ZADAR / ŽUPANIJA
Zadarska županija jača sustav zaštite od požara: digitalizacija, nova vozila i stabilan broj vatrogasaca uoči sezone 2026.
U Zadarskoj županiji održan je informativno-savjetodavni sastanak s predstavnicima jedinica lokalne i područne samouprave te dionicima sustava zaštite od požara, na kojem su analizirane pripreme i provedba aktivnosti za protupožarnu sezonu 2026. godine. Sastanak je otvorio predsjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije Željko Šoša.
Zamjenik župana i predsjednik Stožera civilne zaštite Zadarske županije Robertino Dujela u uvodnom je obraćanju istaknuo kako je Stožer u prethodnom razdoblju raspravljao na istu temu te donio plan aktivnosti za pripremu protupožarne sezone. Najavio je i donošenje nove odluke o mjerama zaštite od požara na otvorenom prostoru koje će se naći na dnevnom redu već zakazane Županijske skupštine .
„Ključne izmjene odnose se na razdoblje zabrane loženja na otvorenom, a novom Odlukom je predloženo da to bude od 1.lipnja do 30.rujna. Predložene su i nove odredbe o sankcijama za prekršitelje koje će se kretati od 500 eura za fizičke osobe do 1.900 eura za pravne osobe“, istaknuo je Dujela, dodajući kako se očekuje da će učinkovitiji nadzor i jasnije odredbe doprinijeti u konačnici podizanju razine sigurnosti ljudi i imovine kao i manjem broju intervencija vatrogasnih službi. Naglasio je kako je Županija osigurala sredstva kako za redovne aktivnosti ali i za izvanredne potrebe županijske vatrogasne zajednice.

U sklopu šireg sustava jačanja civilne zaštite na sastanku je bilo riječi i o projektu digitalizacije planova civilne zaštite na području cijele županije, koji se provodi u suradnji s vatrogasnim sustavom.
„U sklopu ovog projekta želimo digitalizirati planove civilne zaštite za cijelu županiju. Trenutno imamo četiri pilot područja – Privlaku, Nin, Zemunik i dio Grada Zadra – gdje su planovi već digitalizirani. Postavljena su i četiri senzora koji pomažu u brzoj intervenciji i uzbunjivanju u slučaju različitih ekstrema, ne samo požara, nego i klizišta, oluja i ekstremnih vjetrova. Senzori su postavljeni u Privlaci, Zemuniku, Gradu Zadru i Općini Gračac“, istaknula je zamjenica ravnatelja Agre Ivana Dević.
Dodala je kako je projekt rezultat dobre suradnje s jedinicama lokalne samouprave. „Zahvaljujem svim načelnicima koji su bili vrlo kooperativni i pomogli u uspostavi sustava kako bismo vidjeli što možemo unaprijediti“, kazala je Dević, naglasivši i nastavak ulaganja u opremu, uključujući nabavu dvaju vatrogasnih kombi vozila – jednog za JVP Zadar, a drugog za Županijsku vatrogasnu zajednicu.
Županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić u svom je obraćanju naglasio kako je za predstojeću sezonu osiguran dovoljan broj sezonskih vatrogasaca, čime se broj operativnih snaga zadržava na razini prošle godine i osigurava stabilnost sustava.
„Najvažnije je da se zadrži stabilan broj sezonskih vatrogasaca. Državno sufinanciranje povećano je na 900 eura po vatrogascu, a uz doprinos jedinica lokalne samouprave osigurava se oko 1.800 eura bruto po radnom mjestu“, istaknuo je Rudić.
Dodao je kako je uz sezonske snage provedeno i osposobljavanje 60 novih dobrovoljnih vatrogasaca te dodatna specijalistička obuka za korištenje aparata za zaštitu dišnih organa i opreme za tehničke intervencije, čime se dodatno jača operativna spremnost sustava.

Rudić je istaknuo i intenzivna ulaganja u modernizaciju voznog parka i opreme. Već je isporučeno prvo od četiri nova vatrogasno-šumska vozila, koja su raspoređena u JVP Zadar, Benkovac, Biograd na Moru i DVD Nin, dok se stara vozila dalje ustupaju dobrovoljnim vatrogasnim društvima kroz sustav lančane zamjene.
„Na taj način gotovo u cijelosti obnavljamo vozni park vatrogasnih postrojbi na području županije“, poručio je Rudić.
Uz to se provodi i nabava dodatnih pick-up vozila te autocisterne za brdsko-planinska i potpomognuta područja, a u posljednje tri godine samo iz donacija austrijskog Tirola DVD-ima na području županije donirano uloženo 62 vatrogasna vozila.
U sklopu priprema za sezonu provedene su i dislokacije vatrogasnih snaga na osam lokacija diljem županije, s 28 vatrogasaca.
Rudić je upozorio kako je sustav već suočen s velikim brojem intervencija te naglasio kako je operativna spremnost ključna.
„Sustav je u potpunosti operativno spreman. Svi DVD-ovi su spremni, sve postrojbe su u pripravnosti i očekujemo sezonu s mogućim povećanim brojem intervencija. Ne znamo što će sezona donijeti, ali spremni smo i na najzahtjevnije scenarije“, zaključio je Rudić.
Unatoč snažnim ulaganjima u opremu, vozila i digitalizaciju, iz sustava poručuju kako je cilj daljnje jačanje organizacije i kontinuiteta rada, uz dodatno osposobljavanje i uključivanje novih operativnih snaga.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





