Hrvatska
Može li Hrvatsku pogoditi tornado? Početak srpnja donosi uvjete za snažna nevremena
Posljednjih dana lipnja meteorološki modeli upozoravaju na mogući prodor hladnije zračne mase iz zapadne Europe prema Hrvatskoj početkom srpnja
Nakon višednevnog toplinskog vala, upravo su takve sinoptičke situacije najpogodnije za razvoj snažnih grmljavinskih nevremena. Ona ne znače da će se pojaviti tornado, ali povećavaju vjerojatnost razvoja superćelijskih oluja koje ga mogu proizvesti.
Zbog toga vrijedi podsjetiti da tornado nije pojava rezervirana samo za američku “Tornado Alley”.
Atmosfera ne poznaje državne granice. Tornado se može razviti svugdje gdje postoje odgovarajući meteorološki uvjeti, pa tako i u Hrvatskoj. Iako su kod nas višestruko rjeđi nego u Sjedinjenim Američkim Državama, njihova pojava nije nepoznanica, a posljednjih godina, zahvaljujući mobilnim telefonima i društvenim mrežama, sve ih češće možemo dokumentirati.
Kad je najveća vjerojatnost pojave tornada?
U Hrvatskoj je najveća vjerojatnost razvoja tornada od svibnja do kolovoza, s maksimumom tijekom lipnja i srpnja. Upravo tada atmosfera sadrži najviše topline i vlage, dok prodori hladnijeg zraka sa sjeverozapada stvaraju izrazitu nestabilnost.
Najugroženije područje je istočna Slavonija, gdje otvoreni ravničarski teren pogoduje razvoju snažnih konvektivnih sustava. Tornada su moguća i u Podravini, Međimurju, Posavini te u središnjoj Hrvatskoj.
Na Jadranu su mnogo češće pijavice koje nastaju iznad toplog mora. Većina ostaje iznad površine mora i raspada se pri izlasku na kopno, ali kad nastanu unutar snažne superćelije, riječ je o pravom tornadu koji se razvio nad morem.
Hrvatska ima dugu povijest tornada
Suprotno uvriježenom mišljenju, Hrvatska ima jednu od najstarijih znanstvenih analiza tornada u Europi. Dana 31. svibnja 1892. godine razorni tornado pogodio je područje Novske. Tadašnja Zemaljska vlada povjerila je mladom meteorologu Andriji Mohorovičiću istraživanje cijelog događaja. Njegovo izvješće i danas predstavlja jedno od najcjelovitijih opisa tornada u europskoj meteorološkoj literaturi.
Najdramatičniji prizor dogodio se na željezničkoj postaji. Snažan vrtlog izbacio je nekoliko vagona iz tračnica, a jedan teretni vagon težak više od 13 tona podignut je u zrak i odbačen tridesetak metara preko telegrafskih vodova. Poginulo je nekoliko osoba, a deseci su ozlijeđeni.
Razorna hrvatska tornada
Još impresivnije bile su posljedice u šumama zapadne Slavonije. Mohorovičić je ustanovio da su područjem prošla dva vrtložna sustava. Prvi je imao širinu između 800 i 1200 metara, dok je drugi dosezao čak oko 2,3 kilometra. Procijenio je da je uništeno gotovo 150.000 stabala hrasta i bukve, od kojih su neka imala promjer veći od jednog metra. Prema današnjoj Enhanced Fujita ljestvici taj bi tornado odgovarao razredu EF3 do EF4, uz procijenjene brzine vjetra između 250 i 300 km/h.
Godine 1973., 22.srpnja, tornado je poharao Medvednicu i ostavio karakterističan uski koridor porušene šume a stradala je i tadašnja žičara. Godine 2006., 14. kolovoza, kod Novigrada u Istri zabilježen je nad morem sustav od dva tornada koji su se gotovo istovremeno pojavila iz grmljavinskog sustava u hladnoj fronti.
U kolovozu 2007. snažan tornado zabilježen je kod Slatine, uz veliku materijalnu štetu. U kolovozu 2021. zabilježena je pojava tornada kod Pule, na rtu Kamenjak.
Posljednjih desetak godina više je tornada ili pijavica dokumentirano je u istočnoj Slavoniji, Baranji, Međimurju te na Jadranu zahvaljujući videozapisima građana međutim ali potpuna meteorološka obrada podataka, uglavnom zbog nedostatka kvalificiranih stručnih meteorologa koji se bave mezo i mikrometeorološkim procesima, još nije završena ili je u tijeku.
Kako nastaje tornado?
Tornado nije zasebna meteorološka pojava nego završna faza razvoja vrlo snažne grmljavinske oluje.
Potrebna su četiri osnovna sastojka:
• vrlo topao i vlažan prizemni zrak,
• hladniji i suši zrak u višim slojevima,
• velika potencijalna energija nestabilnosti (CAPE),
• izraženo smicanje vjetra po visini (vertical wind shear).
Takvi se uvjeti najčešće ostvaruju uz hladnu frontu ili uz liniju nestabilnosti, gdje se sudaraju dvije različite zračne mase.
Primjer vrijednosti meteoroloških elemenata koji mogu dovesti do stvaranja tornada u okviru prodora hladne fronte su:
• temperatura zraka 34–37 °C,
• rosište iznad 18–20 °C,
• jako jugozapadno strujanje u prizemlju,
• jače zapadno strujanje na visini 500 hPa ili mlazna struja na visini od 5.5 do 6 km,
tada su ispunjeni gotovo svi uvjeti za razvoj superćelijskih cumulonimbusa, s izraženim udarima vjetra, velikom vjerojatnošću za tuču, a lokalno i razvoj tornada.
Naravno, tornado se ne može prognozirati nekoliko dana unaprijed. Ono što se može prognozirati jest da će postojati meteorološki uvjeti u atmosferi koji su pogodni za razvoj rotirajućih superćelijskih Cumulonimbusa.
Najopasniji su slučajevi kad superćelijska grmljavinska oluja formira mezociklon, rotirajuću uzlaznu struju zraka promjera nekoliko kilometara. Ako se rotacija počne spuštati prema tlu, nastaje karakteristični lijevak ili surla tornada.
Važno je naglasiti da nije svaki lijevak tornado. Tornado postoji tek kad je rotirajući stup zraka uspostavio dodir s tlom.
Koliko su veliki i koliko traju?
Tornado je izrazito lokalna pojava. Promjer surle na tlu najčešće iznosi između 30 i 300 metara, dok kod najjačih može premašiti kilometar. Koridor štete obično je širok između 50 i 500 metara, ali kod najjačih tornada može biti širi od jednog kilometra. Većina tornada traje između 5 i 15 minuta, prijeđe 5 do 20 kilometara, a cijeli se vrtlog premješta brzinom od 30 do 70 km/h.
Najdugovječnija tornada mogu ostati na tlu više od sat vremena te prijeći više od 100 kilometara. Interesantna je i pojava dizanja surle s tla i ponovno spuštanje nakon nekoliko stotina metara, u kojoj tornado ostvaruje više dodira s tlom.
Za razumijevanje tornada važno je razlikovati dvije brzine. Prva je brzina rotacije zraka u lijevku ili surli, koja kod najjačih tornada može prelaziti 400 km/h.
Druga je brzina premještanja samog tornada, koja je višestruko manja i u prosjeku iznosi između 40 i 60 km/h. Brzina premještanja tornada i oblačnog sustava u kojem je tornado nastao ključna je za rano upozoravanje građana na moguću meteorološku opasnu pojavu.
Fujitina ljestvica
Jačina tornada procjenjuje se prema Enhanced Fujita (EF) ljestvici, koja opisuje nastale štete.
Razred: EF0
Procijenjena brzina vjetra: 105–137 km/h
Posljedice: manje štete
EF1
138–178 km/h
oštećeni krovovi i stabla
EF2
179–218 km/h
velika oštećenja kuća
EF3
219–266 km/h
teška razaranja
EF4
267–322 km/h
vrlo velika razaranja
EF5
više od 322 km/h
gotovo potpuno uništenje građevina
Većina hrvatskih tornada pripadala bi razredima EF0 do EF2, dok je Novska 1892. godine gotovo sigurno bila jedna od najjačih zabilježenih pojava u ovom dijelu Europe.
Kako Amerikanci upozoravaju građane?
U Sjedinjenim Američkim Državama djeluje jedan od najnaprednijih sustava upozorenja na svijetu. Doplerski radari neprekidno prate rotaciju unutar oluja, geostacionarni sateliti svakih 5 do 10 minuta dostavljaju nove slike, a tisuće obučenih promatrača – storm spottera – potvrđuju opažanja s terena.
Na temelju meteoroloških mjerenja i izračuna modela meteorolozi izdaju dvije razine upozorenja. Tornado Watch znači da postoje uvjeti za razvoj tornada. Tornado Warning izdaje se kada je tornado opažen radarom ili vizualno.
Tada se građanima automatski šalju upozorenja na mobilne telefone, radio, televiziju, internet, a i preko lokalnih razglasa, koriste se svi raspoloživi kanali dostave informacija do krajnjeg korisnika.
Što možemo unaprijediti u Hrvatskoj?
Hrvatska danas raspolaže kvalitetnom mrežom meteoroloških radara, satelitskim podacima i vrlo dobrim numeričkim prognostičkim modelima. Na prognostičkim kartama moguće je nekoliko dana unaprijed prepoznati sinoptičko okruženje pogodno za razvoj jakih grmljavinskih oluja.
Međutim, hoće li se unutar pojedine superćelije razviti mezociklon i tornado može se pouzdano procijeniti tek neposredno prije događaja analizom Doplerskih radara, satelitskih snimaka visoke vremenske rezolucije i nowcasting algoritama.
Upravo zato daljnji razvoj nowcastinga predstavlja sljedeći veliki iskorak hrvatske operativne meteorologije.
To podrazumijeva:
• automatsko prepoznavanje rotacije unutar oluja Doplerskim radarima,
• primjenu umjetne inteligencije u analizi radarskih podataka,
• gustu mrežu automatskih meteoroloških postaja,
• geolocirana upozorenja koja se automatski šalju na mobilne telefone,
• organiziranu mrežu obučenih promatrača oluja koji bi potvrđivali radarska opažanja na terenu.
Takav sustav već desetljećima uspješno djeluje u SAD-u i dokazano spašava ljudske živote.
Početak srpnja zahtijeva pojačan oprez
Meteorološki numerički modeli za razdoblje od 1. do 3. srpnja pokazuju prodor hladnije zračne mase preko vrlo zagrijane Panonske nizine. Nakon nekoliko dana s temperaturama višima od 35 °C, očekuje se porast nestabilnosti, lokalno obilni pljuskovi, tuča i olujni udari vjetra.
Takav razvoj događaja ne znači da će se tornado sigurno pojaviti. Tornado se ne može prognozirati nekoliko dana unaprijed. Ono što meteorolozi mogu prepoznati jest okruženje pogodno za razvoj rotirajućih superćelijskih oluja, iz kojih se u nekim slučajevima može razviti tornado.
Zbog toga se upravo početkom srpnja posebna pozornost treba usmjeriti na radarsko praćenje razvoja oluja i nowcasting, odnosno prognoziranje u stvarnom vremenu. Kod ovakvih pojava nekoliko minuta često čini razliku između pravodobnog upozorenja i velikih materijalnih šteta.
Zaključak
Hrvatska neće postati nova Oklahoma, ali iskustvo posljednjih desetljeća pokazuje da toplija atmosfera može sadržavati više vodene pare (oko 7% više za svaki stupanj zatopljenja prema Clausius–Clapeyronovoj relaciji), pa u povoljnim sinoptičkim situacijama raspolaže većom količinom latentne energije za razvoj snažnih konvektivnih oluja.
Tornado će i dalje ostati rijetka pojava, ali više nije meteorološka zanimljivost nego surova stvarnost klimatskih promjena.
Primjena meteoroloških radara, uz mjedrenje brzine u Doplerovom modu, umjetne inteligencije i suvremenog nowcastinga, omogućit će da se ovakve opasne lokalne pojave prepoznaju na vrijeme i da građani dobiju upozorenje onda kad im je ono najpotrebnije.
U meteorologiji, osobito kada je riječ o tornadu, nekoliko minuta može spasiti živote.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.
Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.
U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.
Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.
Hrvatska
KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:
Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.
Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.
Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.
Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.
Hrvatska
Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?
Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.
Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.
Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?
Što pokazuju sezonski prognostički modeli?
Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.
Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.
Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.
Kasna jesen – postupni ulazak u zimu
Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.
Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.
Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.
Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.
Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora
Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.
Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.
Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.
Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.
U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.
Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.
Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.
El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?
Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.
Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.
Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.
Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.
U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.
Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.
Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.
Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu
Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.
To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.
Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.
Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.
Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.
Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima
Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.
Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.
Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.
Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.
Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.
Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.
Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.
Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.
Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.
Napomena o pouzdanosti prognoze
Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.
-
magazin1 tjedan prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin1 tjedan prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA IZ OPĆE BOLNICE / Zadarski laboratorij ima najveseliju klapu!
-
magazin2 tjedna prijeŠPICA!




