Connect with us

Hrvatska

Dio studenata napustio tribinu Studentskog zbora!

Objavljeno

-

Javna tribina studenata zadarskog sveučilišta (Foto: Ivan Katalinić)
Večeras održana javna tribina “Jeste li svjesni” u klubu Božo Lerotić za studente nije urodila plodom. Prvotna ideja o prosvjedu je odbačena zbog malenog broja prisutnih pa su se studenti na kraju odlučili za popisivanje peticije.
Prva stavka o kojoj su studenti raspravljali je problem 60 ECTS bodova, a to je norma postavljena kao glavni uvjet za upis u sljedeću godinu studija. Predsjednica Studentskog zbora Ana Šašek je kazala kako je na Senatu pokušala tu odluku promijeniti, no kada je vidjela negodovanje Senata, pokušala je odluku prenijeti odjelnim vijećima. To je također odbijeno.
– Na Senatu su nam odobrili još jedan neformalni rok, zatim su odjeli tražili pismeni naputak o tome koji mi je danas prorektorica napisala, kazala je Šašek.
Na ovu izjavu se javila studentica Petra Kupsjak koja je tražila odgovor na pitanje zašto se nije uložio veto, a Šašek je na to rekla da je prošle godine već uložen veto vezan za odluke za stare studente.
Javna tribina studenata zadarskog sveučilišta (Foto: Ivan Katalinić)
– Mogao se uložiti veto na druge odluke i odgoditi sve ovo za osam dana, kada bi bilo jasno da Sveučilište radi ilegalno te bi se o tome moglo informirati Ministarstvo, kazala je Kupsjak.
Kada su studenti otkrili opciju veta, osjetilo se razočaranje nakon kojeg je Šašek kazala kako se više ne treba o tome raspravljati i kako se to trebalo prošle godine, a da oni sad samo “saniraju štetu” i time potaknula studente na smijeh i nevjericu.
– Student treba pročitati statut i znati svoja prava, veto se može uložiti i ja sam ga ulagala pet puta u svom mandatu, kazala je Jelena Kupsjak.
Studenti isprovocirani nisu htjeli ići dalje s raspravom dok Šašek ne odgovori. Kupsjak je spasila situaciju i rekla studentima da nije vrijeme za ovakve rasprave, nego treba pokušati riješiti problem.
– Zakon kaže da se godina može jednom pasti i da se ne mora plaćati studij u toj situaciji, to je prva stvar. Osim toga, svaki student ima pravo trećinu čitavog studija pohađati s pravima redovnog studenta, tako da dodatni rok nije rješenje ovog problema, zaključila je Kupsjak.
Studenti po starom programu su se pitali što oni uopće plaćaju, s obzirom da nemaju predavanja.
– Što mi plaćamo? Tehnički bi ove odluke značile da mi plaćamo obranu diplomskog koja se isto plaća. Znači, plaćamo da bi platili?!, pitao se student i dodao da ga zanima koliko su ti isti profesori studirali.
Dio studenata je potom odlučio napustiti tribinu, a profesor Vuletić je neočekivano došao čuti njihova razmišljanja. Rekao je neka im ne bude cilj spustiti bodove sa 60 na 50, jer je to samo privremeno, nego neka nađu način za postići 60 bodova.
Na samom kraju sjednice su predstavnici studenata pitali za prijedloge, a svi su zašutjeli. Prvotni prijedlozi o prosvjedu i tužbi protiv Sveučilišta pali su u vodu, a jedna je studentica zaključila da se na tribini nije riješilo ništa. Ubrzo nakon toga je predloženo da se barem potpiše peticija, koju će naknadno poslati Ministarstvu. Odluku su svi kao jedinu opciju i prihvatili. Obavijest o potpisivanju peticije će biti objavljena na internetskim stranicama Studentskog zbora.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. dominus

    2. listopada 2010. at 0:30

    zasto ne tuzit sveuciliste sigurno ima osnova za tuzbu!??!!??!

     
  2. obavezno

    2. listopada 2010. at 8:14

    @dominus
    nema, 60 etcs bodova je formalni uvjet za upis vise godine, to sto vam se do sad islo na ruku pa se spustao taj prag to je druga stvar

     
  3. cinik

    2. listopada 2010. at 8:20

    veto je glupost tj. inzistiranje na birokratskoj proceduri u kojoj nema nikakve studentske moći. odluka bi se odgodila za osam dana, a rezultat bi na kraju bio isti. produženje agonije ne znači i rješenje problema. npr. uložio se veto, obavijestilo se ministarstvo i čeka se odluka. ministarstvo odgovori nakon 15 dana, a senat se recimo sastane opet sljedeći tjedan jer se sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine. Na kraju, Ministarstvo odgovori kao što je odgovorilo i anonimnoj studentici – da se radi o “autonomiji sveučilišta” i da “bolonja ne poznaje apsolventuru”. čiča mića gotova priča. jedina točka na koju se moglo najviše pritiskati je naplaćivanje pada godine na koju studenti imaju pravo (gubitak prava studiranja se ostvaruje tek nakon što se ponovi pad iz iste godine, semestra ili predmeta). Sve ostalo je labuđi pjev i zakašnjele reakcije tromog i samodopadnog tijela studentskog zbora, bio on u ovom ili u prijašnjem sastavu.

     
  4. čokolino

    2. listopada 2010. at 13:15

    @cinik
    “…sve važne odluke moraju donijeti prije početka akademske godine…”
    da, ali ovdje je problem konkretno što su odluke donešene 3 dana prije kraja tekuće akademske godine i odnosi se na 2009/10. pa di je tu logika?

     
  5. cinik

    2. listopada 2010. at 14:58

    @čokolino
    nema logike, ali to ne znači da su u prekršaju. poanta je da u tome da su zbor, studentski aktivisti ili tko već trebali udriti na uzbunu najmanje 6 mjeseci prije, jer se moglo očekivati koješta. pogotovo od ovakvog senata.
    greška je sveučilišna, ali i naša (studentska). stalno se provode vatrogasne mjere na zgarištima, a ne postoje godišnje akcije i planovi.

     
  6. TristaN

    2. listopada 2010. at 18:53

    Cinik, a i za ostale koji nisu toliko upuceni :
    1. Ako bolonja i ne poznaje apsolventuru, poznaje pad godine, tocnije pad semestra, sad, za diplomce koji imaju jos jedan ili dva diplomska/magistarska napisati to znaci da su pali, medjutim problem je sto se jedan pad godine u besplatnom diplomskom studiju NE placa
    2. u zakonu jos stoji proncip apsolventure iako ga regularna bolonja ne priznaje
    3. apsolventski semestar je obecan i propagiran od strane te iste uprave koja 3 dana prije kraja akademske godine donosi ovakve odluke, dakle mjesecima prije nego su si ljudi poslozoli raspored rada. Da je gospoda to rekla prije nekoliko mjeseci sad bi mogli racunati na manje kunica i to je poanta.
    4. Sto se 60 bodova tice, NE postoje uvijeti da takav kriterij bude ostvariv u iole zadovoljavajucem broju. Dakle problem prolaznosti ne samo da je problem nego atomska bomba. U mojoj generaciji, prva generacija bolonjaca, od nas 15 ak koji smo dosli do zadnje godine NITKO nije ocistio godinu za godnom sve ispite. Jednostavno je nemoguce zbog programa koji NIJE prilagodjen opterecenju. A i to je samo jedan od problema.
    5. VETO je u ovom slucaju bio savrsen odabir, jer za 8 dana sjednica bi se odrzala u drugoj akademskoj godini i odluke se retroaktivno ne mogu donositi. Ali problem je sto se doticne rucice ne zele nekome zamjerit. Nedao bog.

     
  7. assistant

    2. listopada 2010. at 20:24

    Onaj mi je najbolji sto se buni da ne zna sta placa i zanima ga koliko su profesori studirali. He he he.. Da podsjetimo javnost; najmlađi predbolonjac je upravo usao u sedmu godinu studiranja na teret poreznih obveznika. Kakvi su tek oni stariji 🙂
    I ja zapravo ne razumijem… kakva je to gamad u senatu jednog sveučilišta koja uopće ne razumije probleme studenata. Je li moguće da su baš uvijek jednoglasno protiv očigledno opravdanih studentskih zahtjeva. Posto ipak sumnjam da su svi kreteni i zlonamjerni, ostaje jedino pomisao da zahtjevi baš i nisu previše opravdani.

     
  8. cinik

    2. listopada 2010. at 20:46

    @tristan
    1. to sam i ja rekao. pročitaj malo pažljivije 🙂
    2. ne može u zakonu postojati “princip”. ili piše ili ne piše. ili je po zakonu ili nije. koliko sam ja upoznat, apsolventure nema. točka. 🙂 uostalom, tako je i ministarstvo odgovorilo na dopis anonimne.
    3. uprava može obećavati što je volja, pitanje je samo zakonskih osnova.
    4. dakle, problemi su u loše prilagođenim i izvedenim programima. e sad, pitanje za milijun kuna? Hoće li sniženi bodovni pragovi dugoročno pomoći svima, ili će samo stvoriti veći broj padova u konačnici? Nekad se tih bodovi moraju nadoknaditi, a pošto nema apsolventure i ostalih blagodati starog programa, opet se samo odgađa neminovno. Umjesto da pritišćemo reformu, praktički i dalje guramo nezakonje, ali ono koje ovog puta nama odgovara. Da ne govorim kako na taj način štitimo i svu nesposobnost onih koji nisu prstom makli otkako je bolonja počela. Je li to rješenje i što onda čeka generacije koje dolaze iza nas?
    5. ne znam zašto, ali ako su naumili komercijalizirati sve, onda nema tog veta ili vremenskog roka koji bi ih od toga odvratio. Npr, ako ne postoji zakon koji sprečava održavanje sjednice senata u razmaku od npr. 4 dana, onda se isti sastaje, poništava veto i cijela stvar opet nema smisla.

     
  9. ZGstudent

    3. listopada 2010. at 12:31

    U cem je tu kvaka? Cili Zagreb prica da su u Zadru najbolji uvjeti studiranja i da se najmanje placa i jos da se ne moze izgubiti pravo studiranja i jos da se do dekana i ostalih moze bez problema doc kad god treba?!?! Sta bi mi onda tribali rec???? Lud, zbunjen, normalan

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu