Gradski stanovi veličine 39,82, 86,05, 39,78, 66,40, 63,96 i 22,08 m2 dodijeljeni su socijalno ugroženim obiteljima nakon što su predstavnici UO za socijalnu skrb i zdravstvo s članovima Komisije za dodjelu stanova obišli teren i po unaprijed određenim kriterijima odabrali obitelji za koje su smatrali da im se trebaju prioritetno osigurani uvjeti za normalan život.  

Jedan od dodijeljenih stanova je i stan koji se nalazi u POS zgradi na Crvenim kućama. 

U jednom od stanova dvije ženske osobe koje imaju ozbiljne zdravstvene poteškoće. Jedan od stanova dodijeljen je peteročlanoj obitelji koja je dosad živjela u podstanarskom stanu, a oba roditelja su trenutačno nezaposlena zbog zdravstvenih razloga.

Stan je dodijeljen i obitelji čiji su prihodi jedino redovita primanja majke i koja živi posljednjih 10 godina u podstanarskom stanu, a posljednjih nekoliko godina živjeli su u neuvjetnom prostoru od 20m2.

Stan je dobila i tročlana obitelj, s ocem koji je hrvatski branitelj – invalid. U gradskom stanu živjet će i četveročlana obitelj s ocem kojemu je ozbiljno narušeno zdravljem nakon teške nesreće te gospodin koji je dosad živio u neadekvatnim uvjetima bez pristupa sanitarnom čvoru.

Osobe kojima su ovom prilikom dodijeljeni stanovi u najam, stekle su pravo najma stanova u vlasništvu Grada Zadra temeljem važećih Odluka Grada Zadra koje definiraju uvjete i kriterije stanovanja u istima, a to su Odluka o uvjetima i mjerilima za davanje u najam socijalnih stanova u vlasništvu Grada Zadra (˝Glasnik Grada Zadra˝ broj 10/14) i Odluka o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Zadra (˝Glasnik Grada Zadra br. 2/05, 13/09 i 24/10).”

Socijalno ugroženim obiteljima dodijeljeni su gradski stanovi, sukladno važećim kriterijima koji, između ostalog, uključuju prebivalište na području Grada Zadra u trajanju od najmanje deset godina, neriješeno stambeno pitanje, odgovarajući imovinski status te ispunjavanje propisanog prihodovnog cenzusa. Navedeni kriteriji podrazumijevaju da podnositelj zahtjeva i članovi njegova kućanstva nemaju u vlasništvu ili posjedu odgovarajuću nekretninu niti mogućnost rješavanja stambenog pitanja na drugi način, da ne raspolažu značajnijom imovinom ili zemljištem pogodnim za gradnju, kao i da njihovi ukupni prihodi ne prelaze zakonom utvrđene pragove u odnosu na broj članova kućanstva. Uz to, u obzir se uzimaju i dodatne okolnosti poput zdravstvenog stanja, invaliditeta, socijalnog statusa te drugih životnih uvjeta koji mogu utjecati na razinu potrebe za stambenim zbrinjavanjem.

U idućem tjednu Dan planeta Zemlje obilježit će se nizom aktivnosti.

U utorak, 21. travnja od 8.30 do 10 sati na Gradskom mostu (Branimirova obala)  gradonačelnik Šime Erlić dijelit će građanima sadnice, a istoga dana u 12:30 sati u skate parku na Novom Bokanjcu stabla će saditi učenici OŠ Ivo Mašina.

Dan nakon, na sam Dan planeta Zemlje, od 9 sati na Novom Bokanjcu, sjeverno od poduzetničke zone održat će se Zelena čistka, akcija uklanjanja nepropisno odbačenog otpada.

U Perivoju Vladimira Nazora istoga dana od 9:30 sati Dan planeta Zemlje obilježit će Prirodoslovno-grafička škola.

U četvrtak, 23. travnja od  17 – 19 sati u Diklu će se uređivati zelene javne površine na diijelu Krešimirove obale ni Prilazu putu Njivica.

U petak, 24. travnja Od 17 – 18 sati, U Ulici Andrije Hebranga Hortikulturno će se urediti dvorišta stambene zgrade u okviru pilot projekta ozelenjivanja dvorišta stambenih zgrada.

Subota, 25. travnja,  je rezervirana za park Vruljicu.
Od 10 – 14 sati U Vruljici će se održati “Obiteljsko jutro u Vruljici” uz promotivne aktivnosti izviđača (izrada hranilica za ptice, izrada vjetrokaza) iz Udruge izviđača Zarus, sportska natjecanja (kros, štafetna utrka, graničari, potezanje konopa…) u organizaciji Sportske zajednice Grada Zadra, postavljanje info tabli s pticama čija su staništa parkovi i promatranje ptica u organizaciji Prirodoslovno-grafičke škole te edukativni program sadnje  i održavanja nasada i edukacija razvrstavanja otpada u čemu će sudjelovati tvrtke Nasadi i Čistoća.

U parku Vruljica održat će se i piknik za građane uz glazbu i roštilj. 

Obilježavanjem ovog dana podiže se svijest o potrebi zaštite prirodnih resursa Zemlje za buduće generacije. Prvi Dan planeta Zemlje održan je 22. travnja 1970. Ovogodišnja tema obilježavanja je “Naša snaga, naš planet“. Napredak u zaštiti okoliša gradi se svakodnevnim zajedničkim djelovanjem. Stoga se za Dan planeta Zemlje trebamo uključiti svi jer svaki pojedinac ima moć stvoriti promjenu. Pozivamo građane da nam se pridruže u bar jednoj od aktivnosti ovogodišnjeg programa za Dan planeta Zemlje.

Kako digitalni način života utječe na mentalno zdravlje, koncentraciju i tijelo? Kako tehnologija oblikuje mozak i kognitivne procese te koji su učinci smanjene tjelesne aktivnosti u digitalnom dobu? Na ta i druga pitanja odgovarali su voditeljica Studentskog savjetovališta i profesorica na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Marina Vidaković te viši sportski trener fitnessa i specijalist kondicijske pripreme Viktor Bogut na tribini „U zamci ekrana – tijelo, mozak i budućnost studenata”, održanoj u Novom kampusu.

Problemi koje su posljednjih godina otvorile društvene mreže i umjetna inteligencija brojni su i na njih je sve teže odgovoriti. Studenti generacije Z rizična su skupina jer istraživanja pokazuju da u prosjeku dnevno provedu 6,5 sati na mobitelu, uređaj uzmu u ruke 167 puta te prime 223 notifikacije svakog dana.

– Takva količina obavijesti nije dobra za mozak jer uzrokuje stalnu distrakciju i prekide pažnje, a posljedično i smanjenu koncentraciju. Povećavaju se stres i mentalno opterećenje, što utječe na kvalitetu studiranja. Mladi se sve češće obraćaju umjetnoj inteligenciji zbog privatnih problema, a ne zbog potreba studija ili posla. Sve manje pamtimo, smanjujemo vlastite sposobnosti i na kraju ulazimo u dopaminsku zamku jer stalno tražimo kratkotrajna zadovoljstva, nakon kojih slijedi potreba za novima, istaknula je prof. Vidaković.

Kada smo izloženi društvenim mrežama, uspoređujemo se s ljudima koji naizgled imaju više uspjeha, bolje izgledaju i imaju širi krug prijatelja. To stvara nerealna očekivanja te dovodi do nezadovoljstva i stvaranja loše slike o sebi.

– Stalno smo izloženi stresovima koji nas opterećuju. Prije, dok smo čekali autobus ili početak predavanja, razgovarali smo s drugima, čitali, razmišljali i dobivali ideje. Danas gubimo naviku samostalnog promišljanja jer u svakoj stanci posežemo za sadržajem koji se već dogodio, upozorila je Vidaković.

Kao moguća rješenja istaknuti su digitalni detox te povećana tjelesna aktivnost, o čemu je govorio Viktor Bogut. Moderatorica tribine bila je dr. sc. Dajana Jašić iz Centra za tjelovježbu i studentski sport Sveučilišta u Zadru.