijetko ili nikako koristilo;
  3. javnost vjerujemo da zanima gdje je i zašto završio i završava njihov novac, pa i onaj kojim ispada da su godinama sponzorirana lokalna glasila;
  4. javna glasila imaju obvezu objavljivanja istinitih i provjerenih informacija, a što je velika i ozbiljna obveza, pa je od izuzetnog interesa javnosti znati ako su ista financirana od vlasti;
  5. javnost ima pravo na informaciju, sve i da ta informacija govori o tome kako su godinama od strane gore opisanih medija – dezinformirani ili parcijalno informirani, a što dođe na isto;
  6. redakcija Z NET-a, kako je to prenio lokalni glasnik lokalnih vlasti – ne traje u zadarskoj javnosti osam dana nego dva mjeseca, a glavna urednica iste – petnaest godina, što opet ne garantira profesionalnost, obzirom da je autor dezinformacija koje ispravljamo u istoj toj javnosti već trideset godina, pa je i dalje jednako dezinformiran kao prvoga dana;
  7. da je drukčije, znao bi da pitanje nikako i nikada ne može biti “nezakonito”, te da je neprimjereno da direktor lokalnog glasila prima honorar u lokalnoj turističkoj zajednici i u Gospodarskoj komori, kao i to da Vukovarom udičari s prvim ljudima Grada i Županije, a potom kritizira tuđu neobjektivnost i pristranost;
  8. ako su sva navedena saznanja Z NET-a i sva naša propitkivanja vlasti o tome kako troši novac zadarskih poreznih obveznika – “maliciozna”, kako to kaže u 7. točki opisani direktor, povremeno novinar i strastveni udičar – onda se najdublje ispričavamo, ali i – nastavljamo.
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. zigez

    17. studenoga 2010. at 15:57

    a zasrali ste se malo a?hah necete vi dugo

     
  2. Malimarinko

    17. studenoga 2010. at 16:39

    Hvala Bogu da napokon postoji portal koji bez straha prenese činjenice,ma kako one bile neugodne za ovaj grad.Na kraju krajeva to je i svrha novinarstva-nepristrano izvještavanje,zato SAMO HRABRO,građani su uz vas

     
  3. Jaca

    17. studenoga 2010. at 20:24

    samo hrabro i podrška znet-u,ni ova banda neće još dugo…..
    neka institucije rade svoj posao, a remetinec neka se počne proširivati

     
  4. Malimarinko

    18. studenoga 2010. at 8:41

    Goli otok,kakav Remetinac,tamo bandu treba

     
  5. bravo

    18. studenoga 2010. at 8:47

    …samo tako, jako, jako, jako mi se sviđa to što ste hrabri i uporni, ali i ja sam uporan k’o mazga. Draga Arijana molim Vas napišite tekst o stanju u Vašoj radnoj zajednici. Koliko vas je, jeli plaća redovna, jesu li radnici prijavljeni na punu plaću, jesu li im plaćeni doprinosi, prekovremeni, imaju li slobodne dane u tjednu i koliko, itd, itd??? Jako je bitno da kod vas bude zdrava atmosfera, a ne recimo isto kao i svugdje u HR, iako sve kritizirate i pozivate na poštenje. Ako to napravite, klanjam se do poda.
    P.S. Nisam kod vas zaposlen pa da tajno kritiziram nadređene nego samo želim otvorene karte s vaše strane.
    Nemojte me razočarati, jedina ste nam šansa!!!
    Prijatelj

     
  6. renci

    18. studenoga 2010. at 15:00

    Svaka čast!
    da je više ovakvih kao Z-NET… morala bi i neka druga “nezavisna” glasila u gradu kod vas na stručnu praksu, Čisto da im objasnite pojmove “nezavisan”, “nepristran” “istinit” “objektivan”, mada su vaši novinari (bar većina) kod njih “pekli zanat”.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Želite ugraditi solarnu elektranu? Možete dobiti poticaj i do 12.000 eura, no postoje određeni uvjeti

Objavljeno

-

By

Sve više ljudi razmišlja o ugradnji solarnih panela, a državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca.

Tportal je provjerio koliki poticaji se mogu dobiti za gradnju kućne fotonaposnke elektrane i koje uvjete treba ispuniti.

O ugradnji solara razmišlja sve više ljudi, Zagreb je prije dvije godine predstavio aplikaciju koja građanima olakšava konačni izračun investicije, a od prošloga tjedna preko nje moguće je i podnijeti zahtjev HEP-u.

Poticaje za solarne elektrane na nacionalnoj razini omogućuje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a postoje različiti modeli subvencija koje nude gradovi i županije putem svojih lokalne ustanova i institucija.

Nacionalni fond raspisuje natječaj jednom godišnje, a ove je godine sufinanciranje ugradnje solarnih panela ponuđeno u sklopu natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Natječaj privremeno zatvoren

Ove godine je za program energetske obnove osigurano 120 milijuna eura. Nakon prijave 12.000 zainteresiranih korisnika natječaj je zatvoren 14. ožujka do završetka obrade zahtjeva.

Iz fonda su izvijestili kako očekuju da će, s obzirom na veliki broj zahtjeva, obrada potrajati nekoliko mjeseci.

Kako je poziv samo privremeno zatvoren, otvorena je mogućnost da će najesen biti i drugi krug prijava, ako ne budu iskorištena sva predviđena sredstva za trenutno prijavljene potencijalne korisnike subvencija.

Bespovratna potpora za 50 posto troškova

(Su)vlasnicima obiteljskih kuća fond sufinancira postavljanje nove fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

Građanima koji odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, mogu dobiti poticaj i za kućnu punionicu.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se u visini 50 posto opravdanih troškova. Konkretna subvencija ovisi o snazi elektrane, a iznosi 600 eura po kilovatu odnosno maksimalno 12.000 eura.

Uvjeti za dobivanje poticaja

Da bi kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto njene površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili maksimalno tri stambene jedinice.

Vlasnici ili suvlasnici u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan.

Prilikom prijave za sufinanciranje fotonaponske elektrane potrebno je dostaviti glavni projekt i dokaz o mogućnosti priključenja na energetsku mrežu.

Povrat investicije za četiri do pet godina

Prosječno kućanstvo koje se ne grije na struju troši otprilike 4500 kilovatsati struje na godinu. Za takvo kućanstvo potrebno je izdvojiti oko 6500 eura za nabavu i postavljanje sunčane elektrane.

Sa subvencijom od 50 posto, povrat sredstava je četiri do pet godina uzimajući u obzir očekivanu uštedu troškova električne energije.

Zagrepčanima na raspolaganju aplikacija za procjenu isplativosti

Građanima Zagreba odnedavno je na raspolaganju aplikacija pomoću koje mogu jednostavno procijeniti isplativost ulaganja u solarnu elektranu. Alat povlači podatke od Državne geodetske uprave koja je 3D mapirala zgrade u Zagrebu te izračunava solarni potencijal krova.

Taj digitalni alat omogućuje i izradu idejnog rješenje za solarnu elektranu te podnošenje dokumentacije HEP-u radi priključenja elektrane.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu