Preminula je Brigitte Bardot, francuska glumica koja se proslavila kao međunarodni seks-simbol prije nego što je filmskoj industriji okrenula leđa i postala aktivistica za prava životinja. Imala je 91 godinu.

Svjetsku slavu stekla je filmom “I Bog stvori ženu” iz 1956. godine, a iduća dva desetljeća smatrana je seks-simbolom. Početkom 70-ih povukla se iz glume i posvetila političkom aktivizmu, gdje je njezina strastvena borba za prava životinja prerasla u komentare o etničkim manjinama i otvorenu podršku francuskoj krajnjoj desnici, što joj je donijelo niz osuda za poticanje rasne mržnje, piše The Guardian.

Put do slave
Rođena u Parizu 1934. godine, Bardot je odrasla u imućnoj, tradicionalnoj katoličkoj obitelji. Kao iznimno talentirana plesačica, dobila je dopuštenje za studij baleta na prestižnom Pariškom konzervatoriju. Paralelno je započela karijeru modela te se već s 15 godina pojavila na naslovnici časopisa Elle. Upravo ju je modeling doveo do prvih filmskih uloga.

Na jednoj audiciji upoznala je Rogera Vadima, za kojeg se udala 1952., netom nakon 18. rođendana. Nizala je manje, ali sve zapaženije uloge, uključujući i onu uz Dirka Bogardea u britanskom hitu “Doctor at Sea” 1955. godine. Ipak, film njezinog supruga Vadima “I Bog stvori ženu”, u kojem je glumila nesputanu tinejdžericu u Saint-Tropezu, zacementirao je njezin imidž i pretvorio je u svjetsku ikonu.

Ikona koja je nadahnula i intelektualce
Bardot nije osvojila samo filmsku publiku, već je brzo postala inspiracija umjetnicima i intelektualcima. Među njezinim obožavateljima bili su i John Lennon i Paul McCartney, koji su od svojih tadašnjih djevojaka tražili da kosu oboje u plavo kako bi sličile njoj.

Kolumnist Raymond Cartier posvetio joj je dugačak članak “Slučaj Bardot” u Paris-Matchu 1958., dok je Simone de Beauvoir 1959. objavila slavni esej “Brigitte Bardot i Lolita sindrom”, opisujući je kao najslobodniju ženu u Francuskoj.

Zlatne godine filma i glazbe
Početkom 1960-ih Bardot se pojavila u nizu istaknutih francuskih filmova, uključujući dramu “Istina” Henri-Georgesa Clouzota nominiranu za Oscara, “Vrlo privatnu aferu” Louisa Mallea te kultni “Prezir” Jean-Luca Godarda. U drugoj polovici desetljeća prihvatila je i nekoliko holivudskih ponuda, među kojima se ističu meksička povijesna komedija “Viva Maria!” s Jeanne Moreau i vestern “Shalako” sa Seanom Conneryjem. Usporedno je gradila i glazbenu karijeru. Snimila je originalnu verziju pjesme “Je T’Aime … Moi Non Plus” koju je Serge Gainsbourg napisao za nju dok su bili u ljubavnoj vezi. Ipak, strahujući od skandala nakon što je za aferu saznao njezin tadašnji suprug Gunter Sachs, Bardot je zamolila Gainsbourga da pjesmu ne objavi. On ju je kasnije ponovno snimio s Jane Birkin i postigao ogroman komercijalni uspjeh.

Zbogom filmu, dobrodošle životinje
Pritisak slave postajao joj je sve teži. “Ludilo koje me okruživalo uvijek mi se činilo nestvarnim. Nikada nisam bila istinski spremna za život zvijezde”, povjerila se Guardianu 1996. godine. Iz svijeta glume povukla se 1973. u 39. godini života, nakon snimanja filma “Poučna i radosna priča o Colinotu”. Njezin primarni fokus postao je aktivizam za zaštitu životinja. Godine 1977. pridružila se prosvjedima protiv lova na tuljane, a 1986. osnovala je Zakladu Brigitte Bardot.

Kontroverze i desničarski aktivizam
Bardot je kasnije slala prosvjedna pisma svjetskim čelnicima zbog istrebljenja pasa u Rumunjskoj, ubijanja dupina na Farskim otocima i odstrela mačaka u Australiji. Redovito je iznosila i oštre stavove o vjerskom klanju životinja. U svojoj knjizi “Krik u tišini” iz 2003. godine promicala je desničarsku politiku te napala homoseksualce, učitelje i, kako je navela, “islamizaciju francuskog društva”, zbog čega je optužena za poticanje rasne mržnje.

Dugo je podržavala francusku Nacionalnu frontu (danas Nacionalno okupljanje). “O zastrašujućem porastu imigracije, u potpunosti dijelim stavove Jean-Marie Le Pena”, izjavila je za Guardian. U pismu tadašnjem ministru unutarnjih poslova Nicolasu Sarkozyju 2006. godine navela je da muslimansko stanovništvo Francuske “uništava našu zemlju namećući svoje postupke”.

Turbulentan privatni život
Brigitte Bardot udavala se četiri puta: za Rogera Vadima (1952. – 1957.), Jacquesa Charriera (1959. – 1962.), s kojim je 1960. dobila sina jedinca Nicholasa, Guntera Sachsa (1966. – 1969.) te Bernarda d’Ormalea, bivšeg savjetnika Le Pena, za kojeg se udala 1992. godine. Imala je i niz burnih veza s poznatim muškarcima, uključujući glumca Jean-Louisa Trintignanta i glazbenika Sergea Gainsbourga.

Gotovo da nema osobe koja barem jednom nije iskusila neugodne posljedice pretjerane konzumacije alkohola, no mnogi se pitaju koja je točno granica nakon koje slijedi mamurluk. Liječnica opće prakse dr. Bhavini Shah detaljno je objasnila koliko pića u prosjeku možete popiti prije nego što se ujutro probudite s glavoboljom i mučninom, piše Express.co.uk.

Dr. Shah objašnjava kako već i male količine utječu na tijelo. “Jedna ili dvije jedinice alkohola povećavaju broj otkucaja srca, šire krvne žile i daju blagi ‘šum’ zbog kojeg se ljudi obično osjećaju društvenije ili pričljivije”, navodi liječnica.

Jedna jedinica alkohola jednaka je količini od 10 ml ili 8 g čistog alkohola, što je otprilike količina koju tijelo prosječne odrasle osobe može preraditi unutar jednog sata. Broj jedinica ovisi o jačini i veličini pića – primjerice, velika krigla jačeg piva sadrži tri jedinice, dok ona slabijeg piva ima oko dvije.

“Nakon četiri do šest jedinica, alkohol počinje utjecati na vaš živčani sustav, smanjujući vrijeme reakcije i utječući na područja mozga povezana s donošenjem odluka, što rezultira lošijim prosuđivanjem i potencijalno nepromišljenijim ponašanjem”, dodaje dr. Shah.

Koliko pića uzrokuje mamurluk?
Prema riječima liječnice, konzumacija oko osam jedinica alkohola obično dovodi do mamurluka. To je jednako otprilike četiri krigle slabijeg piva ili jabukovače (3,6 posto alkohola) ili četiri standardne čaše vina od 175 ml.

“Nakon osam jedinica, vaš vid i san bit će pogođeni i konzumirali ste više alkohola nego što vaša jetra može preraditi u jednoj noći, što rezultira mamurlukom”, pojasnila je. “A nakon deset jedinica, vaša koordinacija bit će jako narušena i možete očekivati simptome mučnine, proljeva i povraćanja, kao i dehidraciju i glavobolje.”

Redovita konzumacija osam ili više jedinica alkohola smatra se “opijanjem” za muškarce, dok je za žene ta granica šest ili više jedinica. Zdravstvene smjernice preporučuju da odrasle osobe ne piju više od 14 jedinica tjedno, raspoređeno na najmanje tri dana. Dr. Shah upozorava da ste “nakon 12 jedinica izloženi velikom riziku od trovanja alkoholom.”

Kako se riješiti mamurluka?
Dr. Shah ističe kako ne postoji čarobna formula za ubrzavanje triježnjenja, ali postoje koraci za ublažavanje simptoma. “Vaše tijelo će metabolizirati alkohol vlastitom brzinom i nema mnogo dokaza da možete ubrzati ovaj prirodni proces. Međutim, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste smanjili simptome mamurluka.”

“Odlazak na spavanje dobar je način da vaše tijelo prirodno samo ukloni alkohol iz sustava. Pijenje vode također je ključno jer će spriječiti dehidrirajuće učinke alkohola i smanjiti utjecaj glavobolja”, savjetuje ona.

Uz to, važna je i prehrana. Liječnica preporučuje da “pokušate jesti blagu hranu jer će ona povećati vaš šećer u krvi bez uznemiravanja želuca.”

Mnogima je jutarnja šalica kave prvi korak nakon buđenja, često i prije nego što doručkuju. No, neprestano se postavlja pitanje je li ta navika zdrava i može li konzumacija kave na prazan želudac uzrokovati probleme. Iako za većinu zdravih odraslih osoba to vjerojatno neće uzrokovati štetu, neki ljudi mogu osjetiti nelagodu jer kofein utječe na probavu, želučanu kiselinu i rad crijeva, piše EatingWell.

Desetljeća istraživanja proučavala su spojeve u kavi – uglavnom kofein i klorogensku kiselinu – kako bi procijenili njihov utjecaj na tijelo. Pregled studija pokazao je da umjeren unos kave, otprilike 3 do 5 šalica dnevno, ne predstavlja značajan zdravstveni rizik za zdrave pojedince, a može čak ponuditi i određene koristi.

Kako kava utječe na probavu
Prije svega, važno je zapamtiti da nije svaka kava ista. Vrsta kave, poput instant, bezkofeinske ili s kofeinom, kao i dodaci poput mlijeka, vrhnja ili šećera, utjecat će na to kako je tijelo probavlja. Kava potiče proizvodnju želučane kiseline, što pomaže u probavi hrane, ali također može uzrokovati probleme kod nekih ljudi. Istraživanja pokazuju da kava pomaže u stimuliranju debelog crijeva i potiče redovitost crijeva (u kombinaciji s uravnoteženom prehranom).

Iako nema ništa loše u oslanjanju na jutarnju šalicu kako biste pokrenuli stvari, Sarah Koszyk, magistrica znanosti i dijetetičarka, predlaže da obratite pozornost na to koliko brzo se javlja ta “želja za jelom” kada se kava konzumira na prazan želudac. Za neke ljude, ispijanje kave bez hrane može pojačati ovu reakciju. “Bez hrane u želucu, ta potreba bi se mogla ubrzati”, kaže ona.

Kava i žgaravica
Povećanje želučane kiseline može biti izraženije kada se kava pije na prazan želudac, posebno kod osoba sklonih žgaravici. Iako postojeća istraživanja ne ukazuju na to da će kava oštetiti želudac, potreban je oprez.

Budući da su istraživanja mješovita, najvažnije je obratiti pozornost i primijetiti kako vaše tijelo reagira na kavu na prazan želudac. Ako primijetite žgaravicu i/ili druge simptome GERB-a (Gastroezofagealna refluksna bolest) nakon šalice kave, promijenite svoje navike ispijanja kave.

Za zdrave osobe, ispijanje kave na prazan želudac vjerojatno neće uzrokovati štetu. Međutim, ako ste osjetljivi na kofein ili skloni žgaravici, kombiniranje kave s hranom može pomoći u smanjenju probavnih tegoba. Vi najbolje poznajete svoje tijelo – iskoristite te informacije kako biste odlučili što vam odgovara.