Zemljino magnetsko polje dramatično se preokrenulo prije otprilike 41.000 godina, a znanstvenici su sada taj događaj, poznat kao Laschampsov događaj, uspjeli pretvoriti u zvuk koristeći podatke satelitske misije Swarm Europske svemirske agencije (ESA).

Znanstvenici su kombinirali podatke prikupljene satelitom s dokazima o kretanju linija magnetskog polja sačuvanima u stijenama i sedimentima. Na temelju toga rekonstruirali su Laschampsov događaj i njegove promjene prikazali zvukovima poput škripanja drva i sudaranja stijena, piše Science Alert.

Rezultat je neobičan, jeziv zvučni zapis koji je 2024. godine predstavljen u sklopu projekta Tehničkog sveučilišta Danske i Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti.

Zemljino magnetsko polje nastaje zbog kretanja tekućih metala u jezgri planeta. Proteže se desecima pa sve do stotinama tisuća kilometara u svemir te Zemlju štiti od čestica Sunčeva vjetra koje bi mogle oduzeti dio atmosfere.

Kako se željezo i nikal unutar Zemlje pomiču, mijenja se i magnetsko polje, zbog čega se neprestano pomiču i sjeverni i južni magnetski pol. U današnjoj orijentaciji linije magnetskog polja iznad površine Zemlje tvore zatvorene petlje usmjerene od juga prema sjeveru, dok se duboko unutar planeta pružaju u suprotnom smjeru.

Povremeno, međutim, magnetsko polje potpuno promijeni polaritet. Kada bi se takav događaj dogodio danas, kompasi koji pokazuju prema sjeveru pokazivali bi prema Južnom polu.

Laschamps u Francuskoj

Posljednji takav veliki događaj dogodio se prije otprilike 41.000 godina, a njegov trag ostao je sačuvan u tokovima lave Laschamps u Francuskoj. Tijekom tog procesa magnetsko polje oslabilo je na svega pet posto današnje snage, zbog čega je veća količina kozmičkih zraka mogla prodrijeti u Zemljinu atmosferu.

Led i morski sedimenti sačuvali su izotopske tragove tog pojačanog bombardiranja česticama. Prema istraživanju objavljenom prošle godine, količina izotopa berilija-10 tijekom Laschampsova događaja udvostručila se.

Ti izmijenjeni atomi nastaju kada kozmičke zrake reagiraju sa Zemljinom atmosferom, ioniziraju zrak i oštećuju ozonski omotač. Znanstvenici pretpostavljaju da su potencijalne posljedice uključivale globalne klimatske promjene, a događaj se povezuje i s izumiranjem australske megafaune te promjenama u načinu na koji su ljudi koristili špilje.

“Razumijevanje ovih ekstremnih događaja važno je za njihovu moguću pojavu u budućnosti, predviđanja svemirske klime te procjenu učinaka na okoliš i Zemljin sustav”, objasnila je tada geofizičarka Sanja Panovska iz Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti.

Približava li se novi preokret?

Preokret Laschamps trajao je oko 250 godina, a Zemlja je u neobičnoj orijentaciji magnetskog polja ostala približno 440 godina. U tom razdoblju magnetsko polje moglo je oslabjeti na najviše četvrtinu današnje snage dok je sjeverni polaritet postupno prelazio prema jugu.

Novije anomalije magnetskog polja, poput slabljenja iznad Atlantskog oceana, potaknule su pitanja o tome približava li se novi preokret. Međutim, novija istraživanja pokazuju da takve anomalije nisu nužno povezane s promjenama polariteta.

Južnoatlantska anomalija ipak izlaže satelite koji se nalaze na tom području većoj razini zračenja.

ESA-ina konstelacija Swarm od 2013. godine mjeri magnetske signale iz Zemljine jezgre, plašta, kore, oceana, ionosfere i magnetosfere. Cilj je bolje razumjeti geomagnetsko polje našeg planeta i predvidjeti njegove promjene.

Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.

Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić. 

Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.

U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.

U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.

Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.

Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.

– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.

Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.

– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.

Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.