Gimnazija Franje Petrića Zadar svečano je obilježila 40. obljetnicu djelovanja. Uz sadašnje i bivše učenike, profesore i djelatnike škole, svečanosti su nazočili rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričićzamjenik župana Zadarske županije Robertino Dujela i gradonačelnik Zadra Šime Erlić. U programu su sudjelovali učenici škole, a profesor Valentino Radman predstavio je njezinu povijest.

Ravnateljica Iva Rončević, koja je dužnost preuzela prije dva mjeseca, istaknula je kako obljetnicu dočekuje s dubokim poštovanjem prema svima koji su tijekom četiri desetljeća gradili školu i njezin ugled.

„Četiri desetljeća u životu jedne škole nisu samo zbroj godina, već razdoblje u kojem su tisuće i tisuće djece u ovim klupama postali odrasli ljudi“, poručila je ravnateljica.

Posebno je zahvalila pokojnom dugogodišnjem ravnatelju Zdravku Ćurku, jednom od utemeljitelja škole, te svojoj prethodnici Blanki Pedišić, koja je nedavno otišla u mirovinu. Naglasila je njihov doprinos postavljanju visokih obrazovnih standarda, ali i stvaranju prepoznatljive obiteljske atmosfere i osjećaja pripadnosti školi.

Zahvalu je uputila svim bivšim i sadašnjim djelatnicima te Zadarskoj županiji i Gradu Zadru na potpori. Govoreći o uspjesima učenika, istaknula je da se izvrsnost škole očituje i u njihovu humanitarnom djelovanju, empatiji i spremnosti da pomognu zajednici.

„Naša je dužnost i misija nastaviti pripremati učenike za svijet, dati im alate da kritički razmišljaju i da, bez obzira na to u kojem ih smjeru život odvede, ostanu svoji i nikada ne izgube onu ljudskost i solidarnost koju su ponijeli iz ovih klupa i iz ovog dvorišta“, kazala je Rončević.

Zamjenik župana Robertino Dujela svečanosti je nazočio i kao učenik prve generacije zadarskog MIOC-a. Prenoseći pozdrave župana Josipa Bilavera, prisjetio se školskih dana i profesora koji su njegovoj generaciji pružili temelj za daljnje obrazovanje i život.

„Danas je u meni snažniji osjećaj nekadašnjeg učenika upravo te prve generacije, nakon 40 godina ovdje, na istoj lokaciji. Bili smo dio generacije koja je otvorila novo poglavlje obrazovanja u Zadru“, rekao je Dujela.

Istaknuo je da su profesori učenicima, uz znanje, prenijeli vrijednosti koje su ih pratile na životnom putu.

S posebnim pijetetom prisjetio se školskog kolege Nade Rogića, hrvatskog branitelja koji je poginuo braneći Hrvatsku u Slavoniji.

„Dobili smo priliku živjeti godine koje dolaze, ali jedan od nas nije. Nade Rogić, jedan iz naših školskih klupa, položio je svoj život braneći Hrvatsku u Slavoniji. Bio nam je lider i vođa tih školskih dana. Njegov lik i djelo pamtimo zauvijek“, poručio je Dujela te čestitao učenicima i djelatnicima 40. rođendan škole.

Gradonačelnik Šime Erlić istaknuo je kako je Gimnazija Franje Petrića ponos zadarskog obrazovnog sustava, prepoznatljiva po kvaliteti znanja i generacijama učenika koji su postali važni oslonci društva.

Prisjetio se kako je i tijekom vlastitog školovanja u Ekonomskoj školi na MIOC gledao kao na mjesto vrhunskog obrazovanja. Zahvalio je svim ravnateljima, profesorima, stručnim suradnicima i djelatnicima koji su pridonijeli ugledu gimnazije, iz čijih su klupa potekli brojni inženjeri, informatičari, liječnici, profesori i drugi uspješni stručnjaci.

„Grad je ponosan na vas i sve ono što radite“, poručio je Erlić, poželjevši školi nastavak uspješnog rada, mnogo kvalitetnih projekata, učenja i zajedništva te uspješno suočavanje s izazovima koje donose nove tehnologije i umjetna inteligencija.

Župan Josip Bilaver uručio je u Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije ugovore o sufinanciranju izgradnje sunčanih elektrana za 31 kućanstvo. Za ovogodišnji program osigurano je 100.000 eura, a njegova je provedba najavljena i za 2027. godinu.

Zadarska županija sufinancira do 40 posto prihvatljivih troškova ulaganja, a najviše 4.000 eura po korisniku. Time građanima olakšava ulaganje u vlastitu proizvodnju električne energije i smanjenje troškova kućanstava.

Župan Bilaver istaknuo je kako ulaganje u obnovljive izvore energije postaje sve važnije u okolnostima nestabilnosti energetskog tržišta i rasta životnih troškova.

„Svjedočimo brojnim izazovima, od energetske nestabilnosti do rasta cijena nafte i električne energije. Danas građani zahvaljujući mjerama Vlade Republike Hrvatske plaćaju znatno nižu cijenu električne energije nego što bi je plaćali bez državnih subvencija. Međutim, ne možemo dugoročno računati na to da će takve mjere uvijek biti dostupne. Upravo zato važno je ulagati u vlastitu proizvodnju električne energije i smanjivati ovisnost o kretanjima na tržištu“, poručio je župan.

Naglasio je kako županijske potpore ulaganje u sunčane elektrane čine pristupačnijim većem broju kućanstava.

„Možda potpora od četiri tisuće eura ne pokriva cjelokupno ulaganje, ali vjerujem da je riječ o značajnoj pomoći svakom kućanstvu. Ugradnjom sunčanih elektrana postajemo energetski neovisniji, a uz pomoć Županije takvo ulaganje postaje još pristupačnije“, istaknuo je župan.

Novost ovogodišnjeg programa je proširenje mogućnosti sufinanciranja i na stambene zgrade s najviše šest stanova. Prema riječima župana, već su zaprimljene i prve prijave iz te kategorije.

„Drago mi je što ste prepoznali važnost ovog ulaganja i prijavili se na naš program. Čestitam svima koji su ostvarili pravo na sufinanciranje, a onima koji se ove godine nisu prijavili poručujem da se pripreme za sljedeći poziv. Mogu najaviti da ćemo s ovom mjerom nastaviti i iduće godine, kako bismo omogućili još većem broju kućanstava ulaganje u vlastite sunčane elektrane“, najavio je župan Bilaver.

Korisnici potpora

Pravo na sufinanciranje izgradnje sunčanih elektrana ostvarili su: Veronika Tomić, Regnis Modrić, Ivanka Kovač, Luka Desnica, Marko Pavelić, Nina Kolega Grzunov, Božo Rakvin, Marina Fuzul Marin, Tomislav Čorić, Karlo Martin Kalcina, Ante Buterin, Anka Čulina, Dražen Zekanović, Filip Baričević, Zara Štrbac, Viktor Rušev, Ivan Poljaković, Milena Brižić, Oleg Hajnc, Andreas Bjeličić, Božidar Batistić, Dalibor Fabijanić, Mile Barić, Mladinko Perković, Nenad Pećanac, Vjera Klanac, Marija Pavičić, Klara Eškinja Glavan, Ante Erceg, Ante Marasović i Jole Petrićević.

U petak, 23. listopada, u većem dijelu zemlje očekuje se izmjena sunčanih i oblačnih razdoblja. Na Jadranu će biti razmjerno toplo, dok će u unutrašnjosti jutro biti osjetno hladnije. U Zadru se očekuje djelomice sunčano vrijeme uz najvišu dnevnu temperaturu oko 20 stupnjeva. U Zagrebu će biti do 14 stupnjeva.

Veća promjena vremena stiže u subotu, kada će u mnogim krajevima biti kiše, mjestimice i izraženijih pljuskova. Na Jadranu će zapuhati bura, lokalno s olujnim udarima, zbog čega je za područje Zadarske županije izdano žuto meteorološko upozorenje. Najizraženiji udari očekuju se tijekom poslijepodneva i večeri.

U Zadru će subota biti promjenjiva i kišovita, uz temperaturu do 18 stupnjeva. Kiša je moguća već u noći na subotu, a povremeni pljuskovi očekuju se i tijekom dana. U unutrašnjosti će biti hladnije, uz dnevne temperature koje će se u Zagrebu kretati oko 10 stupnjeva.

Nedjelja donosi postupno smirivanje vremena. U Zadru se očekuje promjenjiva naoblaka, uglavnom bez dnevnih oborina, uz temperaturu oko 18 stupnjeva. U kontinentalnim krajevima zadržat će se više oblaka, a jutra će biti hladna.

Početak novog tjedna donosi postupnu stabilizaciju. Ponedjeljak će na zadarskom području još biti promjenjiv, uz mogućnost povremene kiše, ali će temperatura porasti do 21 stupnja. U unutrašnjosti se očekuju sunčana razdoblja, uz najviše dnevne temperature oko 15 stupnjeva u Zagrebu.

Od utorka do četvrtka prognoza za Dalmaciju znatno je povoljnija. Prevladavat će sunčano ili djelomice sunčano vrijeme, uz dnevne temperature oko 21 stupanj. U unutrašnjosti će također biti stabilnije, s temperaturama do 16 stupnjeva, ali uz hladna jutra, ponegdje i samo nekoliko stupnjeva iznad nule.

Prema trenutačnim dugoročnijim izgledima, razmjerno stabilno vrijeme na zadarskom području moglo bi se zadržati i tijekom posljednjeg listopadskog vikenda te na samom početku studenoga. Dnevne temperature kretale bi se oko 19 stupnjeva, uz dosta sunčanih razdoblja i malu vjerojatnost oborina.

Takav razvoj vremena značio bi ugodan završetak listopada, osobito na obali, dok će u kontinentalnim krajevima razlika između hladnih jutara i razmjerno ugodnih poslijepodneva ostati izražena.

Ipak, prognoze za početak studenoga još su podložne promjenama, osobito kada je riječ o vjetru i mogućim novim prodorima hladnijeg zraka.