Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na početku lipnja i turističke sezone u Hrvatskoj otvoreno je nešto više od 22 tisuće radnih mjesta. Među njima najtraženiji su niže kvalificirani poslovi poput prodavač(ic)a, konobar(ic)a i čistač(ic)a.

Trgovci i skladištari

Po nekim procjenama za sektor u kojem se, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nalazi trenutačno najtraženije zanimanje na tržištu rada, trgovaca nedostaje oko deset tisuća.

Taj sektor, kako je za N1 još u veljači kazala Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovaca, drže umirovljenici, studenti, agencijski radnici i stranci.

Medicinski djelatnici

Na popisu traženih zanimanja su i medicinske sestre i tehničari, a na te bi pozicije mnoge zdravstvene ustanove angažirale i umirovljenike/ce.

Vozači i dostavljači

Vozači/ce su na sedmom mjestu najpoželjnijih radnika/ca. Vrlo traženi su vozači/ce kamiona i buseva, ne samo kod nas, već u čitavoj Europi. Goran Brumnjak za N1 je otkrio da nedostaje oko pet tisuća profesionalnih vozača.

Manjak vozača rezultiralo je time da ih “uvozimo” i iz Austrije, ali i prorjeđivanju voznih redova nekih gradskih prijevoznika. Razlog tome je, kako su se vozači žalili, plaće vozača znatno ispod dostojanstvenih.

Što se tiče dostavljača i oni su se traže i među već umirovljenim stanovništvom. Velik broj dostavljača se i dalje zapošljava iz trećih zemalja jer strani radnici iz primjerice Nepala, Pakistana i Filipina pristaju raditi i za mizernu naknadu. Cijena rada u tom sektoru drastično se smanjila upravo zbog nekontroliranog uvoza stranih radnika na što je najviše upozoravala Radnička fronta.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je nedavno da je u prva dva mjeseca 2024. izdano 43 tisuće dozvola za rad i boravak stranaca, 46 posto više nego u istom razdoblju lani. Sustavom izdavanja dozvola za boravak i rad na temelju tzv. testa tržišta rada HZZ-a od 2021. omogućeno je zapošljavanje stranaca i u zanimanjima gdje ne postoji manjak radne snage, sukladno želji poslodavaca, kako su pisale Novosti.

Sezonski radnici i ugostiteljstvo

Diljem obale kao i u mjestima i gradovima u unutrašnjosti traže se kuhari/ce. Iako su rijetki poslovi koji ističu cijenu rada, radnici s otprilike dvije do tri godine iskustva u ugostiteljstvu mogu biti plaćeni i do 1600 eura neto.

Kao i konobar(ic)a, koji su drugo najtraženije zanimanje trenutačno, nedostaje i kuhar(ic)a.

Budući da turistička sezona uvelike ovisi o uslužnim djelatnostima, vapimo za dodatnom radnom snagom pa stoga nimalo ne čudi što je u ugostiteljstvu najveća naknada za rad. Unazad nekoliko godina sezona ovisi o stranim sezonskim radnicima od kojih većina dolazi iz susjednih zemalja poput Srbije i BiH.

Ukupan broj nezaposlenih prema podacima HZZ-a otprilike je četiri puta veći od broja ponuđenih radnih mjesta – 88 050 osoba.

 Iz Financijskog inspektorata Ministarstva financija upozoravaju da u posljednje vrijeme sve češće bilježe prijave poruka elektronske pošte u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao taj inspektorat, tzc. phishing poruke, u kojima se primatelja upozorava na navodno “pranje novca” preko off-shore računa.

Pritom se od primatelja traži dostavu podataka o njegovim računima u hrvatskim bankama, uključujući i sigurnosno osjetljive podatke, a u protivnom prijeti blokadom tih računa.

Različite adrese s kojih stižu lažni mailovi slične su stvarnima ili aludiraju na Ministarstvo financija – Financijski inspektorat, pa osoba koja primi takvu poruku treba tome pristupiti s posebnim oprezom, upozoravaju iz Ministarstva financija. Također, napominju da mailovi mogu sadržavati i QR kodove koje primatelj nikako ne bi trebao skenirati.

Kako dodaju, lažni mailovi su često gramatički netočni ili imaju neuobičajen izričaj pa i to može biti dodatni poziv na oprez.

Iz Financijskog inspektorata podsjećaju da u redovitoj komunikaciji sa strankama, a to s uglavnom pravne osobe, koriste isključivo adrese elektronske pošte sa službenom ekstenzijom Ministarstva financija (@mfin.hr) ili pravnih osoba s javnim ovlastima (@fina.hr). Napominju i da nikada neće od korisnika tražiti identifikacijske podatke za pristup njihovim računima (PIN-ovi, kontrolni brojevi, brojevi platnih kartica i sl.).

Phishing (mrežna krađa identiteta) je kriminalna aktivnost kojom se zlonamjerni korisnici služe kako bi zavarali primatelja poruke i naveli ga na dijeljenje osobnih, najčešće financijskih i sigurnosnih podataka i na taj način ostvarili nezakonitu financijsku korist.

Iz PU splitsko-dalmatinske ponovno upozoravaju na računalnu prijevaru putem lažnog SMS-a.

Jučer je zaprimljena kaznena prijava oštećenog muškarca koji je na mobitel zaprimio obavijest putem lažne SMS poruke da mu je pristigao paket, no da preko zaprimljene poveznice internetskog preglednika uplati dodatne troškove dostave kako bi se pošiljka mogla isporučiti.

Preglednik ga je preusmjerio na lažnu stranicu društva koje se bavi dostavom paketa. Na navedenoj stranici unio je podatke sa svoje bankovne kartice i ubrzo nakon toga utvrdio da je s njegovog računa skinut iznos od gotovo 900 eura. Provodi se kriminalističko istraživanje u vezi kaznenog djela Računalne prijevare.

Iz policije upozoravaju građane da budu oprezni ako zaprime ovakve SMS poruke, koje sadržavaju poveznicu na druge internet strance, a u kojima se pod krinkom plaćanja troškova poštarine od nekoliko eura ili centi za dostavu paketa traži da upišu svoje podatke s kartice.

Nemojte davati tražene podatke, pogotovo ne podatke s poleđine svojih debitnih i kreditnih kartica. Uz to, policija savjetuje da zaprimljene lažne SMS-ove odmah obrišete, a poveznice u njima nipošto ne otvarajte.