Gradsko vijeće donijelo je odluku o postavljanju nove spomen-ploče poginulom hrvatskom branitelju Rajku Lozi.

Prijedlog je pred vijećnike stigao od gradonačelnika Erlića, u čast poginulom branitelju iz Domovinskog rata koji je nastradao 5. listopada 1991. godine.

“Predlaže se postavljanje spomen ploče tamo gdje je bila i prije. Nova ploča imat će natpis: “Na ovom mjestu u Domovinskom ratu svoj je život položio hrvatski branitelj i junak Rajko Lozo (31.8.1967. – 5.10.1992.), braneći slobodu Zadra i Republike Hrvatske. Navik on živi ki zgine pošteno”, kazao je Marin Perinić obrazlažući odluku. 

Spomen-ploča bit će postavljena u Ulici Josipa Jurja Strossmayera gdje ju je 1998. postavila obitelj poginulog branitelja. Koncem studenoga prošle godine ploča je razbijena, a ploča koju je postavila nepoznata osoba uklonjena je od strane komunalnih redara.  

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru predstavljena je monografija „Preko i njegovo područje”. Nastala kao rezultat znanstvenog skupa održanog 2021. godine, monografija razmatra različite aspekte koji su pridonijeli društveno-gospodarskom i kulturnom razvoju naselja Preko u bližoj i daljoj prošlosti, a s obzirom na povijesno-geografsko značenje prostora, osmišljava i smjerove kulturno-gospodarskog razvoja u budućnosti.

Tematski je podijeljena u tri poglavlja, od kojih je najopsežnije „Arheologija, povijest i povijest umjetnosti”, koje zahvaća povjesnicu Preka od prapovijesti do naših dana. Drugo poglavlje „Jezikoslovlje, književnost i kultura” donosi 18 radova povezanih s poviješću jezika, dijalektologijom, poviješću glazbe, kazalištem, književnošću, teologijom i etnologijom, dok je treće poglavlje „Prirodoslovlje, geografija, demografija i gospodarstvo”.

– Ovo je jedna od zavičajnih znanstvenih monografija kojom Sveučilište u Zadru konkretno doprinosi društvenoj i gospodarskoj zajednici. Članovi akademske zajednice sve više su usmjereni na objavljivanje u visokorangiranim znanstvenim časopisima, po mogućnosti u inozemstvu, ali na Sveučilištu u Zadru s jednakim žarom i motivacijom priređujemo znanstvene monografije o prostoru u kojem živimo i djelujemo, ne baveći se samo identitetom ili egzistencijom prostora već i temeljima za njegov održivi razvoj koji će uvažavati različite pristupe i potrebe ali nikad na štetu lokalnog stanovništva te prirodne i kulturne baštine. Mnogi znanstvenici koji nemaju veze s Prekom ili Ugljanom putem znanstvenog rada postali su „socijalizirani Prečani”. Uvijek se nešto može učiniti drugačije i bolje, šire i dublje u promicanju spoznaja o tom dijelu Ugljana, ali ovo što je obuhvaćeno izrazito je vrijedno znanstveno ostvarenje i zalog za budućnost velikog dijela Općine Preko. Ovom knjigom nisu obuhvaćena dva naseljena otoka u sastavu te Općine, Rivanj i Sestrunj, ali nadam se da ćemo uskoro i o tim otocima objaviti znanstvene monografije, nakon što smo već objavili monografiju o Kalima, rekao je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

– Monografija pokazuje da je ljubav prema zavičaju izraz odgovornosti, da je njegovanje identiteta znak zrelosti, a da je poštovanje vlastite povijesti i duhovne baštine temelj otvorenosti, a ne isključivosti. Preko i njegovo područje kroz stoljeća su živjeli svoju povijest mirno, radno i dostojanstveno, ukorijenjeni u mediteransku kulturu, kršćansku tradiciju i suživot s drugima. Upravo takav identitet – tih, postojan i nenametljiv – ova knjiga dokumentira i trajno zapisuje. Ona je dokaz da se može biti duboko ukorijenjen, a istodobno otvoren; vjeran sebi, a nenametljiv drugima, istaknuo je načelnik Brižić.

Knjigu su predstavili glavni urednik prof. dr. sc. Robert Bacalja te recenzenti prof. dr. sc. Aleksandra Krajnović i prof. dr. sc. Tado Oršolić. Bacalja kao vrijednost monografije ističe činjenicu da je svaki trag o Preku istraživačima bio važan, bilo da se radi o težacima, svećenicima, profesorima, pomorcima ili liječnicima, biskupima… Svi su oni gradili Preko.

– Rijetko koje malo mjesto se može pohvaliti time da je između dva svjetska rata imalo svoju tiskaru, novine s prilogom i na talijanskom jeziku, čak i časopis koji su izdavali fratri na Školjiću, glasilo namijenjeno vjernicima u Kraljevini Jugoslaviji, ali koje je imalo recepciju diljem svijeta, tamo gdje su živjeli naši ljudi, čak i u Pittsburghu, rekao je Bacalja, izrazivši žaljenje što izlazak knjige nisu dočekale dvije suradnice, preminule Martina Dubolnić Glavan i Teodora Vigato.

O sadržaju monografije govorili su recenzenti Krajnović i Oršolić, ističući kako je specifičnost Zbornika njegova istraživačka širina, budući da pokriva brojne istraživačke teme iz različitih područja prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti, ne gubeći time na znanstvenoj relevantnosti i istraživačkoj dubini.

Autori radova osim relevantnih znanstvenih diskursa i zaključaka, donose i brojne kuriozitete vezane uz povijest, umjetnost, kulturu, prirodne karakteristike prostora, stanovništvo, način života, ekonomiju, ali i prirodne i društvene nedaće koje su zadesile lokalno otočko stanovništvo Preka i okolnog područja. No radovi Zbornika se ne odnose samo na povijest, već tu povijest postavljaju u kontekst današnjice, suvremenog života, geografskih i prostornih datosti, ekonomske zbilje i političkih previranja, ali i strateških promišljanja te pogleda u budućnost.

– Crvena nit koja se provlači kroz istraživanja u radovima Zbornika, koja je vjerojatno i bila jednim od važnijih istraživačkih motiva autora radova, želja je da se povijesne i aktualne sociološke, kulturološke, ekonomske i političke činjenice u danom geografsko-društvenom trenutku Preka i okolnog područja otrgnu od zaborava, a time i zaštite, ali i da se kritički analiziraju te postave u širi društveni i istraživački kontekst. Tim više što se često radi o podacima koji su ili nepoznati ili nedostupni, čime su autori svoje rezultate objedinili i stavili na raspolaganje čitateljima i široj javnosti. Time ne samo da autori radova Zbornika daju nemjerljiv doprinos društvenoj i akademskoj zajednici već i potvrđuju osnovnu znanstvenu paradigmu, a to je – istražiti društvenu zbilju da bismo je bolje razumjeli, ali prije svega kako bismo odabrali bolji put prema budućnosti. To je od posebne važnosti kada je riječ o krhkim prirodnim i društvenim sustavima kao što su to mediteranski otoci, pa je za svaku pohvalu svaki istraživački napor i angažman koji pridonosi njihovom očuvanju, zaštiti i održivom razvoju, kao što je to slučaj i ovog djela, istaknula je Krajnović.

Zanimljiv je i prikaz čvrste povezanosti stanovništva s franjevcima koji su, kroz život i djelovanje u samostanu Sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, dali izniman doprinos glagoljaškoj baštini, ali i opismenjavanju i kulturi stanovništva, kao i činjenica da su franjevci i lokalni stanovnici kroz povijest razvijali i specifične gospodarske odnose, posebice kroz poljoprivrednu djelatnost u okviru samostanskih nasada, kao i prikazi Galevca i Ošljaka koji predstavljaju specifično prirodno, ali i kulturološko bogatstvo otoka.

U Zavodu za povijesne znanosti HAZU predstavljen je zbornik radova “Arheologija pećina na zadarskom području – recentna istraživanja: povodom 120 godina arheoloških istraživanja u speleološkim objektima na zadarskom području”.

Zbornik je nastao na temelju znanstvenog kolokvija održanog 2019. godine, a ujedno je i posveta preminuloj suurednici Martini Dubolnić Glavan, koja je inicirala održavanje skupa. Zbornik je objavljen u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za povijesne znanosti u Zadru i Sveučilišta u Zadru.

Arheološka istraživanja podzemlja na zadarskom se području provode od početka 20. stoljeća te ih je do danas proveden veliki broj s izvrsnim rezultatima. Zbornik, iako pretežno arheološki, uključuje i rezultate raznih specijalističkih istraživanja poput bioarheologije, etnoarheologije, povijesti, religije, antropologije, geologije, paleontologije i speleologije, čime se ističe sve izraženija interdisciplinarnost same arheološke znanosti.

Upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru prof. dr. sc. Tado Oršolić ispričao je izostanak voditelja, akademika Nenada Cambija, koji zbog obiteljskih razloga nije mogao doći na predstavljanje, ali je pročitao njegovo pismo upućeno nazočnima.

– Špilje i pećine tvorevine su koje je čovjek iskorištavao jer su pružale zaštitu i povremeni boravak, najprije za puko preživljavanje, a kasnije kao kultna i religijska mjesta u kojima je doživljavao bliski kontakt s Majkom Zemljom te su u njima do danas ostali tragovi boravka. U pećinama se rodila umjetnost, nekada i visoke vrsnoće pa je ovaj zbornik poticaj za daljnje istraživanje svega što se u takvim objektima događalo, poručio je akademik Cambi.

Prorektorica Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar istaknula je kako je Odjel za arheologiju jedan od najstarijih i najznačajnijih odjela Sveučilišta u Zadru, a njegov osnutak izravna je posljedica bogate i dugotrajne tradicije arheoloških istraživanja i nalazišta na zadarskom području i šire.

– Drukčiji od drugih, više na terenu nego u predavaonicama, spajajući tradiciju i inovativnost, zadarski Odjel za arheologiju nudi obećanje izvrsnosti i veliku raznolikost istraživanja koja sežu od podmorskih dubina do antičkih ostataka pod našim nogama, pa čak i pećina, čemu danas svjedočimo. U tom je smislu ovaj interdisciplinarni zbornik vjeran odraz svega onoga što zadarska arheologija jest. S posebnim pijetetom i zahvalnošću želimo se spomenuti glavne urednice, drage kolegice i suradnice, doktorice znanosti Martine Dubolnić Glavan koja nas je prerano napustila i kojoj smo iznimno zahvalni na suradnji i na ovoj vrijednoj ostavštini, rekla je prorektorica Lončar.

O samom zborniku i posebnostima istraživanja speleoloških objekata govorili su ravnateljica Arheološkog muzeja Zadar i predsjednica Planinarskog društva Paklenica dr. sc. Morana Vuković, urednik zbornika, pročelnik Odjela za arheologiju prof. dr. sc. Dario Vujević te upravitelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara u Zagrebu dr. sc. Siniša Radović.

– Organizirano istraživanje pećina započelo je osnivanjem Planinarskog društva Liburnija 1899. godine te njegovog speleološkog odsjeka nekoliko godina kasnije. Don Luka Jelić okupio je arheologe i istraživače te formirao znanstveni odbor za istraživanje špilja. Osobito se inzistiralo na povijesnoj vrijednosti speleoloških objekata, što je ostavilo traga i u djelovanju Planinarskog društva Paklenica kao sljednika Liburnije. Aktivni smo u širenju svijesti o značaju speleoloških objekata za arheologiju, a Dubolnić Glavan bila je jedna od glavnih karika u tom nastojanju, koja je svoje aktivnosti utkala u speleologiju i planinarstvo.

Istraživači provode važna istraživanja speleoloških objekata na zadarskom području. Takvih istraživanja bilo je i ranije, ali bez sustavnog objavljivanja podataka o provedenim istraživanjima. Vjerujem da će se to ovim zbornikom promijeniti, istaknula je Vuković.

Urednik Vujević na kraju je zahvalio svim autorima koji su imali strpljenja čekati da se ovaj zbornik objavi te otvorio mogućnost objave nastavka, budući da je u međuvremenu došlo do puno novih i važnih spoznaja u ovom području.