Connect with us

Hrvatska

Učiteljima razredne nastave oduzeta godina studija!?

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru novi kampus (Foto: Žeminea Čotrić)
Donesene su skandalozne odluke za učitelje razredne nastave koji su studij završili po tzv. starom programu. Odluke ovog puta nisu na razini zadarskog Sveučilišta, već na razini države i samog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Naime, svi učitelji koji su navedeni studij upisali zaključno s 2004. godinom, odnosno zadnjom prije nadolazeće bolonje, zakinuti su za prijepis svog zvanja na magistarsko. Pritom treba staviti naglasak na činjenicu da se po našim saznanjima druga zvanja stečena prije bolonje mogu prepisati na bolonjsku magistarsku diplomu, koja će s dolaskom EU biti nužna.
U zemljama bivše Jugoslavije odobreno je izjednačavanje profesorske i učiteljske diplome, a to u Hrvatskoj – ne prolazi.
U slučaju da pripadate skupini tisućama učitelja kojih se ovo dira, ako pokušate prepisati svoju diplomu Visoke stručne spreme na magistarsku, to neće biti moguće, već će vam biti odobrena prvostupnička, unatoč četverogodišnjem studiju kojeg ste diplomirali.
No, to nisu jedine nepravilnosti vezane za navedenu odluku. Naime, razredna nastava uopće ne postoji kao prvostupničko zvanje po bolonjskom procesu, već kao integrirani studij, odnosno 5+0. To bi značilo da svi diplomirani po starom programu trenutno bivaju u statusu kvo, jer nema ni mogućnosti doškolovanja za dobivanje već zaslužene i plaćene diplome.
Isto tako, današnji učitelji se tom odlukom izjednačavaju s višom školom, na primjer predškolskim odgojem(kojeg navodimo jer je u sklopu studija razredne nastave), koji je po starom programu dvogodišnji studij, odnosno po novom trogodišnji. Na taj se način “bacaju u vodu” četverogodišnji studiji, koji su se u slučaju da niste bili student uz potporu Ministarstva- plaćali!
Kad smo zatražili informacije od Sveučilišta u Zadru, odbili su ih dati s objašnjenjem da informacije ne mogu dati jer ih je zatražila kolegica koja je vezana za slučaj, te da se ista obrati njihovoj pravnoj službi(?!).

Učitelji: 2 + 2
Nekad je studij razredne nastave bio dvogodišnji, tada se radilo o višoj stručnoj spremi, ali unazad par godina je učiteljima predloženo da polože svoje plus dvije godine i na taj način dobiju diplomu visoke stručne spreme. Prvostupničkom diplomom bi ih se vratilo na ono gdje su već bili. To bi značilo da će im ono plaćeno i zasluženo biti i – oduzeto.

Zadnja generacija starog programa
Kad je riječ o Sveučilištu u Zadru, studentima generacije 2004./2005. godine je tada rečeno kako bi za njih bilo bolje da polože svoje ispite i daju uvjet za upis u višu godine jer će u tom slučaju dobiti diplome magistra primarnog obrazovanja, dok u slučaju da izgube istu padaju na bolonju, koja im ne ide u prilog jer im se produžuje godina studija. Po trenutnim odlukama, koje se provode, izgleda da bi bilo bolje da su istu pali.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. astra

    22. listopada 2010. at 9:40

    Naglašavam da nisam učiteljske struke i da je to APSOLUTNA GLUPOST koju su mogli smisliti, ali što se čudimo takva je naša politika! TKO IM DAJE ZA PRAVO DA OMALOŽAVAJU NEČIJE MUKOTRPNO STEČENO ZVANJE samo zato što su odlučili uvesti bolonjski proces. A na kraju vam se to svodi na isto, što bolonjci imaju a da mi nismo imali na našem studiju, ništa više, predmeti su ostali isti ( koliko sam ja upućena u to i gledajući po mom bivšem faxu) samo imaju više kolokvija za riješiti se ispita i to ovisno o fakultetu nekad i bez usmenog. Pišem ovo ne želeći uvrijediti bolonjce, jer svaki studij za završiti je težak i smo najuporniji uspjevaju i ničiji trud se ne smije omaložavati na način koji oni žele napraviti. NEMAJU PRAVO SMANJITI VAM ( ILI U BUDUĆNOSTI NAMA, OSTALIM FAKULTETIMA, ZVANJE KOJE SMO STEKLI I TO IM NEĆE SAMO TAKO PROĆI!!!!!! ) KAKO IH NIJE SRAMOTA TO I REĆI!!! A što sa svim onim na “visokim” pozicijama (politici) ,hoće li ih se smjeniti jer ne udovoljavaju po svom znanju toj poziciji, jer i oni su završili fakultet prije bolonje. A DA! PA NITKO OD NJIH NIJE UČITELJ! Ako je zakon za sve isti, onda bi mi svi pali sa visoke struke na višu. To naravno neće napraviti, jer bi nastala opća pobuna u zemlji, a i di bi onda bili s time naši “dragi” političari!!

     
  2. Eh...

    11. studenoga 2010. at 18:02

    Još nas samo treba omalovažavat! I ovako nema posla za nas pa nas to baš i ne dira.. Mislite da nam nije dosta mita i korupcije i nemogućnosti za zapošljenjem?? PA ZAR NIJE DOSTA VIŠE???

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu