Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

BLAGDAN VELIKE GOSPE / Evo što katolici danas slave…

Objavljeno

-

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je i državni blagdan koji se danas tradicionalno obilježava diljem Hrvatske. Mnoštvo vjernika hodočastit će u marijanska svetišta.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvu svog uskrsnulog sina Isusa Krista. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju, drugi je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest su je zazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa ako danas, primjerice, nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).

Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u

Rating: 5.00/5. From 1 vote.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA / Sunčan i topao početak listopada, za vikend promjena temperature

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

ZADAR – Petak donosi pretežno vedro i sunčano vrijeme. Jutro je ugodno, a tijekom dana temperatura će rasti prema 25 do 27 °C. Na Jadranu će puhati slaba do umjerena bura, pod Velebitom ujutro mjestimice i jaka, dok će poslijepodne vjetar okretati na sjeverozapadni i jugozapadni. DHMZ jutros za zadarsko područje bilježi vedro vrijeme.

Subota će također biti vrlo ugodna, većinom sunčana i suha, uz temperature na srednjem Jadranu oko 24 do 26 °C. Kiša se zasad ne očekuje, pa će prvi dio vikenda imati gotovo ljetni karakter.

U nedjelju slijedi postupna promjena. I dalje će biti dosta sunca, ali će se osjetiti prodor svježijeg zraka, osobito navečer i tijekom noći. Početkom sljedećeg tjedna dnevne temperature na zadarskom području trebale bi se spustiti prema približno 20 do 22 °C, dok će jutra biti znatno svježija.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje danas će biti pretežno sunčano. U unutrašnjosti je ujutro mjestimice moguća kratkotrajna magla. Najniže jutarnje temperature kreću se od 3 do 8 °C, dok je na moru uglavnom između 12 i 17 °C. Najviša dnevna temperatura bit će između 22 i 27 °C.

Stabilno, suho i uglavnom sunčano vrijeme zadržat će se i tijekom većeg dijela vikenda. Razlika između jutarnjih i dnevnih temperatura u unutrašnjosti bit će prilično izražena – jutra svježa, a dani ugodno topli. Na Jadranu će biti toplije, uz obilje sunca.

Početkom idućeg tjedna očekuje se osjetno svježije vrijeme, posebno u jutarnjim satima, dok će na obali zahlađenje biti blaže. Dakle, pred nama je još nekoliko vrlo ugodnih i sunčanih dana, ali ljetne temperature postupno će ustupiti mjesto primjerenijem listopadskom vremenu.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Prijem studenata na Sveučilištu u Zadru: “Ne dopustite da vam digitalna komunikacija zamijeni ljudski susret”

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je dočekana nova generacija studenata prijediplomskih te integriranih prijediplomskih i diplomskih studija. Studente jednopredmetnih, a zatim i dvopredmetnih studija u Svečanoj dvorani dočekali su rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić te voditeljica Studentske referade Emilija Matassi Botunac.

Živo je bilo i prije samog ulaska, budući da su na rivi i ispred sveučilišne zgrade studente dočekali njihovi stariji kolege i djelatnici, koji su im na štandovima i uz pomoć brošura predstavili rad Studentske referade, Studentskog savjetovališta, Centra za tjelovježbu i studentski sport te Ureda za međunarodnu suradnju. Također je bio postavljen info-punkt s ciljem informiranja brucoša i pomoći u snalaženju prvoga dana na Sveučilištu u Zadru.

Studentica četvrte godine pedagogije i anglistike Lana Čular novim je kolegama prenijela svoje iskustvo studiranja te ih pozvala da budu otvoreni prema novim iskustvima i upoznavanju kolega sa svih odjela.

– Tijekom studiranja imala sam priliku zakoračiti i izvan onoga što sam u početku zamišljala kao svoj studentski put. Prošlu sam akademsku godinu bila studentska pravobraniteljica, kroz što sam upoznala jednu drugačiju stranu studentskog života – onu u kojoj ne učimo samo iz knjiga i predavanja, nego i kroz komunikaciju, odgovornost, pomaganje drugima i zauzimanje za ono što nam je važno. Nemojte se bojati pitati, upoznavati nove ljude, uključivati se u aktivnosti i prihvaćati prilike koje vam se možda na prvi pogled čine izvan vaše zone komfora. Ponekad upravo iz tih malih koraka nastanu najljepša prijateljstva, iskustva i uspomene. Želim vam da tijekom studiranja ne pronađete samo znanje i akademski uspjeh, nego i ljude uz koje ćete rasti, stvari koje ćete voljeti raditi i trenutke kojih ćete se jednog dana s osmijehom prisjećati – poželjela im je Lana.

Rektor Faričić studente je upoznao s bogatom poviješću akademske tradicije u Zadru, u kojem je visoko školstvo započelo još 1396. godine osnutkom Studium generale. Obnovljeno Sveučilište u Zadru osnovano je 2002. godine, nastavljajući bogatu tradiciju Filozofskoga fakulteta, a obuhvaća 28 sveučilišnih odjela iz različitih područja znanosti.

– Sveučilište nisu prvenstveno zgrade u kojima ćete slušati predavanja. Nisu to ni pravilnici, studijski programi, ispiti i ECTS bodovi. Sveučilište čine ljudi. Čine ga studenti i nastavnici, znanstvenici, umjetnici i stručni djelatnici, ali i odnosi koji među njima nastaju. Zato bih vam danas posebno poručio: upoznajte ljude. Razgovarajte sa svojim kolegicama i kolegama. Priđite nastavnicima. Postavljajte pitanja. Uključite se u studentske udruge, sport, kulturne aktivnosti, znanstvene projekte i međunarodne razmjene. Iskoristite mogućnosti koje vam pružaju Erasmus+, europska sveučilišna alijansa EU-CONEXUS, koja okuplja devet europskih sveučilišta, i naši brojni međunarodni partneri – rekao je rektor Faričić.

Sveučilište nije mjesto na kojem trebaju naučiti samo što misliti, nego prije svega kako misliti: kako razlikovati činjenicu od mišljenja, dokaz od pretpostavke, argument od manipulacije, znanje od privida znanja. To je danas možda važnije nego ikada.

– Umjetna inteligencija učinila je još jedan veliki korak. Ona vam može u nekoliko trenutaka pronaći podatke, sažeti tekst, prevesti ga, predložiti rješenje nekog problema, napisati računalni kod ili ponuditi nacrt seminarskoga rada. Koristite te mogućnosti. Bilo bi pogrešno zatvarati oči pred tehnologijom koja će obilježiti vaše profesionalne i privatne živote. Ali koristite je razborito. Umjetna inteligencija može vam pomoći da brže dođete do informacije. Ne smije vas osloboditi potrebe da tu informaciju razumijete. Može vam predložiti odgovor. Ne smije vas osloboditi odgovornosti da provjerite je li odgovor točan. Može sastaviti tekst. Ali ne bi smjela umjesto vas oblikovati vaše mišljenje. I možda najvažnije: ne dopustite da vam digitalna komunikacija zamijeni ljudski susret – poručio je rektor Faričić.

U glazbenom dijelu programa nastupili su Tajna Zorica, Marino Perović i Dražen Habuš. Nakon prijema u Svečanoj dvorani uslijedili su prijemi po odjelima te prvi odlasci na ručak u studentske menze.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) Otvorena izložba “Neosvojeni Zadar – Bitka za grad 1991.”: Oživljena sjećanja na ratne dane

Objavljeno

-

By

„Neosvojeni Zadar – Bitka za grad 1991.“ – izložba je o jednom gradu u izvanrednim okolnostima, ali prije svega je priča o ljudima koji su ga obranili

U okviru obilježavanja 35. obljetnice Dana obrane Zadra u Narodnom muzeju Zadar danas je otvorena izložba „Neosvojeni Zadar – Bitka za grad 1991.“, posvećena obrani Zadra tijekom 1991. godine i događajima koji su obilježili jedan od najtežih perioda u novijoj povijesti grada.

“35 godina od obrane grada jedan je veliki događaj, iako mi u kontinuitetu obilježavamo svaku obljetnicu. Ova izložba pokrenuta je još početkom ove godine s izložbom Da se ne zaboravi, i još tada smo krenuli s prikupljanjem građe. Ovdje smo prezentirali dio građe, a autorica, viša kustosica Ivana Dražić sve je spojila u jednu prekrasnu priču.”, kazao je Marin Ćurković, ravnatelj Narodnog muzeja Zadar te dodao kako je ove temelj priče o osnivanju Spomen sobe te osnivanja Muzeja Domovinskog rata. 

Autorica izložbe istaknula je kako je izložbom htjela upravo prikazati kroz što su prolazili Zadranke i Zadrani te prikazati dio tog ambijenta kroz simboliku bojišnice, ali i samog civilnog života. 

“Naši branitelji su bili na prvim crtama, ali su iza sebe imali obitelji, i svi su bili pod stresom rata. Tu vidimo kroz velik broj karata i u kakvoj nam se situaciji nalazio grad. Primjerice, na pragovima Stanova bile su vojarne, neprijatelji su nam bili prozor do prozora. S druge strane smo pokušali danas dočarati što se događa s tim prostorima i kako taj prostor danas diše s gradom i s novim sadržajima. Imamo i kronološki dio onoga što se događalo krajem rujna i početkom listopada u našem gradu. Slobodno nam donesete i ono što vi imate doma, ne samo vojne nego i civilne predmete koji su se koristili kako bi se preživjele stresne situacije,”, istaknula je autorica izložbe. 

Dožupan zadarski Robertino Dujela naglasio je kako će dio sjećanja ove izložbe biti utkan u Spomen sobu i Muzej Domovinskog rata.  

Gradonačelnik Šime Erlić naglasio je kako hrabrost hrvatskih branitelja i dobrovoljaca da obrani grad nije mjerljiva s ni s čim.

“Bili smo grad bez vode i bez struje, što dovoljno govori o tipu agresije kakvoj je Zadar bio izložen. Njihova intencija bila je da Hrvatsku presiječe na pola, ali u tome nisu uspjeli.  Naš grad branili su branitelji, ali i civili, od liječnika, vatrogasaca, profesora. Zadar je preživio i obranio se i na tim temeljima izgradio današnji suvremeni grad. Ova izložba, 35 godina poslije, nije samo još jedna nova izložba, već je početak jedne nove stranice u memoriji grada. Sjećanja ostaju, ali sjećanja su i činjenice. Muzej služi tome da ta sjećanja i te priče može staviti u javni prostor i zauvijek sačuvati kao u vremenskoj kapsuli. Izložba je temelj i početak koji gradimo zajedno sa Županijom oko uspostave Spomen sobe i Muzeja. Ključne stvari ispričane su kroz priču branitelja i naših sugrađanka i sugrađana.”, kazao je gradonačelnik Erlić.  

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu