ZADAR / ŽUPANIJA
TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ NOVI LAUREAT CROATIE REDIVIVE / Maslinov vijenac 36. jezično-pjesničke smotre pripao uglednom hrvatskom pjesniku
SELCA – Na Trgu Stjepana Radića u Selcima na otoku Braču, pred doslovno ispunjenim prostorom i brojnim ljubiteljima hrvatske književnosti, u petak, 7. kolovoza 2026. godine, održana je 36. manifestacija svehrvatske jezično-pjesničke smotre Croatia rediviva – ča-kaj-što. Jedna od najvažnijih hrvatskih pjesničkih manifestacija i ove je godine okupila pjesnike, književnike, jezikoslovce, kulturne djelatnike i ugledne goste iz Hrvatske i inozemstva, potvrdivši svoju trajnu ulogu u promicanju hrvatske jezične i pjesničke baštine.
Središnji događaj večeri bio je proglašenje ovogodišnjeg laureata. Maslinovim vijencem 36. Croatie redivive ovjenčan je ugledni hrvatski pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić, čime je njegovo ime upisano među istaknute hrvatske književnike koji su tijekom proteklih desetljeća primili ovo prestižno pjesničko priznanje.

Bilosnić se tako pridružio nizu velikih imena hrvatskoga pjesništva koja su u Selcima okrunjena Maslinovim vijencem, među kojima su Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić. Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak,Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul, Mate Ganza, Tatjana Radovanović, Igor Zidić, Ante Stamać, Branimir Bošnjak, Ernest Fišer, Veselko Koroman, Delimir Rešicki, Tomislav Domović, Zvonimir Sutlović, Mile Stojić, Mirna Weber, Ivan Kramar, Vera Grgac, Dražen Katunarić, Sibila Petlevski i Tomislav Milohanić Slavić.
Ovogodišnja je Croatia rediviva održana pred crkvom Krista Kralja, na središnjem selčkom trgu. Među brojnim uglednicima manifestaciji je nazočila i dr. Anita Gamulin, ravnateljica Konzervatorskog zavoda u Splitu, kao izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek. Dr. Gamulin uputila je pozdrave sudionicima i publici, istaknuvši važnost manifestacije i njezin doprinos očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i jezične baštine. Među uzvanicima bili su i Božo Biškupić, bivši ministar kulture Republike Hrvatske, te prof. Maciej Czerwinski, pročelnik Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu. Manifestaciji je nazočio i goste pozdravio i Petar Bezmalinović, zamjenik načelnika Općine Selca, kao i brojni drugi predstavnici kulturnoga, društvenoga i javnog života.

Prije natjecateljskog pjesničkog programa predstavljen je zbornik 7. Maslinov vijenac, vrijedan prilog proučavanju i dokumentiranju višedesetljetne povijesti Croatie redivive.
Zbornik donosi poeziju pet posljednjih ovjenčanika Maslinovim vijencem – pokojnog Ivana Kramara, Vere Grgec, Dražena Katunarića, Sibile Petlevski i Tomislava Milohanića Slavića – ali i brojne članke, oglede i rasprave posvećene samoj manifestaciji. U njemu je na različite načine dokumentirano i promišljeno 36 godina trajanja Croatie redivive, njezina poetika, kulturna uloga i mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti.
Zbornik je biranim riječima predstavila prof. dr. sc. Sanja Knežević sa Sveučilišta u Zadru, posebno istaknuvši značenje zlatne formule ča-kaj-što, koja predstavlja jedno od temeljnih obilježja Croatie redivive. Zlatna formula ča-kaj-što, naime, u međuvremenu je nadrasla okvire same pjesničke manifestacije. Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske proglašena je zaštićenim nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom, a njezino je značenje prepoznato i u Zakonu o hrvatskom jeziku, koji je donio Hrvatski sabor.
Upravo se kroz formulu ča-kaj-što u Croatii redivivi susreću i prožimaju različiti hrvatski jezični i pjesnički izrazi, stvarajući svojevrsni književni prostor zajedništva hrvatske jezične baštine.
Pjesnička večer započela je pozdravnim govorima, a potom i izvedbom pjesme Maslina Vladimira Nazora, koju je krasnoslovio dr. Drago Štambuk, utemeljitelj i voditelj Croatie redivive. Prije samog početka pjesničkog programa otvorena je i 35. ploča Zida od poezije, na kojoj su uklesani stihovi prošlogodišnjeg laureata Tomislava Milohanića Slavića. Time je nastavljen jedan od posebnih običaja Croatie redivive, kojim se pjesnički trag svakoga laureata trajno upisuje u javni prostor Selaca.
U natjecateljskom dijelu programa nastupio je niz pjesnika različitih generacija i pjesničkih senzibiliteta. Pred publikom su svoje stihove kazivali Stanko Jerčić, Dražen Katunarić, Maja Tomas, Goran Gatalica, Sanja Mošić, Tomislav Marijan Bilosnić, Danica Bartulović, Drago Štambuk, Vlasta Vrandečić Lebarić, Davor Grgurić, Silvija Buvinić i Maciej Czerwinski.
Posebnost ovogodišnje smotre bila je i međunarodna dimenzija sudjelovanja prof. Macieja Czerwinskog, pročelnika Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu, čime je još jednom potvrđena otvorenost Croatie redivive prema slavističkom i europskom kulturnom prostoru. Pjesnički program dodatno je obogaćen glazbenim nastupom Domagoja Dorotića, tenora i prvaka Hrvatskoga narodnog kazališta, koji je svojim nastupom dao posebnu umjetničku dimenziju večeri.
Vrhunac ovogodišnje manifestacije bilo je proglašenje Tomislava Marijana Bilosnića 36. laureatom Croatie redivive i dobitnikom Maslinova vijenca. Bilosnić pripada među istaknute suvremene hrvatske pjesnike, a njegovo je književno stvaralaštvo poznato i izvan hrvatskih granica. Njegovim uvrštavanjem među laureate Croatie redivive nastavlja se tradicija kojom Selca svake godine u središte hrvatskoga književnog života dovode jedno od najvažnijih pjesničkih imena. Maslinov vijenac pritom nije samo književno priznanje pojedincu. On je i simbolična poveznica laureata s dugom tradicijom hrvatskoga pjesništva te s idejom Croatie redivive kao mjesta susreta različitih hrvatskih jezičnih i književnih izraza.
Ovogodišnja, 36. Croatia rediviva još je jednom pokazala da ta ideja nije ostala samo na razini kulturnog koncepta. Ona živi u pjesničkim nastupima, u knjigama i zbornicima, na Zidovima od poezije, u Maslinovu vijencu, ali prije svega u susretu pjesnika i publike. Nakon pjesničkog programa druženje pjesnika, uzvanika i gostiju nastavljeno je u restoranu Ružmarin u Selcima, gdje je u neformalnom ozračju nastavljen razgovor o poeziji, jeziku i kulturi.
Z. D.
ZADAR / ŽUPANIJA
SNAŽNA PROMJENA VREMENA: Olujno jugo, obilna kiša i grmljavina, DHMZ izdao upozorenja
Hrvatsku danas očekuje izražena promjena vremena uz jače naoblačenje, kišu, lokalno obilnije pljuskove i grmljavinu. Posebno nepovoljne vremenske prilike prognoziraju se na Jadranu, gdje će jugo jačati na jako i olujno, dok će u pojedinim područjima udari vjetra biti vrlo snažni. Unatoč nestabilnom vremenu, temperature će ostati razmjerno visoke za drugu polovicu studenoga.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), naoblačenje će se tijekom dana širiti sa zapada prema ostatku zemlje, a glavnina oborina očekuje se u poslijepodnevnim satima. Kiša će ponegdje biti obilna, uz mogućnost izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom. Najmanje oborina očekuje se na istoku Hrvatske.
U unutrašnjosti će tijekom noći i jutra mjestimice biti magle, a potom će prevladavati oblačno vrijeme. Puhat će slab do umjeren južni i jugoistočni vjetar, u gorju povremeno i jak.
Na Jadranu će vremenske prilike biti znatno nepovoljnije. Jugo će postupno jačati na jako i olujno, a prema kraju dana vjetar će okretati na jugozapadni i sjeverozapadni, prolazno također jak, s olujnim udarima. Promjena smjera vjetra najprije se očekuje na sjevernom Jadranu.
U večernjim satima duž obale očekuje se prestanak kiše i postupno smanjenje naoblake, a zatim bi se vrijeme trebalo smirivati i u ostalim dijelovima zemlje.
Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se između 5 i 10 stupnjeva u unutrašnjosti te od 11 do 16 stupnjeva na Jadranu. Najviša dnevna temperatura uglavnom će biti između 12 i 17 stupnjeva, dok će na jugu zemlje dosezati i 20 stupnjeva Celzijevih. Državni hidrometeorološki zavod+1
Za Zadarsku županiju narančasto upozorenje
Poseban oprez potreban je na zadarskom području, za koje je DHMZ izdao narančasto upozorenje zbog olujnog vjetra, ponegdje i s orkanskim udarima. Upozorenje vrijedi od 9 do 18 sati, nakon čega ostaje na snazi žuto upozorenje zbog jakog vjetra s olujnim udarima.
Od 15 do 21 sat na snazi je i žuto upozorenje zbog mogućih izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom.
Snažan vjetar može prouzročiti lomljenje grana, oštećenja konstrukcija te poteškoće u prometu, a nisu isključeni ni lokalni prekidi opskrbe električnom energijom.
Na zadarskom području dnevna temperatura mogla bi dosegnuti oko 18 stupnjeva, uz kišu i vrlo vjetrovito vrijeme. Državni hidrometeorološki zavod+1
Kakvo nas vrijeme očekuje sljedećih dana?
Prema trenutačnim prognostičkim modelima, nestabilno vrijeme nastavit će se i tijekom idućih dana, uz povremene oborine i postupno zahlađenje.
Na zadarskom području petak bi trebao donijeti promjenjivu naoblaku, uz mogućnost lokalnih pljuskova i temperaturu do 18 stupnjeva. U subotu se očekuje nešto stabilnije vrijeme, uz najvišu temperaturu oko 17 stupnjeva.
Nova promjena izgledna je u nedjelju, kada ponovno raste vjerojatnost kiše, mjestimice i obilnije. Početkom sljedećeg tjedna očekuje se osjetniji pad temperature, pa bi dnevne vrijednosti u Zadru mogle pasti na 12 do 14 stupnjeva, a jutarnje na samo 4 do 6 stupnjeva.
Prema sadašnjim izgledima, druga polovica sljedećeg tjedna mogla bi donijeti hladnije vrijeme nego proteklih dana, što će označiti izraženiji prijelaz prema kasnojesenskim vremenskim prilikama.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Škabrnja je nakon 35 godina dobila Memorijalni centar dostojan svoje žrtve
Uoči 35. obljetnice jednog od najtragičnijih dana Domovinskog rata, u Škabrnji je otvoren Memorijalni centar s imenima 88 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava stradalih tijekom Domovinskog rata. Mjesto koje je postalo simbol stradanja, ali i hrvatske ustrajnosti, danas čuva uspomenu na prošlost i gradi budućnost za nove generacije.

Postoje datumi koji se nikada ne zaboravljaju. Za Hrvatsku je 18. studenoga 1991. jedan od njih. Dok je nakon višemjesečne opsade slomljena obrana Vukovara, stotine kilometara dalje, u Škabrnji nedaleko od Zadra, počinjen je jedan od najtežih zločina nad civilnim stanovništvom tijekom Domovinskog rata.
Trideset pet godina poslije, Škabrnja i Vukovar ostaju neraskidivo povezani kao simboli žrtve, otpora i borbe za hrvatsku slobodu.

Upravo uoči ovogodišnje obljetnice Škabrnja je dobila ono što je desetljećima zasluživala – Memorijalni centar, mjesto trajnog sjećanja na sve one čiji su životi ugrađeni u temelje hrvatske neovisnosti.
Imena 88 žrtava trajno upisana u povijest
Novi Memorijalni centar sa spomen-sobom svečano je otvoren 16. listopada 2026. godine, na Dan Općine Škabrnja i blagdan njezina zaštitnika svetog Luke.

U spomen-sobi trajno su ispisana imena 88 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava stradalih tijekom Domovinskog rata. Iza svakog imena stoji jedna ljudska sudbina, jedna obitelj i život koji je nasilno prekinut.
Centar je izgrađen zajedničkim sredstvima Vlade Republike Hrvatske, Zadarske županije i Općine Škabrnja. Njegovo otvorenje mnogo je više od završetka infrastrukturnog projekta. Škabrnja je dobila dostojanstven prostor sjećanja, ali i mjesto na kojem će buduće generacije učiti o stradanju svojega mjesta i istini o Domovinskom ratu.
Otvorenju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, zadarski župan Josip Bilaver, predstavnici lokalne i regionalne vlasti, hrvatski branitelji te obitelji stradalih.
„Vaši najmiliji nisu zaboravljeni. Njihova imena nisu samo dio povijesti Škabrnje. Oni su dio povijesti Hrvatske. I dok bude Hrvatske, živjet će i uspomena na njih”, poručio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Bilaver: Djeca i mlade obitelji najbolji su odgovor na sve što je Škabrnja proživjela
Za zadarskog župana Josipa Bilavera otvorenje Memorijalnog centra imalo je posebno osobno značenje. Odrastao je u Škabrnji, a ratna stradanja rodnog mjesta 1991. doživio je kao petogodišnji dječak. Sjećanja na ratne godine, stradanje sumještana i razaranje rodnog kraja dio su njegova osobnog životnog iskustva.
„Poseban je osjećaj biti ovdje, u novom Memorijalnom centru. To je najmanje što smo mogli učiniti kako bismo dostojno obilježili žrtvu naših branitelja i svih stradalih”, istaknuo je Bilaver prilikom otvorenja.
Naglasio je kako je očuvanje sjećanja na žrtve trajna obveza, ali i da se zahvalnost prema njima pokazuje stvaranjem uvjeta za život i razvoj Škabrnje.

„Nisu se ostvarile zloslutne prognoze o budućnosti Škabrnje. Danas govorimo o živoj i snažnoj Škabrnji koja zna kojim putem želi ići. Upravo su naša djeca i mlade obitelji najbolji odgovor na sve one koji su vjerovali da ovdje više neće biti života”, poručio je župan.
Škabrnja je danas mjesto koje, čuvajući uspomenu na svoje žrtve, sve odlučnije gleda prema budućnosti. Obnovljene kuće, obrađena polja i nove generacije koje odrastaju u mjestu najbolja su potvrda njegove snage i ustrajnosti.
Komunalno se oprema nova stambena zona u kojoj započinje izgradnja prvih kuća, uređuju se sportski sadržaji, a planirana su i ulaganja u prometnu infrastrukturu te obnovu mjesne ambulante.
Razvoj mjesta podupire i Zadarska županija, među ostalim kroz program „Tu sam rođen”, kojim se mladim obiteljima subvencioniraju stambeni krediti kako bi lakše riješile stambeno pitanje i ostale živjeti u svojim sredinama.
U mjestu koje je prije 35 godina pretrpjelo nezamisliva stradanja danas ponovno odrastaju nove generacije. Upravo je nastavak života, unatoč svemu što se dogodilo, jedna od najsnažnijih poruka današnje Škabrnje.
Sjećanje koje obvezuje, život koji pobjeđuje

Svakog 18. studenoga Škabrnja postaje mjesto zajedničkog sjećanja. Tisuće ljudi iz svih krajeva Hrvatske dolaze pokloniti se žrtvama i odati počast onima koji su izgubili život u Domovinskom ratu.
Ove godine, na 35. obljetnicu stradanja, čine to uz novi Memorijalni centar, trajni podsjetnik na cijenu slobode i obvezu da se žrtva nikada ne zaboravi.
A istodobno, u Škabrnji se nastavlja život. Grade se domovi, rađaju djeca, obrađuju polja i stvaraju planovi za budućnost.
Jer najveća pobjeda Škabrnje nije samo u tome što je obnovljena nakon ratnih razaranja. Najveća je pobjeda što se u njoj ponovno čuje dječji smijeh.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “GRAD KOJI NIKADA NEĆEMO ZABORAVITI!” / Predstavnici Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odali počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama
Općina Sveti Filip i Jakov, predvođena načelnikom Zoranom Pelicarićem, zajedno s općinskim vijećnicima i brojnim mještanima, posjetila je Vukovar kako bi odala počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.
Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položeni su vijenci, zapaljene svijeće i upućene molitve za sve poginule i nestale.
“Njihova žrtva naša je trajna obveza – da pamtimo, poštujemo i budućim generacijama prenosimo istinu o Vukovaru i Domovinskom ratu.
Vukovar nije samo mjesto sjećanja. Vukovar je simbol hrabrosti, zajedništva, ljubavi prema domovini i neizmjerne žrtve za slobodu Hrvatske.
Neka je vječna slava i hvala svim hrvatskim braniteljima i svim nevinim žrtvama”, stoji u objavi iz Općine Sv. Filip i Jakov.
-
magazin1 tjedan prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin1 tjedan prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA IZ OPĆE BOLNICE / Zadarski laboratorij ima najveseliju klapu!
-
magazin2 tjedna prijeŠPICA!




