Dva snažna oceanska fenomena, Super El Niño u Pacifiku i pozitivni dipol Indijskog oceana, prema prognozama bi mogli značajno utjecati na vremenske obrasce tijekom zime 2026./2027. godine.

Dok se u tropskom Pacifiku razvija iznimno snažan Super El Niño, u Indijskom oceanu istodobno se jača nova klimatska anomalija poznata kao pozitivni dipol Indijskog oceana. Prema najnovijim sezonskim prognozama, zajednički učinak tih dvaju fenomena mogao bi tijekom zime 2026./2027. promijeniti vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi, uz izražen utjecaj na Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Europu.

Indijski oceanski dipol predstavlja temperaturnu razliku između zapadnog i istočnog dijela Indijskog oceana. U njegovoj pozitivnoj fazi, u koju upravo ulazimo, zapadni dio oceana postaje neuobičajeno topao, dok se istočni hladi. Takva raspodjela temperatura pokreće snažnu atmosfersku cirkulaciju.

Iznad toplijih voda na zapadu zrak se uzdiže, dok se iznad hladnijeg istoka spušta, stvarajući veliku tropsku cirkulacijsku ćeliju koja utječe na vremenske prilike diljem svijeta. Najnovije analize pokazuju da je pozitivni dipol tek u početnoj fazi, ali se očekuje da će se zadržati tijekom jeseni i početka zime.

Na jačanje anomalije dodatno utječu snažniji istočni vjetrovi na istoku oceana i slabiji vjetrovi na zapadu. Sezonske prognoze oborina za jesen već pokazuju izražen manjak kiše u istočnom dijelu Indijskog oceana, dok se na zapadu očekuju obilnije oborine, što potvrđuje jačanje atmosferskog utjecaja, piše Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.

Istodobno se u tropskom Pacifiku razvija Super El Niño koji bi, prema trenutačnim modelima, mogao biti jedan od najsnažnijih zabilježenih događaja. Površinske temperature oceana već su četiri do pet stupnjeva više od prosjeka, dok se ispod površine nalazi snažan topli Kelvinov val s temperaturnim odstupanjima većim od osam stupnjeva.

Kombinacija Super El Niña i pozitivnog dipola Indijskog oceana

Model CFSv2 i najnovija sezonska prognoza ECMWF-a predviđaju da bi vrhunac ovog događaja mogao prijeći tri stupnja, a u pojedinim scenarijima dosegnuti i šest stupnjeva.

Ovako snažan El Niño stvara izraženu atmosferičku valnu strukturu, veliko područje uzdizanja zraka iznad Pacifika i spuštanja zraka iznad Indijskog oceana. Kada se taj proces poveže s pozitivnim dipolom Indijskog oceana, nastaje sinkronizirani sustav dvaju oceana koji snažno utječe na mlazne struje i putanje oluja na sjevernoj hemisferi.

U Europi bi kombinacija Super El Niña i pozitivnog dipola Indijskog oceana mogla pogodovati jačem zapadnom strujanju zraka s Atlantika. Prognoze ukazuju na područje visokog tlaka nad južnom Europom i Sredozemljem, dok bi se niži tlak zadržavao nad sjeverozapadnim i sjevernim dijelovima kontinenta.

To bi značilo uglavnom temperature iznad prosjeka u većem dijelu Europe, zahvaljujući blažem atlantskom utjecaju, ali i više oborina, osobito u sjevernim i sjeverozapadnim područjima.

Snažan tropski sustav mogao bi ove zime oblikovati mlazne struje

Snježne prilike uglavnom bi bile ograničene na sjeverne i sjeveroistočne krajeve te više planinske dijelove Srednje Europe, jer bi hladan zrak rjeđe prodirao daleko prema jugu. Ipak, pojedini ciklonalni sustavi mogli bi donijeti lokalne snježne epizode i u unutrašnjosti.

Kombinacija vrlo snažnog Super El Niña i pozitivnog dipola Indijskog oceana stvara snažan tropski sustav koji bi tijekom zime 2026./2027. mogao značajno oblikovati mlazne struje. Za Sjevernu Ameriku to znači izražen klimatski kontrast i mogućnost aktivne snježne sezone u središnjim i južnim dijelovima, dok se za Europu predviđa uglavnom blaža i kišovitija zima pod snažnijim atlantskim utjecajem.

Nakon dva nedavna incidenta u Europi ponovno se otvorilo pitanje koliko su sigurni prozori na putničkim zrakoplovima i zbog čega uopće dolazi do njihova pucanja.

Nakon slučaja na letu Ryanaira 10. srpnja, kada je državljanin Srbije Ljubiša Karović ozlijeđen nakon oštećenja prozora na letu iz Soluna za Memmingen, još jedan zrakoplov morao je prisilno sletjeti. Riječ je o letjelici kompanije Norwegian Air Shuttle koja je 27. srpnja, na letu iz Osla za Dubrovnik, sletjela u Beč zbog napuklog prozora u pilotskoj kabini.

Iz kompanije su priopćili da je na prednjem prozoru kokpita uočena pukotina, zbog čega su piloti iz predostrožnosti odlučili prekinuti let i sigurno sletjeti. U incidentu nitko nije ozlijeđen, prenosi Nova.rs.

Zašto dolazi do pucanja prozora?

Predsjednik Norveške organizacije zrakoplovnih tehničara Jan Skogset objašnjava da su prozori u kokpitu izrađeni od više slojeva stakla i plastike, zbog čega su iznimno debeli i otporni.

Najčešće strada samo vanjski sloj, dok unutarnji ostaje neoštećen pa takva oštećenja ne moraju odmah ugroziti sigurnost leta. Ipak, svaki slučaj zahtijeva detaljnu provjeru i procjenu stručnjaka.

Među najčešćim uzrocima pucanja navode se sudari s pticama ili drugim predmetima, kao i problemi sa sustavom grijanja prozora. Prozori kokpita imaju ugrađeno grijanje koje sprječava stvaranje leda i povećava njihovu otpornost. Ako taj sustav ne funkcionira kako treba, povećava se rizik od nastanka pukotina.

Prozori u putničkoj kabini pucaju znatno rjeđe

Zrakoplovni inženjer Slobodan Kolaček, koji je gotovo četiri desetljeća radio u JAT Tehnici na održavanju zrakoplova i analizi kvarova, rekao je za BBC na srpskom da su oštećenja prozora u putničkoj kabini vrlo rijetka.

Kako objašnjava, prozori se redovito pregledavaju i mijenjaju ako se primijete znakovi trošenja, poput ljuštenja ili zamućenja materijala. Vanjski dio prozora predstavlja nosivi element konstrukcije, dok je unutarnja ploča uglavnom dekorativna.

Prema njegovim riječima, do pucanja putničkog prozora može doći uslijed udara stranog tijela, jakih turbulencija ili zamora materijala izazvanog dugotrajnim opterećenjem konstrukcije zrakoplova.

Što se dogodilo na letu za Dubrovnik?

Zrakoplov Boeing 737-800, star manje od 12 godina, poletio je iz Osla prema Dubrovniku, no tijekom leta posada je primijetila pukotinu na prozoru kokpita.

Iz predostrožnosti donesena je odluka o izvanrednom slijetanju u Beč, gdje je zrakoplov sigurno prizemljen.

Incident s Ryanairom

Mnogo ozbiljniji bio je incident na letu Ryanaira iz Soluna za Memmingen 10. srpnja.

Prema navodima grčkih medija, dio koji se odvojio s motora udario je u prozor pokraj sjedala Ljubiše Karovića. Njegova supruga Svetlana Grković Maksimović ispričala je za Novu da je nakon snažnog praska došlo do nagle dekompresije, a njezin suprug djelomično je bio izvučen kroz otvor nastao nakon oštećenja prozora.

Zrakoplov se ubrzo vratio u Solun i sigurno sletio, dok je Ryanair priopćio da je motor prethodno prošao redoviti servis i remont.

Poznati slučajevi iz prošlosti

Pucanje prozora na zrakoplovima rijetka je, ali ne i nepoznata pojava.

Jedan od najpoznatijih incidenata dogodio se 1990. godine na letu British Airwaysa, kada je puknuo prozor kokpita, a kapetan Timothy Lancaster djelomično je bio izvučen iz letjelice na velikoj visini. Zahvaljujući brzoj reakciji posade, preživio je.

Godine 2018. na letu kompanije Southwest Airlines eksplodirao je motor, a njegovi su dijelovi razbili prozor. Jedna putnica djelomično je bila izvučena iz zrakoplova te je kasnije preminula od zadobivenih ozljeda.

Među poznatim slučajevima je i incident iz 2005. godine, kada se privatni zrakoplov Oprah Winfrey morao vratiti u zračnu luku nakon što je ptica oštetila prozor kokpita. Dvije godine kasnije u Denveru je u kratkom razdoblju zabilježeno čak 14 slučajeva pucanja prozora na različitim zrakoplovima, a istraga je pokazala da su uzrok bili udari stranih predmeta, uz doprinos vrlo hladnog vremena i jakog vjetra.

Gotovo polovica stanovnika Francuske, Njemačke, Italije i Ujedinjene Kraljevine očekuje da će u nekom trenutku života živjeti u drugoj državi, pokazalo je novo istraživanje provedeno na uzorku od 2000 odraslih osoba.

Anketu je za digitalnu osiguravateljsku tvrtku Feather provela istraživačka agencija, a rezultati pokazuju da je kriza troškova života glavni razlog zbog kojeg mnogi razmišljaju o preseljenju u inozemstvo. To je navelo 53 posto Britanaca, 48 posto Francuza, 43 posto Nijemaca i 32 posto Talijana.

U svakoj od četiri zemlje ispitano je po 500 odraslih osoba, a tek jedan od deset ispitanika rekao je da sigurno ne bi preselio u drugu državu, prenosi Euronews.

Iako se omiljene destinacije razlikuju od zemlje do zemlje, Španjolska se pokazala kao najpoželjniji izbor među ispitanicima.

Kanada kao najpoželjnija

Britanci i Talijani najčešće su odabrali upravo Španjolsku kao zemlju u kojoj bi željeli živjeti. Za nju se izjasnilo 24 posto Britanaca i 20 posto Talijana. Španjolska je bila i drugi najpopularniji izbor među Francuzima i Nijemcima, pri čemu ju je odabralo 16 posto Francuza i 12 posto Nijemaca.

Francuzi su kao najpoželjniju destinaciju izdvojili Kanadu, koju je odabralo 17 posto ispitanika, dok je Italija zauzela drugo mjesto s 14 posto glasova.

Nijemci pritom uglavnom ne planiraju seliti daleko od kuće. Njih 17 posto odabralo je Austriju, dok su Španjolska i Švicarska podijelile drugo mjesto s po 12 posto.

Britanci su, s druge strane, spremniji na preseljenje na drugi kraj svijeta. Australiju je odabralo 19 posto ispitanika, Kanadu 15 posto, a Novi Zeland deset posto.

Iako se Dubai često spominje kao jedno od najpopularnijih odredišta za iseljenike, samo tri posto Britanaca navelo je da razmišlja o preseljenju ondje. Autori istraživanja napominju da je anketa provedena krajem lipnja te smatraju da su na rezultate vjerojatno utjecali iranski napadi na Ujedinjene Arapske Emirate tijekom prethodnih mjeseci.

U usponu je fenomen “semi-pata”

U sklopu istraživanja Feather je razgovarao i s putopisnom stručnjakinjom Holly Rubenstein, voditeljicom podcasta The Travel Diaries, koja smatra da se tradicionalni način života iseljenika mijenja.

“Nova verzija takvog života mnogo je fleksibilnija. Ljudi provedu šest mjeseci na jednom mjestu, rade na daljinu, isprobavaju određeni stil života i stvaraju veze na više različitih lokacija”, kaže Rubenstein.

Dodaje da će generacija Alpha odrastati uz rad i komunikaciju na daljinu kao nešto sasvim uobičajeno.

“Njima karijera, prijateljstva i identitet više neće biti vezani uz samo jedno mjesto”, zaključila je.