Završetkom radova na području Kose Istok–Zapad Biograd na Moru dobiva jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata posljednjih godina, kojim se dodatno unapređuje sustav komunalne infrastrukture i stvaraju kvalitetniji uvjeti za život građana te daljnji razvoj grada.

Projekt je obuhvatio izgradnju prve faze sustava fekalne odvodnje i vodoopskrbne mreže, a radovi su izvedeni na širokom području Kose Istok–Zapad. U sklopu projekta izgrađeno je ukupno 9.708 metara kanalizacijskih kolektora te čak 570 kanalizacijskih kućnih priključaka, čime je velikom broju kućanstava omogućeno priključenje na suvremeni sustav odvodnje.

Posebno važan dio projekta predstavlja izgradnja crpne stanice „Torovi“, koja ima ključnu ulogu u funkcioniranju sustava odvodnje Industrijske zone Biograd na Moru te Zone zanatskih i servisnih djelatnosti Sv. Filip i Jakov. Uz to, izveden je i tlačni cjevovod duljine 262,85 metara koji je povezan na gravitacijski kolektor.

Paralelno s radovima na sustavu odvodnje provedeni su i značajni zahvati na području vodoopskrbe. Izgrađeno je i rekonstruirano ukupno 6.820 metara vodoopskrbnih cjevovoda te je izvedeno 346 novih vodovodnih kućnih priključaka, čime se dodatno podiže kvaliteta i sigurnost vodoopskrbe na ovom području.

Vrijednost projekta potvrđuje njegov značaj za grad i okolicu. Ukupna vrijednost investicije iznosi 6.624.959,61 eura, dok ugovorena vrijednost radova bez PDV-a iznosi 5.299.967,69 eura.

Projekt se trenutno nalazi u završnoj fazi, a u tijeku je priprema potrebne dokumentacije za tehnički pregled građevine, nakon čega slijedi i službeno stavljanje sustava u funkciju.

Realizacijom ovog projekta Biograd na Moru nastavlja ulagati u modernizaciju komunalne infrastrukture i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život građana, ali i za daljnji gospodarski i urbanistički razvoj grada.

Izvor: BnM portal

Zadarski umjetnik Tomislav Marijan Bilosnić napisao je pjesmu kao posljednji pozdrav prijateljici i kumi Julienne Eden Bušić. Donosimo je u nastavku:

JULIENNE, PISMO PREKO OCEANA

Umrla je (kažu) Julienne Eden Bušić

ali takvi ne umiru
Samo je tišina dobila ime
Tišina koja ostaje iza velikih ptica
kad jednom prelete ocean
i više se ne vraćaju

Odletjela je iz ove teške zemlje
što umara ljude i žene
i srce pretvara u kamen

Gore u nebu putuje sporije od tuge

i brže od zaborava

i mijenja obalu vjetra
Hrvatska Penelopa čeka
hrvatsku zemlju da se vrati sebi

Već u Oregonu među hladnim rijekama

i dimom čelika
njezina je duša govorila jezikom
hrvatskih kraljeva

Imala je samo jedno lice
lice vjernosti

Bila je žena od dvije domovine
i nijedna je nije mogla zadržati
Amerika joj je dala nebo
Hrvatska joj je dala ranu

Ona sada leti sa Zvonkom u oblacima bijelim

bez tamničkog broja na prsima
bez zidova što jedu čovjeka noću
s kosom od vjetra
i pod rukom nosi stare rukopise
i jednu Hrvatsku

Ispod njih svijetli more
i masline što šute kao redovnice

Neki će govoriti o avionu o otmicama
o godinama koje su pojedene željezom
jer povijest je slijepa knjiga
koja pamti eksplozije
a srce Julienne Eden Bušić
bilo je starije od ideologija

Voljela jednog čovjeka toliko dugo
da je vrijeme odustalo od brojanja

Nad Velebitom će možda večeras
jedna zvijezda gorjeti dulje

možda će je vidjeti emigranti
u dalekim gradovima Amerike
možda će je vidjeti žene u Hrvatskoj
koje još uvijek čekaju svoje mrtve
a možda će je vidjeti samo Bog

Zato večeras izgovaram njezino ime
kao molitvu: Julienne

U tom imenu šume atlantski valovi
zatvorska vrata i hrvatska polja
i krila jednog umornog anđela
koji se napokon vraća kući

Tomislav Marijan Bilosnić

Zadar – Postira – Zemunik, 21-25. svibnja 2026.

Muzej antičkog stakla u Zadru najavljuje otvorenje izložbe IN VITRO – Priče o staklu u ljekarništvu i medicini starog i novog vijeka, autorica doktorica znanosti Anamarije Eterović Borzić i Vedrane Jović Gazić.

Izložba će se otvoriti u četvrtak, 28. svibnja 2026. u 12:00 sati u maloj izložbenoj dvorani.

Glavnu ulogu u Pričama o staklu u ljekarniš­tvu i medicini starog i novog vijeka imaju pojedinačni, naoko jednostavni predmeti koji nas uvode u povijesno-arheološku in­terpretaciju ljudskog nagona za istra­živanjem podrijetla bolesti i tjelesnih oboljenja.

Kako u starom vijeku, tako u svim kasnijim povijesnim razdobljima staklo je imalo važno mjesto u medicini, farmaciji, te nizu pridruženih, djelatno srodnih područja. Njegova primjena temeljila se na jedinstvenim svojstvima materije koja je čvrsta, a providna, posve bezbojna, ili blago tonirana, ne potiče kemijske reakcije i omogućuje dugoročno očuvanje izvornih supstanci sadrža­nih u staklenim posudama.

Uz predmete, koji čine okosnicu Priča, postav ove izložbe donosi iskustvo spoja različitih osjeta, vida, zvuka, mirisa; provodi nas specifičnim povijesnim trenutcima ljudske ingenioznosti, u kojoj je materija stakla oduvijek imala posebno mjesto. 

Izložbu prati i zanimljiv audio-vizualni projekt autora Stipe Suraća, koji će u sklopu otvorenja biti premijerno prikazan, uz kasnije redovite projekcije za vrijeme trajanja izložbe.