Premijer Andrej Plenković danas je u osvrtu na 2025. godinu istaknuo kako hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste i sustiže starije članice EU-a, posebno naglasivši stabilnost javnih financija koja se očituje kroz ocjene rejting agencija, kao i razvoj tržišta kapitala uz značajan doprinos građana.

Gospodarstvo raste 19 kvartala za redom, rekao je Plenković na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vlade, te je BDP po stanovniku dosegnuo 78 posto prosjeka EU-a uz skok od 16 postotnih bodova u proteklih devet godina.

Cilj je, dodao je, da Hrvatska premaši 80 posto prosjeka EU-a.

Podsjetio je da tri vodeće kreditne agencije potvrđuju investicijski kreditni rejting Hrvatske na razini A i ocijenio da je to poruka povjerenja u stabilnost i odgovorno upravljanje javnim financijama, kao i političku stabilnost.

Posebno je istaknuo jačanje tržišta kapitala i podsjetio na 18 izdanja državnih vrijednosnica proteklih nekoliko godina, pri čemu su građani uložili 4,6 milijardi eura i drže oko devet posto javnoga duga.

Inflacija najviše pogodila najranjivije
Što se tiče inflacije, rekao je kako je svjestan da je pogodila najviše one koji su najranjiviji, pa je zato Vlada i ove godine nastavila s paketom mjera pomoći.

Do sada je bilo devet takvih paketa ukupno vrijednih 8,5 milijardi eura, pri čemu su subvencionirani energenti i ograničene su cijene 170 proizvoda. Pored toga, dodao je, snižene su stope poreza na dodanu vrijednost, uspostavljene mjere za transparentnost cijena te je isplaćeno 11 jednokratnih potpora umirovljenicima.

Navodeći da bi inflacija prema projekcijama Ministarstva financija u 2026. trebala biti oko 2,8 posto, rekao je kako očekuje odgovornost i znatno veći doprinos svih tržišnih aktera kojima je, kako je naglasio, “država itekako pomogla u krizama”.

“Ulazimo u 2026. godinu s pozitivnim trendovima, optimizmom i dozom opreza prema gospodarskom usporavanju u Europi i svijetu”, rekao je Plenković.

Proračun usmjeren na rast plaća, mirovina i naknada
U tom smislu, dodao je, usvojen je državni proračun za 2026. koji je usmjeren na nastavak rasta plaća, mirovina i socijalnih naknada.

Jedan od glavnih gospodarskih ciljeva prema njegovim riječima je ulazak u Organizaciju za europsku suradnju i razvoj (OECD).

Najavio je donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030., novog zakona o obrtu i industrijske strategije te ubrzanje energetske i klimatske tranzicije i razvoj poljoprivrede u smjeru proizvodnje sigurne i zdrave hrane.

Nova uplata iz NPOO-a
Plenković je izvijestio kako se danas očekuje uplata sedme rate od milijardu i 70 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To je najveća pojedinačna uplata iz europskog proračuna Hrvatskoj od ulaska u EU prije više od 12 godina.

“S njom ukupno isplaćeni iznos od početka provedbe NPOO-a doseže 6,4 milijarde eura, čime smo dodatno potvrdili svoju poziciju među najuspješnijim državama članicama EU-a u provedbi Plana oporavka i otpornosti”, rekao je Plenković.

Najavio je da će uplaćena sredstva za NPOO biti usmjerena u gradnju, opremanje i modernizaciju vrtića i osnovnih škola po cijeloj Hrvatskoj, izgradnju plinske infrastrukture, obnovu zgrada od potresa u Zagrebu te Sisku i okolici i energetsku učinkovitost, nabavu 30 novih tramvaja za javni prijevoz u Zagrebu i Osijeku, nabavu autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet itd.

Mnogi se vozači pitaju mogu li kratke, gradske vožnje doista oštetiti motor više od dugih putovanja. Kratak i jasan odgovor je – da. Iako se definicija kratke vožnje može razlikovati, u ovom kontekstu smatrat ćemo je svakim putovanjem kraćim od 15 minuta ili desetak kilometara. Naravno, motor koji je prešao 15.000 kilometara isključivo u kratkim relacijama vjerojatno će biti u boljem stanju od onog s 200.000 kilometara s dugih putovanja, no razlika u trošenju mogla bi vas iznenaditi.

Problem je u radnoj temperaturi
Glavni razlog štetnosti kratkih vožnji jest taj što motor ne stigne postići svoju idealnu radnu temperaturu. Motori s unutarnjim izgaranjem složeni su sustavi čiji su mehanički i električni dijelovi dizajnirani za optimalan rad unutar određenog temperaturnog raspona. Prilikom pokretanja hladnog motora, ulju su potrebne dragocjene sekunde da se iz kartera probije do svih pokretnih dijelova koje treba podmazati. Hladno ulje je gušće od toplog, zbog čega cirkulira sporije.

Osim toga, različiti metali unutar motora – poput aluminija u klipovima i glavama cilindara te lijevanog željeza i čelika u drugim komponentama – imaju različite stope toplinskog širenja. Njihov precizan rad osiguran je tek kada dosegnu optimalnu temperaturu.

Posljedice vožnje s nezagrijanim motorom
Iako se problemi sa sporim protokom ulja i hladnim dijelovima riješe unutar nekoliko minuta rada motora, vožnja koja završi prije postizanja radne temperature stvara druge probleme.

Kod dizelskih motora, filtar čestica (DPF) ne može se dovoljno zagrijati da pokrene ciklus regeneracije, odnosno samočišćenja od nakupljene čađe. Kod benzinaca se, pak, mogu stvoriti naslage ugljika oko svjećica i usisnih ventila jer motor nije dovoljno vruć da ih sagori. To ipak ne znači da biste trebali dugo ostavljati automobil da radi u praznom hodu kako bi se zagrijao. Vozila su dizajnirana za kretanje i svi sustavi najbolje funkcioniraju tijekom vožnje. Ako živite u gradu gdje su vam posao, trgovina i škola na nekoliko minuta vožnje, povremena vožnja autocestom od 30-ak minuta bez stajanja može se činiti kao gubitak vremena.

Ne pati samo motor
Ako vas brže trošenje motora ne brine dovoljno, kratke vožnje štete i drugim sustavima. One zahtijevaju puno češće kočenje u odnosu na krstarenje autocestom. Na stotinu kilometara otvorene ceste kočnicu ćete upotrijebiti znatno rjeđe nego na istoj udaljenosti prijeđenoj u dvadesetak kratkih gradskih vožnji. Učestalo kretanje i zaustavljanje stavlja veće opterećenje na kočioni sustav.

Kratke relacije mogu prerano istrošiti i akumulator, čak i kod električnih vozila. Kod klasičnih automobila, elektropokretač povlači najviše struje pri paljenju, a kratka vožnja često nije dovoljna da alternator u potpunosti napuni akumulator.

S vremenom, to dovodi do njegovog pražnjenja. Kod električnih vozila, česte kratke vožnje između punjenja drže bateriju u plitkom ciklusu punjenja i pražnjenja, što dugoročno može rezultirati smanjenjem dometa. Najbolja praksa za baterije električnih vozila je izbjegavanje potpunog pražnjenja, održavanje napunjenosti između 20% i 80%, te punjenje do 100% samo za duža putovanja.

Zaključno s 29. prosinca 2025. iz optjecaja je povučeno 470,69 milijuna komada novčanica i 827,91 milijuna komada kovanica kuna, dok se u optjecaju i dalje nalazi 74,28 milijuna komada novčanica te 2,17 milijardi komada kovanica. Vrijednosno, građani i dalje drže 3,05 milijardi kuna u novčanicama i 1,16 milijardi kuna u kovanicama. U usporedbi sa stanjem kovanica kune u optjecaju i u pričuvama Hrvatske narodne banke na dan 31. srpnja 2022., posljednji dan mjeseca u kojem je donesena odluka o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj, do danas je trezorirao 27,6 posto komada kovanica, odnosno 43,7 posto njihove ukupne vrijednosti. Taj se udio uklapa u iskustva drugih članica europodručja, u kojima se povrat kovanica kretao između 23 posto i gotovo 50 posto, kao i u očekivanja HNB-a, s obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja i da se kune nalaze diljem svijeta. Jedan od važnih razloga zadržavanja kune je i sentimentalna vrijednost, zbog čega će dio građana dio gotovine ostaviti nezamijenjen.

Na blagajni Hrvatske narodne banke, uz zamjenu kuna za eure, provodi se i zamjena oštećenog gotovog novca eura. Tijekom razdoblja od 1. siječnja do 30. rujna 2025. prosječno je dnevno obavljano 137 transakcija zamjene kuna za eure, uz prosječnu vrijednost pojedine transakcije od 2.467,05 kuna. U listopadu je taj prosjek porastao na 157 transakcija dnevno, uz prosječnu vrijednost od 2.289,88 kuna, dok je u studenome zabilježeno prosječno 179 transakcija dnevno, s prosječnom vrijednošću od 2.425,48 kuna. Od 1. do 29. prosinca prosječni dnevni broj transakcija dodatno je porastao na 249, dok je prosječna vrijednost transakcije iznosila 2.063,06 kuna. Istodobno je broj transakcija zamjene eura za eure tijekom cijele godine bio znatno manji i stabilan, te se kretao između 12 i 14 dnevno. Ukupni broj svih transakcija zamjene na blagajni HNB-a u razdoblju od siječnja do rujna iznosio je prosječno 149 dnevno, u listopadu 171, u studenome 191, a u razdoblju od 1. do 29. prosinca 261 transakciju dnevno.

Gotov novac kune moguće je poslati i poštom
Od 1. siječnja 2024. gotov novac kune za gotov novac eura može se zamijeniti isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci, i to prema fiksnom tečaju konverzije od jedan euro za 7,53450 kuna. HNB novčanice kune mijenja bez vremenskog ograničenja, dok se kovanice kune mogu zamijeniti još samo do kraja 2025., odnosno najkasnije do 31. prosinca. Od 1. siječnja 2026. kovanice kune više se neće moći zamijeniti za eure ni na jednome mjestu.

Zamjena gotovine može se obaviti osobno u Hrvatskoj narodnoj banci u Ulici Nikole Jurišića 17 u Zagrebu, od ponedjeljka do petka od 8:30 do 17 sati, dok je na dan 31. prosinca radno vrijeme skraćeno do 14 sati. Gotov novac kune moguće je poslati i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatske narodne banke, Direkcije za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb.

Trenutačno na blagajni HNB-a rade tri šaltera namijenjena isključivo zamjeni kovanica kune. Zbog očekivanog povećanog interesa uoči isteka roka za zamjenu kovanica, HNB je tijekom cijele godine informirao javnost o nadolazećem roku. Kao odgovor na povećan interes od početka studenoga, sredinom studenoga produljeno je radno vrijeme šaltera s 15.30 na 17 sati, a početkom prosinca uveden je i treći šalter.

Gotov novac kune koji se dostavi putem poštanskih usluga HNB, nakon provjere autentičnosti, zamjenjuje za gotov novac eura te ga poštom vraća pošiljatelju. Na vlastitu odgovornost moguće je putem pošte poslati iznos do najviše 14.999,99 kuna, dok HNB neće zamijeniti gotovinu u iznosu od 15.000 kuna ili više ako je dostavljena poštanskim putem, već će takav iznos zadržati do osobnog dolaska pošiljatelja u banku. U slučaju namjere osobne predaje gotovine u iznosu jednakom ili većem od 40.000 kuna, ili više od tisuću komada kovanica, potrebno je unaprijed najaviti dolazak i iznos, odnosno broj kovanica, putem elektroničke pošte na adresu gotov.novac@hnb.hr. Novčanice i kovanice pritom nije potrebno razvrstavati po apoenima.

Način slanja gotovine na zamjenu prepušten je izboru građana, a trošak povrata pošiljatelju snosi Hrvatska narodna banka, koja za samu zamjenu ne naplaćuje nikakvu naknadu. Pošiljatelji, na vlastitu odgovornost, mogu odabrati slanje običnom ili preporučenom poštom, kao i vrijednosnom pošiljkom, odnosno drugom vrstom poštanske usluge.