U Poljskoj vazektomija postaje sve popularnija metoda trajne kontracepcije među muškarcima. Istovremeno, podvezivanje jajovoda na zahtjev žena je nezakonito.

Izvješće “Stanje mladih 2025” pokazuje da 15 posto onih rođenih između 1995. i 2006. nema djece i ne namjerava ih imati. Zato trajni oblici kontracepcije, poput vazektomije kod muškaraca, dobivaju na popularnosti. No, nedostaju precizne statistike Nacionalnog zdravstvenog fonda jer se većina vazektomija u Poljskoj obavlja privatno.

Procjenjuje se da se godišnje obavi oko pet tisuća zahvata. Oni su komercijalizirani, a njihovi se oglasi mogu pronaći na internetu i na billboardima uz ceste.

Mateusz Siwik, vlasnik jedne od klinika za vazektomiju u Varšavi, rekao je za Euronews da zahvati primjetno dobivaju na popularnosti. Istovremeno, stav muškaraca dijele i žene, koje bi, procjenjuje se, češće birale podvezivanje jajovoda kad bi im bilo dozvoljeno.

“Posljednjih godina bilježimo sustavan rast interesa za vazektomiju. Godišnja stopa rasta iznosi oko 15 posto”, izjavio je.

Prema njegovu mišljenju, porast interesa je postupan proces i uglavnom je posljedica “veće dostupnosti informacija i razbijanja društvenih stereotipa”.

Prema Siwikovim opažanjima, populacija pacijenata društveno je raznolika.

“Uglavnom su to muškarci u stabilnim vezama, s dvoje ili više djece, koji su svjesno donijeli odluku da više neće širiti obitelj”, ocijenio je.

“Odgovorna odluka”

Takav je primjer i Kamil Pawelski, psiholog i influencer na temu muškosti, koji je zahvat obavio 2020., dvije godine nakon rođenja drugog djeteta.

“Bila je to odluka potaknuta time što sam znao da ne želim da moja supruga prolazi hormonsku terapiju jer smo bili svjesni da ona ne utječe dobro na njezino funkcioniranje i zdravlje. Istodobno smo znali da ne želimo imati više djece”, kaže.

Kao bloger koji naglašava muškost i odgovornost, Pawelski je popularna osoba u Poljskoj, no kada je javno objavio da je obavio zahvat, nije dobio podršku kakvu je očekivao.

“Paradoksalno, najviše mržnje dobio sam od muškaraca. Od žena sam, s druge strane, dobio veliku podršku”, rekao je.

“Mislim da je to vrlo odgovorna odluka. I “prava muška”. Ipak, naravno, ne bih preporučio ovaj zahvat osobama koje razmišljaju o tome da u budućnosti imaju djecu.”

Medicinski turizam

Za razliku od vazektomije, podvezivanje jajovoda na zahtjev u Poljskoj je zabranjeno. Zahvat je reguliran člankom 156. stavkom 1. Kaznenog zakona, koji navodi da tko drugome nanese tešku tjelesnu ozljedu, uključujući trajnu nesposobnost za začeće, može biti kažnjen zatvorom od tri do 20 godina.

“U većini zapadnoeuropskih zemalja zahvat podvezivanja jajovoda je legalan. Ginekolozi iz inozemstva često su iznenađeni što je u našoj zemlji takav zakon, da je mogućnost izvođenja tog zahvata tako ograničena i dopuštena samo iz medicinskih razloga”, kaže Rafał Zadykowicz, specijalist ginekologije i opstetricije.

On ima i bogatu praksu u inozemstvu. Objašnjava da je u drugim zemljama zakon u tom pogledu manje restriktivan.

Ograničen pristup zahvatu doveo je do razvoja takozvanog medicinskog turizma, osobito u susjedne zemlje poput Njemačke, Češke i Slovačke, gdje klinike nude pakete na poljskom jeziku, uključujući prijevoz i smještaj.

“Poljske pacijentice znaju, educirane su i više to ne traže ovdje. Jednostavno se obraćaju odgovarajućim institucijama ili odlaze u inozemstvo”, objasnio je Zadykowicz.

Francuzi otvoreni, Talijani manje

Obje metode sterilizacije legalne su u zapadnoj Europi. Statistike pokazuju da je vazektomija sve češće preferirana metoda među parovima jer se smatra jednostavnijom i manje invazivnom od podvezivanja jajovoda.

U Francuskoj se broj vazektomija povećao s 1940 u 2010. na više od 30.000 u 2022., osobito među muškarcima mlađima od 40. U drugim zemljama, poput Španjolske i Austrije, interes također polako raste. U Italiji je, međutim, udio nizak, oko jedan posto muškaraca reproduktivne dobi.

Vazektomija je široko rasprostranjena u Sjevernoj Americi, oko 12 posto, te 11 posto u Oceaniji i sjevernoj Europi. U Kanadi je to najpopularnija metoda, pri čemu se 22 posto žena oslanja na vazektomiju partnera. Visoke stope bilježe se i u Ujedinjenom Kraljevstvu, Novom Zelandu i Južnoj Koreji, između 17 i 21 posto. U zemljama u razvoju stopa je marginalna, najmanje 0,7 posto. Takvi podaci za Poljsku ne postoje.

Rasprava o pristupu sterilizaciji povezana je s onom o alarmantno niskim stopama fertiliteta.

Poljska se suočava s jednom od najnižih stopa fertiliteta u svijetu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, do 2025. broj stanovnika past će na 37,3 milijuna, a broj djece i adolescenata smanjit će se za dodatnih 140.000.

Stopa ukupnog fertiliteta u 2024. dosegnula je rekordno nisku razinu, oko 1,10 do 1,16 djece po ženi prema različitim izvorima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, uz procjenu od 1,10 u 2025.

Poljska je 2024. zauzela treće mjesto od kraja među zemljama OECD-a po stopi fertiliteta. Ispred su samo Čile i Južna Koreja.

U Europskoj uniji prosječna stopa fertiliteta 2023. iznosila je 1,38 djece po ženi, s najvišom u Bugarskoj, 1,81, i najnižom na Malti, 1,06. Silazni trend traje godinama, uz kratkotrajne poraste, primjerice 2021. tijekom pandemije zabilježena je stopa od 1,53. Nakon toga ponovno je pala.

U Poljskoj se sada vodi žustra rasprava o tome kako preokrenuti dramatičan pad stope fertiliteta. Program socijalne politike koji nudi porezno neoporezivu financijsku potporu za djecu na snazi je od 2016.

Međutim, on ne odgovara na jedno od ključnih pitanja – zašto se ljudi koji bi mogli imati djecu na kraju odlučuju da ih neće imati…

Mrtvozornica je utvrdila da je smrt Jeremyja Webba 2022. uzrokovana alergijom na meso sisavaca – jednim od samo dva poznata slučaja u svijetu, pri čemu je drugi smrtni ishod zabilježen u SAD-u 2024.

Jedne lipanjske večeri 2022. godine 16-godišnji Jeremy Webb kampirao je s prijateljima na Središnjoj obali Novog Južnog Walesa, sjeverno od Sydneya, kada je povratio nakon što je pojeo goveđe kobasice, piše Guardian.

Boreći se za dah, tinejdžer je otrčao iz kampa i pokucao na prozor obližnjeg kampera te zamolio prisutne da pozovu hitnu pomoć. Potom se srušio. Njegovi prijatelji pružali su mu kardiopulmonalnu reanimaciju do dolaska hitne pomoći u 23.26 sati. U bolnici je proglašen mrtvim nešto više od sat vremena kasnije.

Jeremyjeva smrt isprva je pripisana astmi. No mrtvozorničkom istragom sada je utvrđeno da je akutni napadaj astme izazvala alergijska reakcija na meso – potaknuta ugrizom krpelja.

To je prvi dokumentirani smrtni slučaj alergije na meso sisavaca u Australiji.

Profesorica Sheryl van Nunen, klinička imunologinja i alergologinja pri Nacionalnom centru izvrsnosti za alergije, izjavila je da zna za samo još jedan takav slučaj u svijetu – 47-godišnjeg pilota iz New Jerseyja koji je preminuo 2024. godine.

„Jeremy je bio prvi u svijetu”, rekla je Van Nunen za Guardian Australia.

Istraga je uslijedila nakon dugotrajnog zalaganja Jeremyjevih roditelja, koji su željeli podići svijest javnosti o tom problemu. U zaključcima objavljenima u četvrtak zamjenica državne mrtvozornice Novog Južnog Walesa Carmel Forbes navela je da je „Jeremy preminuo od anafilaksije uzrokovane alergijom na meso sisavaca nakon ugriza krpelja, što je dovelo do akutnog pogoršanja astme”.

Van Nunen je prva utvrdila povezanost između ugriza krpelja i razvoja alergije na meso sisavaca – povezanost koju su kasnije potvrdili istraživači na svih šest kontinenata na kojima se pojavljuju krpelji.

Alergen povezan s reakcijama, alfa-gal, molekula je šećera prisutna u slini i probavnom sustavu krpelja, kao i u mnogim sisavcima, uključujući govedinu, janjetinu, svinjetinu, kozletinu, meso klokana i divljač.

„Ovo je alergija 21. stoljeća”, rekla je Van Nunen, ističući da je u porastu zbog ekoloških promjena.

Nakon dva ili više ugriza krpelja, kod jedne od dvije osobe organizam stvara protutijela na alfa-gal. Kada osoba pojede meso, alfa-gal se oslobađa i pokreće alergijsku reakciju.

Simptomi se javljaju tri do šest sati nakon konzumacije mesa, jer je toliko vremena potrebno da se hrana probavi i da se alfa-gal oslobodi, objasnila je Van Nunen.

Simptomi mogu varirati od probavnih tegoba do osipa, oticanja i anafilaksije.

Najčešći su simptomi slični sindromu iritabilnog crijeva, a Australsko-azijsko društvo za kliničku imunologiju i alergologiju preporučuje da se osobe koje žive u područjima s krpeljima i imaju učestale probavne smetnje testiraju na alergiju na alfa-gal.

Alergija se može potaknuti i proizvodima životinjskog podrijetla poput mlijeka i želatine.

Vrsta konzumiranog mesnog proizvoda također može utjecati na težinu reakcije, navodi se u izvješću mrtvozornice.

„Alfa-gal je prisutan u većim koncentracijama u iznutricama, pa obrok koji ih sadrži, poput kobasica u crijevima sisavaca, može izazvati težu reakciju.”

Jeremy je doživio više ugriza krpelja nakon što se njegova obitelj preselila na veliko zemljište okruženo gustom šumom na Središnjoj obali Novog Južnog Walesa, stoji u izvješću.

Kada je oko desete godine počeo imati reakcije na crveno meso, obitelj je posumnjala na alergiju na meso sisavaca uzrokovanu ugrizima krpelja.

Međutim, „Jeremy, njegova obitelj i njegov liječnik opće prakse nisu bili svjesni da njegova alergija može nositi rizik od po život opasne anafilaksije”, navodi se u izvješću.

Spominju se i prethodne epizode bolesti, uključujući slučaj kada je kolima hitne pomoći prevezen u bolnicu s teškim respiratornim poteškoćama, što je dijagnosticirano kao napadaj astme. (Jeremy je cijeli život bolovao od astme.)

No u otpusnom pismu nije bila navedena anafilaksija kao moguća dijagnoza – „propuštena prilika”, rekla je Van Nunen, s obzirom na obilježja koja nisu bila tipična za astmu, ali su bila u skladu s anafilaksijom – osobito nagao i težak početak simptoma, potreba za višestrukim dozama adrenalina te pozitivna reakcija na njega.

Van Nunen, koja je izradila stručno izvješće, naglasila je da je astma također čimbenik rizika za smrt od anafilaksije izazvane alergijom na hranu – pri čemu 85 % smrtnih slučajeva od alergije na hranu uključuje anafilaksiju koja potiče napadaj astme.

Jeremyjeva majka, dr. Myfanwy Webb, izjavila je pred sudom da svakodnevno osjeća bol zbog gubitka svog „dobrog i brižnog sina”, koji je volio borilačke vještine te popravljati računala i motore.

Obitelj se prisjetila kako su zapušteni motori – od kosilica do jet-skija – zahvaljujući Jeremyju prelazili „od tišine do krkljanja pa do ravnomjernog brujanja”.

„Trojica njegovih prijatelja tetovirala su se u spomen na Jeremyja”, navodi se u izvješću.

Najvažnija strategija jest spriječiti ugriz krpelja, rekla je Van Nunen. Ako do ugriza ipak dođe, preporučuje pravilno uklanjanje krpelja te savjetovanje s internetskom stranicom Tick Anaphylaxis and Mammalian Meat Allergy Resources (Tiara).

Razorne oluje i obilne kiše u Portugalu mogle bi imati posljedice daleko izvan granica te zemlje. Nakon poplava koje su uništile velik dio proizvodnje, europsko tržište svježeg povrća suočava se s mogućim nestašicama i rastom cijena u nadolazećim mjesecima, piše Agroinform

U regiji Ribatejo, sjeveroistočno od Lisabona, gdje se na oko 200 hektara tijekom cijele godine uzgaja svježe povrće, štete su znatne. Tania Luz e Silva iz tvrtke Rush Group upozorava da bi se situacija mogla dodatno pogoršati. Tvrtka posluje u više europskih i izvaneuropskih zemalja, a portugalska podružnica Rush Farms Portugal među pogođenima je poplavama.

“Posljednja kap koja je prelila čašu”

Proizvođači su, ističe Silva, i prije poplava bili izloženi ekstremnim vremenskim uvjetima. Oluja Kristin donijela je vjetrove do 208 kilometara na sat, pri čemu su uništeni plastenici, sustavi navodnjavanja i električne instalacije, piše Agroinform, a prenosi tportal.

Obilne kiše i izlijevanje rijeka dodatno su pogoršali stanje. Iako se voda postupno povlači, brojna polja i dalje su pod vodom, a rezervoari puni. Ključno je hoće li stabilizacija vremenskih prilika omogućiti isušivanje tla i nastavak radova.

Na mnogim površinama berba trenutačno nije moguća, a tamo gdje jest, kvaliteta proizvoda je smanjena. Iz Rush Groupa upozoravaju da će smanjena ponuda stvoriti pritisak na cijene u cijeloj Europi. Kako bi ublažila manjak, tvrtka se oslanja na uvoz, među ostalim mrkve iz Egipta i Poljske.

“Kompletne kulture izgubljene”

Štete su, prema riječima proizvođača, dramatične. Pojedine kulture potpuno su izgubljene, a proljetna sadnja kasnit će. Posebno je pogođena proizvodnja kupusnjača, čija bi berba mogla započeti tek pred kraj portugalske i španjolske sezone.

Poljoprivrednici očekuju brzu financijsku pomoć osiguravatelja, portugalske vlade i Europske unije. Iako mnogi imaju osigurane usjeve, infrastruktura poput plastenika i opreme često nije pokrivena policama osiguranja.

Ako se vremenske prilike uskoro ne stabiliziraju, europsko tržište povrća moglo bi se suočiti s ozbiljnim poremećajima, uključujući nestašice i više cijene na policama trgovina.