U Kruševu je svečano obilježena 35. obljetnica herojske obrane iz ljeta 1991. godine, koja je okupila više od 600 branitelja, mještana i visokih uzvanika. Uz polaganje vijenaca za 13 poginulih branitelja i 7 civila ispred crkve sv. Jurja, obljetnica je uveličana i povijesnim mimoplovom ribarskih brodica i raketne topovnjače HRM-a u Novigradskom moru. Manifestacija je završila podsjetnikom na konačnu pobjedu i oslobođenje u VRO „Oluja“ 1995. godine

Priredio: NEDJELJKO JUSUP/Udruga 112. brigade

KRUŠEVO – „Prije 35 godina ovdje se dogodilo veliko zlo. Vi ste došli i branili naše Kruševo“, tim se riječima Ante Župan, gradonačelnik Obrovca, obratio okupljenima u Kruševu. Njegove riječi duboko su odjeknule među više od 600 branitelja, mještana i uzvanika koji su u subotu, 25. srpnja, dostojanstveno obilježili 35. obljetnicu početka obrane ovog kraja.

U ljeto 1991. godine Kruševo je postalo istinski simbol otpora – mjesto na kojem su hrabri hrvatski branitelji uspjeli zaustaviti vojno daleko nadmoćnijeg agresora.

Povijesni mimoplov i počeci HRM-a

Ove je godine obljetnica uveličana posebnim, iznimno atraktivnim događajem. U Novigradskom moru održan je impresivan mimoplov ribarskih brodica i raketne topovnjače Hrvatske ratne mornarice „Šibenik“.

Ovim je mimoplovom evokativno obilježeno 35 godina od povijesnog prevoženja hrvatskih branitelja iz Novigrada u Kruševo. Kada je Kruševo te 1991. godine ostalo u potpunom neprijateljskom obruču, ovaj opasan morski put bio je jedina veza sa slobodom. Taj hrabri pothvat lokalnih ribara ujedno je označio i same začetke stvaranja Hrvatske ratne mornarice.

„Naša zadaća bila je kompletna logistička potpora, kako u ljudstvu, tako i u materijalnim sredstvima. Sve u organizaciji 112 brigade. Prva i najvažnija zadaća bila je prebacivanje pripadnika Zbora narodne garde“, prisjetio se Branko Vlatković, ratni zapovjednik u Novigradu.

Olja Meštrović, sudionik tih događaja, dodao je: „Novigrad je puno pomogao – brodovima, prebacivanjem ljudi, oružja… Novljanci su napravili golemu stvar za ovu državu.“

Čak 44 dana, sve do privremenog pada Kruševa, plovilo se bez prestanka i po svim vremenskim uvjetima.

„Ribari su se odazvali sa svim svojim raspoloživim mogućnostima. Svaki od njih dao je svoj brod na raspolaganje. Upravo zato mi ovu akciju danas ponosno obilježavamo – zbog njihovog doprinosa i zbog ponosa što su to bili hrvatski vojnici“, istaknuo je Joso Klapan, načelnik Općine Novigrad.

Od prve policijske ispostave do bitke za Veliki Kosmač

Povijesni obrambeni put Kruševa počeo je 20. travnja 1991. godine uspostavom Policijske ispostave. Ubrzo nakon toga, od domicilnog stanovništva formirana je satnija 3. bojne 112. brigade ZNG-a. „Zapovjednik te prve satnije bio je Berko Perica“, podsjetio je Marko Čulina, prvi ratni zapovjednik legendarne 112. brigade.

Čulina je posebno istaknuo ključni trenutak kada su u pomoć domaćim braniteljima, pod okriljem noći s 29. na 30. srpnja, ribarskim kočama iz Novigrada pristigli pripadnici 4. gardijske brigade. Domaći momci su ih dočekali i odmah ih upoznali s najugroženijim položajima. Samo tri-četiri dana nakon toga, vođena je žestoka bitka za Veliki Kosmač, kojega su hrvatske snage uspješno osvojile usprkos tehnički superiornijem neprijatelju.

Nakon tog poraza, na pregovore dolazi zloglasni Ratko Mladić, tadašnji načelnik 9. kninskog korpusa. Došao je pregovarati u ime neprijateljske strane jer, kako je sam priznao, „Sergej Veselinović, predsjednik općine Obrovac, ne smije doći iz straha za svoj život“.

„U tom trenutku nama je svima postalo potpuno jasno da protiv nas otvoreno ratuje JNA“, naglasio je Čulina.

Kruševo i Jasenice uspješno su branjeni sve do 11. rujna, kada je JNA zauzela Maslenički most. Okruženi sa svih strana, branitelji su se morali organizirano  povući prema Zadru kako bi se uključili u sudbonosnu obranu samoga grada, a uspješno su evakuirani i svi civili kojima je prijetila pogibelj.

Počasti herojima: “Imali smo srce bez oružja”

Središnji i najemotivniji dio proslave bio je posvećen onima koji su dali ono najvrjednije. Predstavnici brojnih braniteljskih udruga i državnih izaslanstava, među kojima i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno državnim tajnikom Zlatanom Bašićem, položili su vijence i upalili svijeće ispred crkve sv. Jurja u Kruševu.

S dubokim poštovanjem i trajnom tugom pročitana su imena trinaestorice poginulih branitelja koji su svoje živote ugradili u temelje domovine: Damir Šoša, Vrane Vrkić, Rade Brkić, Marinko Brkić, Ivica Denona, Neven Brkić, Senad Župan, Nikola Džalto, Ivica Vukičević, Luka Vranješ, Srećko Biočić, Ivo Lisica i Ivan Lendić.

Nisu zaboravljeni ni nevini civili Kruševa koji su mučki ubijeni od neprijateljske ruke: Marija Vrkić, Ive Brkić, Mile Župan, Stana Župan, Marija Župan, Marin Karamarko i Nediljko Brkić.

Nakon svete mise u crkvi sv. Jurja, druženje je nastavljeno ispred lokalne škole uz prigodni domjenak i govore uglednih gostiju.

„Imali smo srce bez oružja. Ali imali smo ljubav i srce da obranimo Hrvatsku, što je na kraju dovelo do međunarodnog priznanja naše domovine“, poručio je general Slaven Zdilar, svojedobno zapovjednik imotske bojne  4. gardijske brigade

Okupljenima se obratio i Ivica Kukavica, zastupnik u Hrvatskom saboru, rekavši: „Entuzijazam i zajedništvo koje nas je krasilo u Domovinskom ratu, nažalost, do sada još nisam osjetio u saborskim klupama.“

Pismo zahvale uputio je i general zbora Mirko Šundov, koji zbog obveza nije mogao osobno nazočiti. „Svi se još živo sjećamo tih dana, a osobito naših poginulih branitelja i borbenog duha kojega smo imali u borbi protiv nadmoćnijeg neprijatelja“, poručio je Šundov.

Velike ovacije i simpatije svih nazočnih izmamila je mlada Imoćanka Ana Pirić, koja je nedavno na Sveučilištu u Splitu obranila diplomski rad pod nazivom „Ratni put pripadnika 3. imotske bojne u Hrvatskom domovinskom ratu“. Njezin rad posebno je dojmljivo prikazao upravo sudjelovanje Imoćana u povijesnoj obrani Kruševa.

General Milan Perković, svojedobni dozapovjednik legendarne 1. bojne 4. gardijske brigade, emotivno se prisjetio trenutka povlačenja iz Kruševa, ali je zaključio riječima koje najbolje opisuju duh tog vremena: „Morali smo se povući, ali znali smo, čvrsto smo znali da ćemo se vratiti i pobijediti!“

I, tako je uistinu i bilo. Kruševo i cijela Hrvatska definitivno su i trajno oslobođeni 5. kolovoza 1995. godine u veličanstvenoj vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“.