Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Proslavljena 510. godišnjica zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je proslavu 510. godišnjice zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva u Ninu (1516.-2026.) u ponedjeljak, 11. svibnja, predvodeći svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu, potom i procesiju s kipom Gospe od Zečeva kroz središte Nina.

Gospino ukazanje pastirici Jeleni Grubišić 1516. godine na otočiću Zečevo autentičnim je proglasio tadašnji ninski biskup Juraj Divnić koji je čak pedeset godina, od 1479. do 1529. godine, bio biskup Ninske biskupije koja je, prema nekima, postojala još u apostolskim vremenima, a sigurno je postojala od 9. st. do 1828. godine.

Višestoljetna povijest kršćanstva „natapa život kraljevskog grada Nina koji nije velik po svojoj površini i broju stanovnika, ali je izniman po svojoj bogatoj duhovnoj i povijesnoj baštini. U Ninu se susreću povijest hrvatskog naroda i Crkve, koje su kroz stoljeća nerazdvojivo isprepletene i oblikovale su identitet naroda koji je crpio snagu iz vjere i budućnost gradio na pouzdanju u Boga i Mariju“, rekao je mons. Zgrablić, podsjetivši da Nin nosi tragove prvih početaka hrvatske državnosti. U Ninu su „stolovali prvi hrvatski vladari, koji su u složenim i zahtjevnim vremenima donosili odluke važne za opstanak i oblikovanje hrvatskog naroda. U Ninu su se rađale vizije slobode i odgovornosti i u njemu je Crkva od početaka nalazila svoje čvrsto uporište, kroz djelovanje biskupa koji su vodili mjesnu Crkvu, svećenika koji su dijelili sakramente te kroz vjerni puk“, rekao je nadbiskup.

Ta slojevitost povijesti i isprepletenost ljudskog truda, zaštite Isusa i Majke Marije i Božje milosti, otkriva da „vjera nije bila i ne može biti izdvojena od života pojedinca i naroda, da nije tek dodatak ili ukras svakodnevice, nego je snaga u slabostima, svjetlo u trenucima tame i oslonac u nesigurnostima povijesnog hoda našeg naroda. Kršćanska vjera je davala smisao događajima, povezivala prošlost, sadašnjost i budućnost“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da zato blagdan Gospe od Zečeva nosi snažnu poruku koja nadilazi granice vremena te govori našem srcu i našoj sadašnjosti.

Blagdan Gospe od Zečeva nas podsjeća da „Bog ne napušta svoj narod kroz povijest, ne ostavlja čovjeka samoga u njegovim borbama i traženjima, nego ga neprestano pohađa, prati, oblikuje i podiže, ulazeći u konkretne okolnosti života i djelujući po onima koji mu otvaraju svoje srce, koji su spremni slušati njegov glas i odgovoriti na njegov poziv“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da je Marija svojim životom „najjasniji znak Božje blizine, mjesto u kojem se Bog nastanjuje, u kojem njegova riječ postaje tijelom i znak njegove vjernosti koja nikad ne prestaje. Promatrajući Mariju, otkrivamo kako Bog i danas traži otvorena srca kroz koja želi nastaviti svoje djelo spasenja svakog čovjeka“, naglasio je predvoditelj slavlja.

Razmatrajući navješteno Evanđelje o Marijinom pohodu Elizabeti, nadbiskup je rekao da Marija nosi u sebi najveće otajstvo – njen život je postao mjesto susreta neba i zemlje, Boga i čovjeka.

„Zato Crkva u Mariji prepoznaje živi Kovčeg saveza. Kao što je nekad Izraelskom narodu on bio znak Božje prisutnosti među njima, sada Marija nosi sâmoga Boga koji je postao čovjekom. Marijin hod kroz brdoviti kraj Judeje simbol je hoda Boga koji dolazi ususret čovjeku. Taj Marijin put postaje simbol hoda milosti koja ne ostaje zatvorena u sebe, nego se daruje. To je simbol hoda ljubavi koja traži svakoga od nas i ulazi u našu svakodnevicu. U tom pokretu otkrivamo dinamiku Božje inicijative koja uvijek prethodi našim koracima“, poručio je mons. Zgrablić.

Razmatrao je potom značenje Marijinog hoda „u žurbi u gorje“ rođakinji Elizabeti. U toj svetoj Marijinoj žurbi je „nutarnji poticaj Duha Svetoga koji nas pokreće, nadahnjuje i oslobađa od tromosti i zatvorenosti. Marijina žurba ima duhovnu dubinu koja nadilazi običnu brzinu kretanja i postaje znak srca koje je zahvaćeno Božjom milošću, koje prepoznaje što je uistinu važno i ne odgađa prigodu za ljubav, služenje, ne odgađa dobro.

Ta „sveta žurba“ izazov je nama da preispitamo vlastiti život, da uočimo koliko puta ostajemo zarobljeni sebičnošću u oklijevanju pred poticajima Duha Svetoga da činimo dobro. Marijina „sveta žurba“ nas podsjeća koliko puta čekamo prikladniji trenutak za dobro, dok nas Bog već odmah i sada poziva na hrabru i velikodušnu spremnost koja preobražava svakodnevicu i daje joj smisao“, potaknuo je nadbiskup, rekavši da se radost Marije i Elizabete rađa iz prepoznate Božje blizine i djelovanja u njihovom životu.

Marijin hvalospjev Veliča je „predivan portret Marijine duše, veličanstveno ogledalo njenog unutarnjeg svijeta. Svaka Marijina riječ u tom hvalospjevu odjekuje Svetim pismom, svaka misao nosi trag Božje riječi koja je u njoj našla dom. Marija živi uronjena u Božju prisutnost, razmišlja Božjim mislima i govori riječima koje su oblikovane vjerom te se u toj prožetosti Božjom riječju otkriva put i za nas, u kojem čovjek dopušta da ga Božja riječ i Božji Duh oblikuje, pročišćava i vodi. U svom hvalospjevu Marija potpuno usmjerava pogled prema Bogu, priznajući njegovu veličinu i vjernost kroz povijest“, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da u Mariji „prepoznajemo način na koji Bog djeluje, koji često ostaje skriven očima svijeta; jer Bog uzvisuje ponizne, podiže malene, hrani gladne dobra i prati one koji se u Njega pouzdaju“.

„Marijine riječi postaju teološko čitanje povijesti koje nas uči gledati dublje i dalje. Omogućuju nam prepoznavati Božju ruku koja je prema nama ispružena u svakodnevnim događajima života. Omogućuju nam vjerovati kako Bog i danas, ovdje i sada, nastavlja isti stil djelovanja, nenametljiv, ali uvijek snažan i preobražavajući“, poručio je nadbiskup.

U Elizabetinim riječima Mariji „Blažena ti što povjerova“  je „dubina vjere koja nadilazi sigurnost vidljivoga i oslanja se na pouzdanje u Boga koji vodi Marijin život. I mi smo pozvani ići tim putem predanja Bogu koje ne traži stalne dokaze, izvanredne stvari, ukazanja i čudesa, već put pouzdanja u Božju volju koja ne posustaje u kušnjama, put vjere koja daje snagu i kad su okolnosti nejasne te nas potiče da vlastiti život stavimo u Božje ruke“, rekao je mons. Zgrablić.

Istaknuo je da se Marijine riječi „Evo, odsad će me svi naraštaji zvati blaženom“ kroz stoljeća proročanski ostvaruju u životu Crkve. Baš u Ninu na blagdan Gospe od Zečeva „generacije vjernika dolaze Majci s povjerenjem, donose joj radosti i boli, traže zagovor i pronalaze utjehu. Čašćenje Marije nije samo pobožna navika, nego živi izraz vjere Crkve koja prepoznaje u njoj Majku koja prati, zagovara i sigurno vodi svoju djecu prema Kristu“, poručio je nadbiskup.

Blagdan Gospe od Zečeva i bogata povijest Nina svjedoče da „Bog djeluje u konkretnom vremenu i prostoru, da se utjelovljuje u povijesti jednog naroda, da progovara kroz jednostavne i ponizne ljude; da vjernost kroz stoljeća postaje blagoslov koji nadilazi granice jedne generacije i prelazi na druge. Taj blagdan nas poziva da vlastiti život promatramo kao dio povijesti spasenja, kao prostor u kojem Bog želi djelovati u nama i po nama, kao vrijeme u kojem se i naša vjernost može utkati u veliku priču Božje ljubavi prema čovjeku“, istaknuo je mons. Zgrablić.

U duhu Marijine žurne ljubavi koja ne poznaje odgađanje i ponizne veličine koja ostavlja prostor Bogu da djeluje, nadbiskup je rekao da smo i mi pozvani hoditi putem Marijine duboke vjere koja se oslanja na Boga, „u kojem dopuštamo da Božja riječ oblikuje naše srce, u kojem se otvaramo poticajima Duha Svetoga koji nas pokreću na dobro, živimo vjeru koja se očituje u djelima ljubavi te prepoznajemo Božju prisutnost koja nas vodi prema punini života“.

Nadbiskup je poželio da Gospa u nama probudi „vjeru koja se ne koleba, spremnost koja ne odgađa činiti dobro i ljubav koja se daruje bez zadrške, kako bismo i mi, poput Marije, nosili Boga u sebi i donosili ga svijetu koji čezne za njegovom blizinom“.

Procesija se tradicionalno zaustavila u središtu Nina kod Gospine stine gdje je navješteno Evanđelje, a puk je nakon molitve uzeo Gospino cviće na koje se položi Gospin kip i nastavio procesiju prolaskom kroz gradska vrata, kalelargom i završno u župnoj crkvi sv. Anselma.

I.G.

Rating: 2.00/5. From 1 vote.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SNAŽNA PROMJENA VREMENA: Olujno jugo, obilna kiša i grmljavina, DHMZ izdao upozorenja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Hrvatsku danas očekuje izražena promjena vremena uz jače naoblačenje, kišu, lokalno obilnije pljuskove i grmljavinu. Posebno nepovoljne vremenske prilike prognoziraju se na Jadranu, gdje će jugo jačati na jako i olujno, dok će u pojedinim područjima udari vjetra biti vrlo snažni. Unatoč nestabilnom vremenu, temperature će ostati razmjerno visoke za drugu polovicu studenoga.

Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), naoblačenje će se tijekom dana širiti sa zapada prema ostatku zemlje, a glavnina oborina očekuje se u poslijepodnevnim satima. Kiša će ponegdje biti obilna, uz mogućnost izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom. Najmanje oborina očekuje se na istoku Hrvatske.

U unutrašnjosti će tijekom noći i jutra mjestimice biti magle, a potom će prevladavati oblačno vrijeme. Puhat će slab do umjeren južni i jugoistočni vjetar, u gorju povremeno i jak.

Na Jadranu će vremenske prilike biti znatno nepovoljnije. Jugo će postupno jačati na jako i olujno, a prema kraju dana vjetar će okretati na jugozapadni i sjeverozapadni, prolazno također jak, s olujnim udarima. Promjena smjera vjetra najprije se očekuje na sjevernom Jadranu.

U večernjim satima duž obale očekuje se prestanak kiše i postupno smanjenje naoblake, a zatim bi se vrijeme trebalo smirivati i u ostalim dijelovima zemlje.

Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se između 5 i 10 stupnjeva u unutrašnjosti te od 11 do 16 stupnjeva na Jadranu. Najviša dnevna temperatura uglavnom će biti između 12 i 17 stupnjeva, dok će na jugu zemlje dosezati i 20 stupnjeva Celzijevih. Državni hidrometeorološki zavod+1

Za Zadarsku županiju narančasto upozorenje

Poseban oprez potreban je na zadarskom području, za koje je DHMZ izdao narančasto upozorenje zbog olujnog vjetra, ponegdje i s orkanskim udarima. Upozorenje vrijedi od 9 do 18 sati, nakon čega ostaje na snazi žuto upozorenje zbog jakog vjetra s olujnim udarima.

Od 15 do 21 sat na snazi je i žuto upozorenje zbog mogućih izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom.

Snažan vjetar može prouzročiti lomljenje grana, oštećenja konstrukcija te poteškoće u prometu, a nisu isključeni ni lokalni prekidi opskrbe električnom energijom.

Na zadarskom području dnevna temperatura mogla bi dosegnuti oko 18 stupnjeva, uz kišu i vrlo vjetrovito vrijeme. Državni hidrometeorološki zavod+1

Kakvo nas vrijeme očekuje sljedećih dana?

Prema trenutačnim prognostičkim modelima, nestabilno vrijeme nastavit će se i tijekom idućih dana, uz povremene oborine i postupno zahlađenje.

Na zadarskom području petak bi trebao donijeti promjenjivu naoblaku, uz mogućnost lokalnih pljuskova i temperaturu do 18 stupnjeva. U subotu se očekuje nešto stabilnije vrijeme, uz najvišu temperaturu oko 17 stupnjeva.

Nova promjena izgledna je u nedjelju, kada ponovno raste vjerojatnost kiše, mjestimice i obilnije. Početkom sljedećeg tjedna očekuje se osjetniji pad temperature, pa bi dnevne vrijednosti u Zadru mogle pasti na 12 do 14 stupnjeva, a jutarnje na samo 4 do 6 stupnjeva.

Prema sadašnjim izgledima, druga polovica sljedećeg tjedna mogla bi donijeti hladnije vrijeme nego proteklih dana, što će označiti izraženiji prijelaz prema kasnojesenskim vremenskim prilikama.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Škabrnja je nakon 35 godina dobila Memorijalni centar dostojan svoje žrtve

Objavljeno

-

By

Uoči 35. obljetnice jednog od najtragičnijih dana Domovinskog rata, u Škabrnji je otvoren Memorijalni centar s imenima 88 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava stradalih tijekom Domovinskog rata. Mjesto koje je postalo simbol stradanja, ali i hrvatske ustrajnosti, danas čuva uspomenu na prošlost i gradi budućnost za nove generacije.

Postoje datumi koji se nikada ne zaboravljaju. Za Hrvatsku je 18. studenoga 1991. jedan od njih. Dok je nakon višemjesečne opsade slomljena obrana Vukovara, stotine kilometara dalje, u Škabrnji nedaleko od Zadra, počinjen je jedan od najtežih zločina nad civilnim stanovništvom tijekom Domovinskog rata.

Trideset pet godina poslije, Škabrnja i Vukovar ostaju neraskidivo povezani kao simboli žrtve, otpora i borbe za hrvatsku slobodu.

Upravo uoči ovogodišnje obljetnice Škabrnja je dobila ono što je desetljećima zasluživala – Memorijalni centar, mjesto trajnog sjećanja na sve one čiji su životi ugrađeni u temelje hrvatske neovisnosti.

Imena 88 žrtava trajno upisana u povijest

Novi Memorijalni centar sa spomen-sobom svečano je otvoren 16. listopada 2026. godine, na Dan Općine Škabrnja i blagdan njezina zaštitnika svetog Luke.

U spomen-sobi trajno su ispisana imena 88 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava stradalih tijekom Domovinskog rata. Iza svakog imena stoji jedna ljudska sudbina, jedna obitelj i život koji je nasilno prekinut.

Centar je izgrađen zajedničkim sredstvima Vlade Republike Hrvatske, Zadarske županije i Općine Škabrnja. Njegovo otvorenje mnogo je više od završetka infrastrukturnog projekta. Škabrnja je dobila dostojanstven prostor sjećanja, ali i mjesto na kojem će buduće generacije učiti o stradanju svojega mjesta i istini o Domovinskom ratu.

Otvorenju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, zadarski župan Josip Bilaver, predstavnici lokalne i regionalne vlasti, hrvatski branitelji te obitelji stradalih.

„Vaši najmiliji nisu zaboravljeni. Njihova imena nisu samo dio povijesti Škabrnje. Oni su dio povijesti Hrvatske. I dok bude Hrvatske, živjet će i uspomena na njih”, poručio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Bilaver: Djeca i mlade obitelji najbolji su odgovor na sve što je Škabrnja proživjela

Za zadarskog župana Josipa Bilavera otvorenje Memorijalnog centra imalo je posebno osobno značenje. Odrastao je u Škabrnji, a ratna stradanja rodnog mjesta 1991. doživio je kao petogodišnji dječak. Sjećanja na ratne godine, stradanje sumještana i razaranje rodnog kraja dio su njegova osobnog životnog iskustva.

„Poseban je osjećaj biti ovdje, u novom Memorijalnom centru. To je najmanje što smo mogli učiniti kako bismo dostojno obilježili žrtvu naših branitelja i svih stradalih”, istaknuo je Bilaver prilikom otvorenja.

Naglasio je kako je očuvanje sjećanja na žrtve trajna obveza, ali i da se zahvalnost prema njima pokazuje stvaranjem uvjeta za život i razvoj Škabrnje.

„Nisu se ostvarile zloslutne prognoze o budućnosti Škabrnje. Danas govorimo o živoj i snažnoj Škabrnji koja zna kojim putem želi ići. Upravo su naša djeca i mlade obitelji najbolji odgovor na sve one koji su vjerovali da ovdje više neće biti života”, poručio je župan.

Škabrnja je danas mjesto koje, čuvajući uspomenu na svoje žrtve, sve odlučnije gleda prema budućnosti. Obnovljene kuće, obrađena polja i nove generacije koje odrastaju u mjestu najbolja su potvrda njegove snage i ustrajnosti.

Komunalno se oprema nova stambena zona u kojoj započinje izgradnja prvih kuća, uređuju se sportski sadržaji, a planirana su i ulaganja u prometnu infrastrukturu te obnovu mjesne ambulante.

Razvoj mjesta podupire i Zadarska županija, među ostalim kroz program „Tu sam rođen”, kojim se mladim obiteljima subvencioniraju stambeni krediti kako bi lakše riješile stambeno pitanje i ostale živjeti u svojim sredinama.

U mjestu koje je prije 35 godina pretrpjelo nezamisliva stradanja danas ponovno odrastaju nove generacije. Upravo je nastavak života, unatoč svemu što se dogodilo, jedna od najsnažnijih poruka današnje Škabrnje.

Sjećanje koje obvezuje, život koji pobjeđuje

Svakog 18. studenoga Škabrnja postaje mjesto zajedničkog sjećanja. Tisuće ljudi iz svih krajeva Hrvatske dolaze pokloniti se žrtvama i odati počast onima koji su izgubili život u Domovinskom ratu.

Ove godine, na 35. obljetnicu stradanja, čine to uz novi Memorijalni centar, trajni podsjetnik na cijenu slobode i obvezu da se žrtva nikada ne zaboravi.

A istodobno, u Škabrnji se nastavlja život. Grade se domovi, rađaju djeca, obrađuju polja i stvaraju planovi za budućnost.

Jer najveća pobjeda Škabrnje nije samo u tome što je obnovljena nakon ratnih razaranja. Najveća je pobjeda što se u njoj ponovno čuje dječji smijeh.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “GRAD KOJI NIKADA NEĆEMO ZABORAVITI!” / Predstavnici Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odali počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama

Objavljeno

-

By

Općina Sveti Filip i Jakov, predvođena načelnikom Zoranom Pelicarićem, zajedno s općinskim vijećnicima i brojnim mještanima, posjetila je Vukovar kako bi odala počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.

Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položeni su vijenci, zapaljene svijeće i upućene molitve za sve poginule i nestale.

“Njihova žrtva naša je trajna obveza – da pamtimo, poštujemo i budućim generacijama prenosimo istinu o Vukovaru i Domovinskom ratu.

Vukovar nije samo mjesto sjećanja. Vukovar je simbol hrabrosti, zajedništva, ljubavi prema domovini i neizmjerne žrtve za slobodu Hrvatske.

Neka je vječna slava i hvala svim hrvatskim braniteljima i svim nevinim žrtvama”, stoji u objavi iz Općine Sv. Filip i Jakov.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu