Službena web stranica novog elektroničkog sustava naplate cestarine Crolibertas od danas je javno dostupna na adresi www.crolibertas.hr, priopćile su u utorak Hrvatske autoceste (HAC).

Stranica je osmišljena kao centralno mjesto za informiranje korisnika o svim aspektima uvođenja i funkcioniranja sustava. Na njoj su trenutačno objavljene sve dostupne informacije o sustavu, uključujući osnovne značajke i tehničke pojedinosti.

Sadržaj je dostupan na hrvatskom i engleskom jeziku, a redovito će se ažurirati kako bi javnost imala pravovremene i točne informacije o tijeku projekta. Cilj je, kako se navodi, korisnicima osigurati jednostavniji prelazak na novi sustav.

Radovi na postavljanju portala i opreme

U sklopu priprema za uvođenje novog sustava naplate cestarine, u tijeku je postavljanje portala naplate cestarine.

Portali predstavljaju ključni infrastrukturni element novog elektroničkog sustava naplate. Na njima je oprema za automatsku detekciju i identifikaciju vozila, uključujući kamere, senzore i komunikacijske module, te omogućuje naplatu cestarine bez zaustavljanja vozila, čime se povećava protočnost prometa i smanjuju gužve.

U tijeku su radovi na postavljanju portala na dionicama autoceste A3 na područje Sisačko-moslavačke županije te autocesta A4 na području Međimurske županije i A11 na području Zagrebačke županije.

Nakon završetka ovih radova, postavljanje portala nastavlja se na autocesti A4  na području Zagrebačke i Varaždinske županije; A3 u Vukovarsko-srijemskoj županiji i A5 u Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Tijekom ove godine planira se završetak svih radova na 212 portala i pripadajućoj opremi koja je sastavni dio novog sustava, kažu u HAC-u. Novi sustav naplate cestarine s kojim naplatne kućice odlaze u povijest, trebao bi biti operativan početkom ožujka 2027. godine.

Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat. Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.

Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.

Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.

Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.

Utorak je na Jadranu svanuo suh i vedar uz mjestimice umjerenu buru ili sjeverozapadni vjetar. Na kopnu je većinom oblačno, maglovito i vlažno s temperaturom blizu nule pa tijekom jutra budite oprezniji u prometu.

Pred nama je miran i suh dan. Na Jadranu ostaje većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne još biti dosta biti magle i niskih oblaka, zatim je moguće i nešto sunca. Vjetar na kopnu slab, prema kraju dana mjestimice umjeren jugozapadni, u gorju s jakim udarima. Na Jadranu će slaba do umjerena bura i sjeverozapadni vjetar u drugom dijelu dana okretati na jugozapadnjak. Najviša temperatura u unutrašnjosti većinom od 5 do 10°C, a duž obale i do 15 Celzijevih stupnjeva.

Navečer i u noći na srijedu novo naoblačenje dolazi na sjeverni Jadran i u Gorski kotar, mjestimice uz slabu kišu. To je najava sutrašnjeg pogoršanja koje će tijekom prijepodneva zahvatiti cijeli Jadran uz kišu i pljuskove. U prvom dijelu dana na kopnu još uvijek više suhog vremena, a zatim sve raširenija kiša. Puhat će jugozapadni vjetar, u gorju jak, a na Jadranu jako i olujno jugo. Temperatura zraka bez veće promjene.

Promjenjivo će ostati i tijekom četvrtka i petka, još uz mjestimičnu kišu, u Dalmaciji i pljuskove. Južni vjetrovi će oslabjeti i okrenuti na sjeverne pa će malo zahladiti što u gorju može donijeti i malo snijega.

Za vikend više suhog vremena, na Jadranu i sunčanije.

Nastavlja se val tužbi. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u prosincu 2024. potvrdio ništavnost naknada za obradu kredita koje banke nisu ugovorile kao stvarni trošak, omogućujući potrošačima povrat sredstava s pripadajućim zateznim kamatama od dana uplate. Odluke se temelje na načelu da naknada mora odgovarati stvarnoj usluzi, a ne biti skriveni dio kamate. Saznali smo tko i kako može tužiti.

Renata Popović je imala dva kredita u kojem su joj naplaćene i ulazne i izlazne naknade, a odlučila se na konzultacije s odvjetnicom: “Sami postupak je trajao relativno kratko. Imali smo dva ročišta, koliko se sjećam, i tijekom 2025. godine sud je donio presudu u moju korist, a početkom 2026. godine bile su isplate.”

Sudovi su ustvrdili da su banke godinama naplaćivale naknade za obradu kredita bez stvarne usluge, odnosno, da su naplaćivale usluge koje – ne postoje. Takve ugovorne odredbe od 2024. godine smatraju se ništetnima te ih je banka dužna vratiti, skupa sa zakonskim zateznim kamatama od dana uplate.

Odvjetnik Dario Jozić tumači: “Uglavnom su to stavke ugovora, koje poput naknada za obradu zahtjeva za odobrenje kredita ili neka naknada izražena u postotku od kreditnog iznosa, bez nekog jasnog obrazloženja na što se odnosi i što se time plaća. Ili se odnosi na neke jednokratne stavke bez neke stvarne usluge koju je banka pružila, koja bi se mogla konkretizirati, opisati. Ili neka naknada za koju je određeno da se plaća po tarifi banke ili nekim općim aktima banke.”

Jozić upozorava da banke ne mogu naplaćivati naknade koje su ugovorene netransparentno i jednostrano nametnute ugovorne odredbe o kojima se nije moglo pojedinačno pregovarati. Ako klijenti nisu mogli razumjeti što točno plaćaju, povrijeđeno im je potrošačko pravo.

Goran Aleksić iz Udruge Franak kaže: “Više ne rade, to su radile prije. Znači, od kada su počele te presude, od kada je promijenjen zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju, od onda su prestale banke ugovoriti takve naknade, ali to su ugovorali zbog toga jer su mogli, zbog toga im nije nitko zabranio. Hrvatska Narodna banka, na čelu sa slavnim guvernerom Vujčićem, dopuštala je bankama da rade u Hrvatskoj što god hoće. Banke su ugovorale kredite u švicarcima, ugovarale su kamatne stope na nezakonit način koje su također ništetne, ugovarale su naknade koje su ništetne, za sve to su odgovorna Hrvatska Narodna banka i njezin guverner Vujčić koji je sad, evo, slavan, ide u Europu.”

Do sada je već naplaćeno nekoliko stotina presuda. Iznosi variraju, od nekoliko tisuća eura kod manjih stambenih i gotovinskih kredita do desetaka tisuća eura kod većih. Tužiti mogu fizičke i pravne osobe. Sam proces za neke je trajao godinama, no iz Ministarstva pravosuđa poručuju – vidi se skraćenje trajanja postupaka.

Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije komentirao je: “Ako pogledamo 2020. godinu, i usporedimo s krajem prošle godine, u ovom trenutku prosjek trajanja je 126 dana. Dakle, govorimo o prosječnom trajanju svih postupaka. Ako gledamo samo građanske i parnične, odnosno trgovačke postupke, 2020. prosjek trajanja je bio 655 dana. Mi smo sada s krajem 2025. na 480 dana. Prema tome, vidi se kontinuirano skraćenje trajanja samih postupaka. Prema tome, ja sam siguran da će i u slučaju ovih postupaka, koje vi spominjete, sve biti riješeno, ja bih rekao, u razumnom roku.

A evo za što je sve moguće zatražiti obeštećenje, kažu iz Udruge Franak:

– ništetnost ugovorene promjenjive kamatne stope koja se mijenja jednostranom odlukom banke

– ništetnost valutne klauzule CHF u leasing ugovorima, dok je za banke iz kolektivne presude prema shvaćanju Vrhovnog suda RH nastupila zastara i za tečajne i za kamatne razlike,

– ništetnost ulaznih i izlaznih naknada!

Rok zastare počinje teći tek od utvrđenja ništetnosti, tako da ako ste kredit uzimali i prije 20 godina, svoje novce svejedno možete dobiti natrag.