Na Odjelu za kliničku radiologiju Opće bolnice Zadar prvi je put izvedena magnetska rezonancija srca. Nova je to neinvazivna radiološka dijagnostička metoda koja bez ionizirajućeg zračenja pruža detaljan uvid u anatomiju i strukturu srca. 

„Ova je pretraga vezana za kliničke bolničke centre u koje su i pacijenti sa zadarskog područja putovali kako bi obavili magnetsku rezonanciju srca. Ponosni smo što smo među prvim općim bolnicama u Hrvatskoj koje nude ovu metodu i što pacijenti sada mogu ovu pretragu obaviti u svom gradu“, kažu nam na Odjelu za kliničku radiologiju dok pripremaju prvu pacijenticu, 69-godišnju Zadranku kojoj je pregled indicirao kardiolog nakon prethodne dijagnostičke obrade.

Upravo kardiolozi „biraju“ kandidate za magnetsku rezonanciju i to su najčešće pacijenti sa složenijim bolestima srca.

MR srca pomaže u dijagnostici brojnih srčanih problema poput sumnje na upalne bolesti srca (miokarditis, perikarditis), procjene posljedica srčanog udara, bolesti srčanih zalistaka, provjere kongenitalnih srčanih anomalija, dijagnostike kardiomiopatija, nakupljanja željeza u srčanom mišiću i analize tumorskih ili drugih rijetkih promjena.

Sama pretraga traje oko 60 minuta, uključuje intravensku primjenu kontrastnog sredstva, a sve su slike sinkronizirane s EKG-om pacijenta. Njegova suradljivost za vrijeme samog pregleda od ključne je važnosti. Kako bi kvaliteta snimke bila bolja i kako bi se uhvatio trenutak dok „srce miruje“ važno je da pacijent ostane miran i slijedi upute inženjera radiologije.

Prije samostalnog provođenja magnetske rezonancije srca, tim u sastavu dr. Petar Mijić, specijalist kliničke radiologije, mag. Ivan Božić, glavni inženjer Odjela, ing. Roko Padelin i ing. Igor Šarunić, prošao je edukaciju u KBC-u Zagreb. Pretragu će zasada provoditi jednom tjedno.

Značajan je ovo iskorak za Odjel kliničke radiologije te za pacijente sa složenijim bolestima srca kojima nosi niz benefita: ranije i preciznije postavljanje dijagnoze, bolje planiranje terapije, izbjegavanje invazivnih procedura i konačno – bolju prognozu.

Zadarska županija ubrzano radi na uvođenju reda na pomorskom dobru i usklađivanju s novim zakonskim regulativama. Na Kolegiju župana, pročelnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet Krešimir Laštro predstavio je 14 odluka vezanih uz koncesije na pomorskom dobru koje će se naći na nadolazećoj sjednici Županijske skupštine.

Uz odluku o osnivanju Županijske lučke uprave Zadar, koja se usklađuje sa Zakonom i kojom se mijenja sjedište ŽLU s obzirom na to da se seli u novouređene prostore, te izmjene u povjerenstvu za nadzor koncesija zbog odlaska jednog člana u mirovinu, najvažnije promjene odnose se na pravila za koncesionare.

Biogradska Ilirija bit će prva u Zadarskoj županiji koja će iskoristiti novinu iz zakona – takozvanu koncesiju na zahtjev, i to za korištenje uređene morske plaže i bazena ispred svog hotelskog kompleksa. Na ovom se primjeru najbolje vide stroga pravila novog Zakona o pomorskom dobru.

Po novom zakonu, ograđivanje pomorskog dobra na temelju koncesije više nije moguće i nema naplate ulaska na plažu. Djelatnost koju koncesionar obavlja ograničava se na najviše 40 posto ukupne površine koncesije.

„Plaćat će se 100 posto površine i održavat će se cijelo to područje, a ekonomska djelatnost moći će se naplaćivati na samo 40 posto. Naknada je u dvostrukom iznosu od onog postignutog na natječaju. U konačnici, sada će za koncesiju plaćati sedam puta veću naknadu nego prije“, istaknuo je pročelnik Laštro.

“To je jasna poruka svima koji su bili protiv novog Zakona o pomorskom dobru”, dodao je župan Josip Bilaver.

Inače, prema regionalnom planu upravljanja plažama, kojih u županiji ima preko 200, pod koncesijama ih je samo 13, što dokazuje da golemi dio obale ostaje u općoj, slobodnoj upotrebi.

Riješen pravni čvor za Marinu Veli Iž

Značajan iskorak napravljen je i u rješavanju dugogodišnjih pravnih zavrzlama oko luka nautičkog turizma. U postupak davanja novih koncesija idu dvije marine koje su se do sada koristile bez pravnog temelja – Marina Biograd (kojoj je istekla koncesija) i Marina Veli Iž.

„Marina Veli Iž imala je sličan status kao Marina Zadar. Dosadašnji korisnik Tankerkomerc polagao je prava i pokretao sudske postupke nadajući se daljnjem korištenju. Ti su postupci sada okončani. Vlada RH pokrenula je postupak davanja koncesije za Marinu Zadar, dok je Veli Iž u nadležnosti Zadarske županije. Sve je provedeno u zemljišnim knjigama i ostvarene su pretpostavke da se napokon ide u davanje koncesije“, pojasnio je Laštro.

Zeleno svjetlo dobit će i tri koncesije za uzgoj školjaka na podvelebitskom dijelu, kao i koncesija za sidrište na Silbi. S druge strane, na Pašmanu u uvali Kablin ističe koncesija za uzgoj bijele ribe; dosadašnji koncesionar odustao je od aktivnosti, a Općina za tu uvalu već ima druge planove, najavio je Laštro.

Samostan sv. Frane zajedno sa sedam lokaliteta iz šest europskih država, dobitnik je Europske oznake za baštinu u selekciji 2025./2026.

Samostan sv. Frane, u čijoj je sakristiji 1358. godine potpisan čuveni Zadarski mir, zajedno sa sedam lokaliteta iz šest europskih država u zajedničkoj transnacionalnoj prijavi dobitnik je Europske oznake za baštinu u selekciji 2025./2026.

Ova vijest objavljena je danas na službenoj stranici European Heritage Label. Voditelj i koordinator projekta je Grad Zadar, Anita Gržan Martinović, u ime Upravnog odjela za poslove kabineta gradonačelnika, uz potporu Upravnog odjela za EU fondove.
Prilikom prijavljivanja projekta Europskoj komisiji važnu ulogu je imala predselekcija na nacionalnoj razini i podrška nacionalnog koordinatora za RH, mr. sc. gđe Anuške Deranja-Crnokić, ravnateljice Uprave za arhive, knjižnice i muzeje.

Prijava samostana sv. Frane proizišla je iz članstva Grada Zadra u Europskoj mreži mjesta mira od 2012. godine i suradnji s partnerima unutar mreže. Buduće aktivnosti i programe koji proizlaze iz Europske oznake za baštinu provodit će Grad Zadar i Sveučilište u Zadru u suradnji sa samostanom sv. Frane, o čemu su ranije potpisali i interni sporazum.

Grad Zadar u suradnji s drugim, brojnim gradovima i mjestima u kojima su također kroz povijest potpisivani mirovni sporazumi radi na promoviranju kulture mira, a uz to na promidžbi svoje povijesne i kulturne baštine, zajedničkim korijenima i poveznicama na regionalnoj i europskoj razini. U koordinaciji i suradnji s EMMM-a Grad Zadar je sudjelovao u više europskih projekata, namijenjenih pretežno mladima, u cilju osnaživanja svijesti o zajedničkim vrednotama, čuvanju baštine i unapređivanju novih modela učenja, poznavanja drugih kultura i običaja i sl.

Svake godine, već 14. godinu za redom, Grad Zadar u suradnji sa samostanom sv. Frane i zadarskom osnovnom školom Zadarski otoci,  Sveučilištem u Zadru, obrazovnim, kulturnim i drugim ustanovama i udrugama, svečano obilježava godišnjicu potpisivanja Zadarskog mira, upravo u samostanu sv. Frane.  

Oznaka europske baštine, uspostavljena 2011. godine zajedničkom odlukom Europskog parlamenta i Europske komisije, ima za cilj razlikovati “mjesta koja simboliziraju važne faze u stvaranju današnje Europe i ulogu koju su odigrali u povijesti i kulturi Europe.“ U ovom projektu uz Samostan sv. Frane u Zadru sudjeluju: Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa(Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcañices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin(Slovačka). Dobivanje Oznake europske baštine značit će za sve ove lokalitete bitno povećanu vidljivost unutar ukupne nacionalne i europske kulturno-povijesne baštine, jačanje kulturnog turizma, s naglaskom na kulturu mira, mogućnosti boljeg pristupa europskim fondovima financiranja i dr.

Grad Zadar posebno podržava ovakve projekte, koji uz svoj obrazovni, imaju naglašen odgojni i humanistički karakter i usmjereni su na toleranciju, prijateljstvo i mir i imaju posebnu vrijednost jer uključuju sve naraštaje, počevši od najmlađih.