Connect with us

Hrvatska

Izlagači s Eko-Etna: "Priča o tisućama prodanih ulaznica je bajka!"

Objavljeno

-

Eko etno sajam (Foto: Ivan Katalinić)
Izlagači nedavno održanog Eko-Etno sajma u Zadru, na adresu redakcije Z NET-a uputili su oštar demantij nedavne izjave glavne organizatorice sajma, Dijane Katice, a koja je rekla kako se ulaznice za Sajam odlično prodaju, te da ne razumuje zašto se izlagači bune. Podsjetimo i to kako su izlagači potpisivali peticiju zbog velikog najma sajamskog prostora.
Donosimo reakciju izlagača u cijelosti:
“‘Noblesse’ sajam se ne postiže samo visokim pokroviteljstvom Predsjednika republike i cijenama ulaznica, već ukupnom organizacijom, dobrom komunikacijom u svih pet dana trajanja Sajma i promocijom. Gospođa s omalovažavanjem objašnjava da Eko-Etno sajam nije seoski sajam, da se na takvom sajmu uglavnom ne prodaju proizvodi (90 posto je bilo izlagača koji su bili orjentirani na prodaju), nego se ostvaruju kontakti i da onima koji nemaju brendove tu nije mjesto, a u isto vrijeme daje nagradu za najbolje prezentirane proizvode, te zlatnu medalju za kvalitetu upravo onim izlagačima koji su pokrenuli peticiju i na koje se ta izjava odnosi. Govoriti da to nije sajam na kojem se roba prodaje je bedastoća kojom se želi opravdati slaba posjećenost, a time i slaba prodaja proizvoda koji su itekako imali prigodnu sajamsku cijenu. Gospođa bi trebala znati da je i prodaja promocija. Ali, taman da je Sajam i bio izložbenog karaktera, odnosno manifestacija na kojoj se ostvaruju kontakti i sklapaju dugoročni poslovi, na ovom tako nešto sigurno nije bilo ostvarivo jer za kontakte i poslove, kao ustalom i za prodaju, Sajam treba imati posjećenost. Bajke o tisućama prodanih ulaznica su samo priče za one koji nisu bili na Sajmu. Čule su se prijetnje kako će se iduće godine pomno birati izlagači i paziti da se ovakvi kao što su bili ove godine (čitaj; oni koji se bune) nikako ne puste na Eko etno sajam zaista nikog ne mogu uplašiti i samo govore o organizatoru. Umjesto da se bavi propustima u organizaciji koji će se sigurno manifestirati na broju izlagača i sponzora kod organizacije idućeg Sajma, on se bavi time da ‘ne pusti’ na Sajam one koji mu ne odgovaraju jer kritiziraju. Već je ove godine u odnosu na prijašnju godinu bilo puno manje županija, gradova, općina i turističkih zajednica koje su, plativši sajamski prostor, omogućile svojim privrednicima dolazak, a iduće će ih godine biti još i manje. Jer, zamislite, i oni su bili orjentirani na prodaju svojih proizvoda. Sva je sreća da je recesijsko vrjeme pa će to opravdati time. Mnogo je Sajmova iza nas; i velikih i onih manjih, onih koji nose pridjev ‘Obrtnički’, na kojima vrlo teško nađete mjesto za izlaganje ako se ne prijavite najmanje tri mjeseca prije početka, na kojima cijena kvadratnog metra izložbenog prostora nije mala ali je svaka kuna izlagača itekako dobro uložena i višestruko vraćena za razliku od ovog, na kojima se ne naplaćju ulaznice, i uvijek, ali baš uvijek, ukoliko dođe do nekakvog nezadovoljstva izlagača, se nađe kompromis i problemi se dogovorno riješe na obostrano zadovoljsvo. Ali, bit će da su to oni seoski sajmovi!”

Izlagači

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Anonimno

    20. listopada 2010. at 14:46

    svako danas može bit novinar

     
  2. ante

    20. listopada 2010. at 15:51

    Nažalost ni izlagači na sajmu nisu shvatili bit sajma.
    Naime, to bi trebala biti prilika da svoje proizvode reklamiraju i približe kupcima. Pretpostavka za to je i pristupačna tj. promotivna cijena. Ali, kao što je to kod običaj, te ekonomske neznalice nabiju još višu cijenu i tako u startu ljude odbijaju od svojih proizvoda. Viška pogača npr. 50 kuna (mali kolutić prešanih suhih smokava) je stvarno previše. Ali, ni drugi nisu bili bolji tj. pametniji.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu