Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, u ponedjeljak, 26. 10. 2026., u vremenu od 08:00 do 13:00 sati, opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru, u sljedećim ulicama:
• Ivana Gundulića, kućni brojevi od 1 A do 4 H
• Put Petrića, kućni broj 4 A
• Ivana Lukačića, kućni broj 46
• Luke Sorkočevića, kućni brojevi 13, 15

Kako očuvati autentičnost otočnih destinacija, razvijati kvalitetnu turističku ponudu i istodobno odgovoriti na izazove lokalnih zajednica? Odgovore na ova pitanja studenti druge godine diplomskog sveučilišnog studija Održivi razvoj turizma Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru istraživali su tijekom terenske nastave na otoku Ugljanu. Kroz posjete kulturno-povijesnim lokalitetima, susrete s predstavnicama turističkih zajednica i upoznavanje primjera suvremenog hotelijerstva, studenti su imali priliku povezati teorijska znanja s konkretnim izazovima i mogućnostima održivog razvoja otočnih destinacija.

Galevac – kulturna i duhovna baština kao dio otočnog identiteta

Prva postaja terenske nastave bio je otočić Galevac, među lokalnim stanovništvom poznat i kao Školjić, na kojem se nalazi samostan sv. Pavla Pustinjaka. Studente su srdačno dočekali franjevci, koji su ih tijekom obilaska upoznali s poviješću otočića, nastankom crkve i samostana te njegovom duhovnom ulogom.

Studenti su upoznati i s duhovnim vježbama koje se održavaju u samostanu, što je otvorilo prostor za promišljanje o potencijalima razvoja specifičnih oblika turizma, posebice vjerskog i duhovnog turizma, uz očuvanje autentičnosti i poštovanje izvorne namjene ovakvih lokaliteta.

Za buduće stručnjake u području održivog razvoja turizma posjet Galevcu bio je prilika za promišljanje o tome kako kulturna i duhovna baština, bogata povijest i lokalni identitet mogu pridonijeti oblikovanju autentičnih turističkih doživljaja, uz odgovorno upravljanje i očuvanje vrijednosti otočne baštine.

Razgovor s direktoricama turističkih zajednica o budućnosti otočnih destinacija

Nakon obilaska Galevca program je nastavljen zajedničkim doručkom i razgovorom s direktoricama otočnih turističkih zajednica – Ivanom Lončar Mašinom, direktoricom Turističke zajednice Općine Preko, Inom Kolegom, direktoricom Turističke zajednice Općine Kali te Vlatkom Koštom, direktoricom Turističke zajednice Općine Kukljica.

Tijekom razgovora studentima su približile iskustva rada u malim otočnim turističkim zajednicama, predstavile inicijative usmjerene na razvoj i promociju destinacija te govorile o izazovima karakterističnima za otočne sredine.

Susret je studentima omogućio neposredan uvid u ulogu turističkih zajednica u oblikovanju turističke ponude i upravljanju razvojem otočnih destinacija. Posebna pozornost posvećena je razvojnim potencijalima otočnog turizma, važnosti očuvanja lokalnih posebnosti te suradnji različitih dionika u stvaranju kvalitetne i održive turističke ponude.

Primjeri dobre prakse otočnog hotelijerstva – suradnja s lokalnom zajednicom i autentični turistički doživljaji

Tijekom posjeta novoizgrađenom hotelu Preko Ugljan Island, Curio Collection by Hilton, studenti su imali priliku upoznati suvremenu hotelsku ponudu i različite aspekte hotelskog poslovanja. Operativna direktorica hotela Antonia Andrijašić predstavila je prednosti poslovanja u okviru međunarodne hotelske franšize te istaknula važnost suradnje s lokalnim dionicima u oblikovanju turističke ponude koja gostima pruža dodatnu vrijednost. Posebno je naglasila potencijal takve suradnje za produljenje turističke sezone i jačanje atraktivnosti otočne destinacije. Tijekom obilaska hotelskih soba studenti su stekli i neposredan uvid u smještajnu ponudu i standarde poslovanja hotela.

Terenska nastava nastavljena je posjetom Hotelu Kali, gdje je studente dočekala direktorica i vlasnica obiteljskog hotela Lovrenka Grzunov. Tijekom susreta predstavila je način na koji hotel kroz storytelling, odnosno pripovijedanje autentičnih priča, približava gostima posebnosti lokalnog života, tradiciju i identitet mjesta Kali. Naglasak je stavljen na jedinstven način života ove otočne sredine te mogućnosti njegova uključivanja u turistički doživljaj, uključujući i iskustva gostiju koji hotel posjećuju zbog gastronomske ponude. Poseban dio programa bilo je prikazivanje kratkog filma „A Day in Kali“, koji donosi intiman portret ribarskog mjesta Kali na otoku Ugljanu. Film je realiziran u produkciji Hotela Kali, a u njegovu je stvaranju sudjelovalo 25 mještana Kali, čime je dodatno naglašena važnost uključivanja lokalne zajednice u predstavljanje identiteta i svakodnevice turističke destinacije. Posjet je zaključen zajedničkim ručkom, tijekom kojeg su studenti imali priliku kušati i tunu, jedan od prepoznatljivih gastronomskih specijaliteta Kali.

Povezivanje akademskog obrazovanja i turističke prakse

Terenska nastava na Ugljanu studentima je omogućila neposredan uvid u različite aspekte održivog razvoja otočnih destinacija, od očuvanja kulturne i duhovne baštine do destinacijskog marketinga, suvremenog hotelijerstva i uključivanja lokalne zajednice u oblikovanje autentičnih turističkih doživljaja. Susreti s predstavnicima različitih sektora pokazali su koliko su suradnja, razumijevanje lokalnih posebnosti i odgovorno upravljanje resursima važni za dugoročnu održivost otočnog turizma.

Posebna vrijednost ovakvog oblika nastave ogleda se u mogućnosti neposrednog razgovora s turističkim dionicima, upoznavanja izazova s kojima se susreću u svakodnevnom radu te prepoznavanja razvojnih potencijala otočnih destinacija. Takva iskustva studentima omogućuju povezivanje teorijskih znanja s konkretnim primjerima iz turističke prakse te potiču kritičko promišljanje o budućnosti turističkih destinacija.

Povezivanje akademskog obrazovanja, lokalne zajednice i turističkog gospodarstva predstavlja važan doprinos obrazovanju budućih stručnjaka koji će stečenim znanjima i kompetencijama moći aktivno sudjelovati u oblikovanju odgovornijeg i održivijeg razvoja turističkih destinacija.

Posebna zahvala upućuje se Turističkoj zajednici Općine Preko i njezinoj direktorici Ivani Lončar Mašina, koje su kao glavni domaćini dale značajan doprinos organizaciji i provedbi terenske nastave. Odjel za ekonomiju Sveučilišta u Zadru zahvaljuje i franjevcima samostana sv. Pavla Pustinjaka na Galevcu, Turističkoj zajednici Općine Kali i direktorici Ini Kolega, Turističkoj zajednici Općine Kukljica i direktorici Vlatki Košta, hotelu Preko Ugljan Island, Curio Collection by Hilton i operativnoj direktorici Antoniji Andrijašić te Hotelu Kali i direktorici Lovrenki Grzunov na gostoprimstvu, otvorenosti za suradnju i spremnosti da svoja znanja i iskustva podijele sa studentima Održivog razvoja turizma.

U Muzeju samostana sv. Frane u Zadru ponovno se može vidjeti fragment najstarije tiskane knjige u Hrvatskoj. Riječ je o čuvenoj Bibliji iz 1462. godine, čiji je tisak završen u Mainzu točno uoči blagdana Velike Gospe, 14. kolovoza 1462. godine. To je četvrta Biblija otisnuta u Gutenbergovoj tiskari, kojom su nakon pravnog spora s Gutenbergom upravljali njegov financijer Johannes Fust i bivši učenik Petrus Schöffer. Budući da je ovaj primjerak bio tiskan na izdržljivoj pergameni, njegovi su listovi kasnije često bili korišteni kao materijal za uokvirivanje drugih knjiga. Sudbinu omota doživjela su i oba sačuvana fragmenta iz latinske Vulgate u Zadru. Prvi fragment na dvjema stranicama donosi tekst iz Knjige proroka Amosa (Am 2,14 – 7,1), a na preostale dvije tekst iz Knjige proroka Zaharije (Zah 9,17 – 14,11). Drugi fragment na sve četiri stranice sadrži tekst iz Evanđelja po Marku (Mk 3,23 – 7,33) te je opet, kao i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, izložen u samostanskom muzeju. Koliku vrijednost predstavlja ovaj izložak pokazuje činjenica da je u Njemačkoj, u državi u kojoj je ova Biblija nastala i gdje ima više njezinih primjeraka, u muzeju Biblije (Bibelmusem) u Münsteru izložen i jedan originalni list ove Biblije.

Ove vrijedne biblijske zadarske fragmente na knjigama u samostanskoj knjižnici otkrio je još 1916. godine poznati bečki antikvar, znanstvenik i bibliofil Ernst Philip Goldschmidt. Evidentirao ih je i Josip Badalić, u knjizi Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj, Zagreb, 1952., u kojoj je donio i fotografiju jedne stranice te knjige u boji, i koji je te fragmente već tada ocijenio najstarijim tiskom u Hrvatskoj.