Kako se ove nedjelje u Europi sat pomiče unaprijed, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da i pomak od samo jednog sata narušava cirkadijalne ritmove tijela.

Ove nedjelje, 29. ožujka, sat će se pomaknuti unaprijed za jedan sat. Većina ljudi spavat će jedan sat kraće, a u danima koji slijede večeri će postupno biti dulje, piše Euronews.

Promjene sata događaju se dvaput godišnje, i iako je bilo više pokušaja da se ukinu, svake godine u proljeće sat se pomiče unaprijed. Sezonska promjena vremena uvedena je radi uštede energije tijekom Prvog svjetskog rata, a ponovno je uvedena u mnogim zemljama 1970-ih.

Međutim, istraživači sada upozoravaju na zdravstvene posljedice, osobito proljetne promjene.

Kako promjena sata utječe na tijelo?

Iako se promjena od jednog sata možda ne čini velikom, zdravstveni stručnjaci i istraživanja pokazuju da ima veći učinak nego što mnogi misle.

Čak i pomak od jednog sata remeti naš cirkadijalni ritam – unutarnji 24-satni sat koji regulira san, budnost, proizvodnju hormona i raspoloženje.

„Većina ljudi trebala bi se prilagoditi unutar tjedan dana, ali znamo i da postoje oni kojima prilagodba ide teško te može potrajati tjednima, pa i mjesecima, da se organizam prilagodi samo jednom satu razlike“, rekao je Jeffrey Kelu, poslijedoktorski istraživač koji proučava cirkadijalne ritmove na King’s Collegeu u Londonu, za Euronews Health.

Objasnio je da naš unutarnji sat uvelike ovisi o genetici, a potrebno je još istraživanja kako bi se razumjelo zašto se neki ljudi teže prilagođavaju. Proljetna promjena sata, osim što utječe na san, povezana je i s kratkoročnim porastom prometnih nesreća, srčanih udara i depresivnih epizoda.

Više svjetla navečer

Mnogi pozdravljaju proljetnu promjenu vremena jer se dnevno svjetlo zadržava dulje. No Kelu upozorava da izloženost svjetlu do kasno navečer otežava tijelu da prepozna da je vrijeme za opuštanje i pripremu za san.

„Svjetlo potiskuje lučenje melatonina, pa odgađa uspavljivanje i može otežati ljudima da zaspu“, napominje Kelu.

Melatonin je hormon koji luči epifiza kada se tijelo priprema za spavanje. Najviše se luči u mraku, a njegova se proizvodnja smanjuje izlaganjem svjetlu. Prema Keluu, zamračivanje spavaće sobe i blokiranje vanjskog svjetla može poboljšati kvalitetu sna jer tijelo dobiva signal da više nije dan.

Zašto su cirkadijalni ritmovi važni?

Kada su cirkadijalni ritmovi stabilni, unutarnji sat dobro je usklađen s 24-satnim danom i šalje jasne signale za ključne tjelesne funkcije. Ljudi s izraženijim ritmovima obično održavaju redovit raspored spavanja i dnevnih aktivnosti, čak i kada se njihov raspored ili godišnja doba mijenjaju.

Poremećaji tjelesnog sata – bilo zbog nepravilnog sna ili prehrane, jet laga, smjenskog rada ili izloženosti svjetlu noću – povezani su s nizom zdravstvenih problema, uključujući povećani rizik od pretilosti, srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka.

Nedavno istraživanje također je pronašlo povezanost između slabih cirkadijalnih ritmova i demencije.

Ako se ukine promjena sata, koje je vrijeme najbolje?

Godinama postoje inicijative za ukidanje pomicanja sata u Europi. Europska komisija je 2018. predložila trajno ukidanje sezonskog pomicanja sata nakon javnog savjetovanja u kojem je 84 posto od 4,5 milijuna ispitanika podržalo tu ideju.

Cipar i Grčka bile su jedine zemlje u kojima je mala većina bila za zadržavanje sadašnjeg sustava. Države članice EU-a nikada nisu postigle dogovor, pa je prijedlog ostao blokiran u Vijeću.

No ako bi se promjene ukinule, koje bi vrijeme trebalo zadržati?

„Mi znanstvenici zapravo predlažemo da se zadrži standardno vrijeme, odnosno zimsko vrijeme“, rekao je Kelu.

Ako bi ljetno računanje vremena postalo trajno, većina ljudi tijekom većeg dijela godine ne bi imala jutarnje svjetlo prije odlaska na posao ili u školu.

„Jutarnje svjetlo je ključno“, naglasio je. „Zarobljeni smo u uredima i stalno smo izloženi umjetnom svjetlu.“

Iako i umjetno svjetlo pomaže u sinkronizaciji unutarnjeg sata, ono je slabije od prirodnog.

„To je još važnije zimi, kada su dani ionako kratki i izlazak sunca kasniji, pa se ne bismo smjeli lišiti ni tog malog dijela prirodnog svjetla“, dodao je Kelu.

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Žestoka promjena je zahvatila Hrvatsku, ciklona je nad Jadranom, oblačno je diljem zemlje, kiša i pljuskovi se intenziviraju u kopnenim krajevima, na moru ima i grmljavine.

Snijeg pada u Gorskom kotaru i dijelu sjeverozapadne unutrašnjosti, uz jak vjetar, promet je otežan.

U nastavku četvrtka očekuje se podebljavanje snježnog pokrivača, moguće su poplave uslijed obilne kiše, osobito na području sjevernog Jadrana, Gorskog kotara, Like te na karlovačkom području, upozorenje je to hidrologa Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Meteoalarm je na najvišem – crvenom stupnju za područje sjevernog Jadrana i Gorskog kotara. Osim u gorskim predjelima, snijeg se prolazno očekuje i mjestimice u nizinama u nastavku dana. Osjetno će zahladnjeti, u dijelu unutrašnjosti i za 15-ak stupnjeva. Dojmu hladnoće doprinosit će snažan vjetar sjevernog smjera, kako na moru tako i na kopnu. 

Petak će biti vrlo nepovoljan, bit će vjetrovito, na moru uz jaku i olujnu buru, na kopnu uz jak sjeverac i sjeveroistočnjak. U unutrašnjosti će se podebljavati snježni pokrivač, osobito na području Gorske Hrvatske. Duž obale manje oborine, no još u Dalmaciji lokalno izraženiji pljuskovi s grmljavinom.

Za vikend smirivanje, ali još u subotu treba računati na kišu i snijeg, češće u unutrašnjosti nego na Jadranu.

U nedjelju uglavnom posvuda prestanak oborine i postupno toplije. 

Zbog rasprostranjene pojave obilnog snijega dežurni prognostičari DHMZ-a podigli su razinu upozorenja za Gospićku regiju na najviši stupanj – crveno (vrijeme je izuzetno opasno). Tijekom četvrtka očekuje se deblji snježni pokrivač, ponegdje i oko 50 cm novog snijega uz jak i olujan sjeveroistočni vjetar (narančasto upozorenje), zbog čega će povremeno biti mećave, a stvorit će se i veći snježni zapusi.

Očekuju se prekidi cestovnog, željezničkog i zračnog prometa te opskrbe, a postoji i opasnost da vozači ostanu zameteni, zbog čega se preporučuje izbjegavanje putovanja koja nisu nužna, poručuju iz DHMZ-a.

Najviša razina upozorenja, crveno upozorenja, podignuto je i za Riječku regiju za vjetar i bit će aktivno tijekom cijelog dana. Očekuje se vrlo jako i olujno jugo i južni vjetra, koji će se ujutro naglo okrenuti na sjeverozapadnjak i buru, lokalno uz orkanske udare pod Velebitom jače od 110 km.

Postoji povećan rizik za sigurnost ljudi zbog polomljenih grana, iščupanih stabala i letećih krhotina. Očekuju se prekidi prometa, a mjestimice su moguća oštećenja objekata te prekidi u telekomunikacijama i opskrbi električnom energijom.

Za Riječku regiju aktivna su još i narančasta upozorenja zbog obilne kiše i lokalno izraženih pljuskova uz grmljavinu. Očekuje se ponegdje i više od 90 mm oborine i povećan rizik od poplava imovine i prometnica. Moguće su bujične i urbane poplave, tijekom noći i jutra i poplavljivanje riva.

Za Zagrebačku regiju aktivno je narančasto upozorenje zbog jakog i olujnog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra, osobito u drugom dijelu dana, mjestimice uz brzine od 55 do 90 km/h. Mogući su prekidi u opskrbi električnom energijom, a postoji i rizik od oštećenja objekata te ozljeda zbog iščupanih stabala, polomljenih grana i letećih krhotina.

U Zagrebačkoj regiji dodatno su na snazi i žuta upozorenja zbog lokalno obilne kiše koja će postupno prelaziti u susnježicu i snijeg, što može uzrokovati skliske kolnike i otežane uvjete za vožnju. U petak, 27. ožujka 2026., i dalje vjetrovito, u unutrašnjosti mjestimice uz snijeg i stvaranje snježnog pokrivača, osobito u Gorskoj Hrvatskoj (narančasto upozorenje za snijeg).

Redovito pratite prognoza i upozorenja na mrežnoj stranici meteo.hr, gdje ih prognostičari DHMZ-a ažuriraju prema razvoju vremenske situacije. Budući da se razine upozorenja mogu mijenjati, važno ih je provjeravati više puta dnevno.

Postupajte prema uputama nadležnih službi i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima, kažu iz DHMZ-a.