Demencija je jedna od najstrašnijih bolesti koja zahvaća stariju populaciju i vodeći uzrok smrti u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je 2023. godine odnijela više od 76.000 života. Ipak, stručnjaci naglašavaju da bi se više od trećine slučajeva moglo spriječiti jednostavnim promjenama životnog stila, piše Express.co.uk.

Identificirano 14 ključnih čimbenika rizika
U opsežnom izvješću Lancet Commissiona o demenciji za 2024. godinu navedeno je 14 čimbenika koji značajno povećavaju rizik od oboljenja. Analizom brojnih prethodnih studija o zdravlju mozga, stručnjaci su na popis dodali i dva nova faktora – neliječeni gubitak vida i visok kolesterol.

Cjelovit popis rizičnih čimbenika uključuje: nisku razinu obrazovanja u ranoj dobi, društvenu izolaciju, zagađenje zraka, traumatske ozljede mozga, gubitak sluha, depresiju, visok krvni tlak, dijabetes, pretilost, fizičku neaktivnost, pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola, nekorigiran gubitak vida i visok kolesterol.

Kako smanjiti rizik?
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na tjelesnu aktivnost. Britanski NHS preporučuje odraslima u dobi od 19 do 64 godine najmanje 150 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno, poput brzog hodanja, ili 75 minuta intenzivne aktivnosti, kao što su trčanje ili plivanje. Uz to, savjetuju se i vježbe snage koje aktiviraju glavne mišićne skupine barem dva puta tjedno.

Slične preporuke vrijede i za osobe starije od 65 godina, kojima se savjetuje da budu aktivne svaki dan, makar se radilo i o laganim aktivnostima te da teže istim tjednim ciljevima ako im zdravstveno stanje to dopušta.

Osim vježbanja, smanjenju rizika pridonose i održavanje zdrave tjelesne težine, prestanak pušenja i izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola. Ključno je i redovito kontrolirati zdravstveno stanje, posebno visoki kolesterol i krvni tlak. Normalnim se smatra tlak u rasponu od 90/60 mmHg do 120/80 mmHg.

Važnost društvenih veza
Smatra se da društvena povezanost igra presudnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija u starijoj dobi. Prema podacima Alzheimerova društva, društvena izolacija može povećati rizik od demencije za čak 60 posto. Uključivanje u društvene klubove, grupe ili pohađanje tečajeva može pomoći ljudima da ostanu povezani i mentalno aktivni.

Faktori rizika nisu jamstvo bolesti
Ipak, iz organizacije Alzheimer’s Research UK upozoravaju kako je važno napomenuti da se pojedinačni slučajevi demencije ne mogu jednostavno pripisati isključivo životnom stilu. Na njihovoj stranici stoji: “Kao što na sve nas utječu geni s kojima smo rođeni i život koji vodimo, tako i na naše šanse za razvoj demencije utječu oba faktora. I ne postoji siguran način da se to spriječi.”

Zaključuju pojašnjenjem: “Ono što ovo istraživanje govori jest da je demencija češća među ljudima koji imaju jedan ili više ovih faktora rizika.”

Za mnoge je prva jutarnja šalica kave nezamjenjiv ritual koji pruža utjehu i energiju. Iako se čini bezazlenom, vaša omiljena kava može utjecati na djelovanje određenih lijekova, smanjujući njihovu učinkovitost ili povećavajući rizik od nuspojava. Od tableta za prehladu do antidepresiva, utjecaj kofeina na tijelo puno je veći od samog razbuđivanja, piše Independent.

Lijekovi za prehladu, gripu i astmu
Kofein je stimulans koji ubrzava središnji živčani sustav. Sličan učinak ima i pseudoefedrin, dekongestiv koji se često nalazi u lijekovima za prehladu i gripu. Kada se uzimaju zajedno, njihovi se učinci mogu pojačati, što može dovesti do nervoze, nemira, glavobolje, ubrzanog rada srca i nesanice. Problem je i to što mnogi lijekovi za prehladu već sadrže kofein, čime se rizik dodatno povećava. Oprez je potreban i kod kombiniranja kofeina s lijekovima za ADHD ili astmu, jer može pojačati nuspojave poput lupanja srca i poremećaja spavanja.

Lijekovi za štitnjaču i osteoporozu
Levotiroksin, standardna terapija za usporeni rad štitnjače, izrazito je osjetljiv na vrijeme uzimanja, a jutarnja kava može značajno ometati njegovu apsorpciju. Studije pokazuju da ispijanje kave neposredno nakon uzimanja lijeka može smanjiti njegovu apsorpciju za čak 50 posto. Kofein ubrzava probavu, dajući lijeku manje vremena da se apsorbira, a može se i vezati za njega u želucu. Zbog toga manja količina lijeka dospijeva u krvotok, pa se simptomi hipotireoze – poput umora i debljanja – mogu vratiti. Slično pravilo vrijedi i za lijekove za osteoporozu, poput bisfosfonata, koje također treba uzimati na prazan želudac, 30 do 60 minuta prije jela ili pića.

Antidepresivi i antipsihotici
Interakcija kofeina s lijekovima za mentalno zdravlje može biti složena. Laboratorijske studije sugeriraju da se kofein može vezati za antidepresive iz skupine SSRI (poput sertralina i citaloprama), smanjujući njihovu apsorpciju i potencijalno ih čineći manje učinkovitima. Kod starije generacije tricikličkih antidepresiva i antipsihotika poput klozapina, problem je u jetrenom enzimu CYP1A2, koji razgrađuje i kofein i te lijekove. Zbog “natjecanja” za isti enzim, razgradnja lijeka može se usporiti, što pojačava nuspojave, dok se istovremeno produljuje osjećaj nervoze od kofeina.

Lijekovi protiv bolova
Zanimljivo je da neki lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta, poput onih s aspirinom ili paracetamolom, već sadrže kofein. Kava može ubrzati apsorpciju ovih lijekova jer potiče pražnjenje želuca, što može pomoći da tableta brže počne djelovati. Međutim, ta ista kombinacija može povećati rizik od nuspojava poput iritacije želuca ili krvarenja, stoga je potreban oprez.

Lijekovi za srce i krvni tlak
Poznato je da kofein može privremeno povisiti krvni tlak i ubrzati otkucaje srca. Iako je taj učinak kratkotrajan, obično traje tri do četiri sata, kod osoba koje uzimaju lijekove za regulaciju tlaka ili srčanog ritma može poništiti željeni učinak terapije. To ne znači da osobe sa srčanim bolestima moraju potpuno izbjegavati kavu, ali trebale bi pratiti kako ona utječe na njihove simptome i po potrebi ograničiti unos.

Što možete učiniti?
Kava je dio svakodnevice, ali važno je znati kako sigurno uživati u njoj ako uzimate lijekove. Lijekove za štitnjaču ili osteoporozu uvijek uzimajte na prazan želudac s vodom i pričekajte najmanje 30 do 60 minuta prije ispijanja kave. Poseban oprez potreban je kod lijekova za prehladu, astmu i ADHD, gdje kofein može pojačati nuspojave.

Ako uzimate antidepresive ili lijekove za srce, o svojim navikama pijenja kave obavezno razgovarajte s liječnikom. Smanjite unos ili prijeđite na beskofeinsku opciju ako osjetite nemir, nesanicu ili lupanje srca.

Svatko drugačije metabolizira kofein, stoga je ključno pratiti reakcije vlastitog tijela. Ako ikada posumnjate u kombinaciju lijeka i kave, najsigurnije je pitati svog ljekarnika ili liječnika za savjet.

Sjećate li se čarolije Božića iz djetinjstva – pisanja pisama Djedu Božićnjaku, iščekivanja darova ispod bora i uzbuđenja na božićno jutro? Mnogi od nas provedu ostatak života pokušavajući ponovno stvoriti taj osjećaj, no kao odraslima to rijetko polazi za rukom. Postavlja se pitanje je li se Božić promijenio ili smo se promijenili mi i je li osjećaj koji nam nedostaje zapravo samo nostalgija.

Psihologinja Katie Carhart za Newsweek objašnjava da odrasli Božić doživljavaju drugačije jer, umjesto da samo uživaju u radosti, oni je moraju “stvarati”. Kao djetetu, ističe, blagdanski ručak jednostavno se pojavi na stolu, a darovi se magično pojavljuju ispod drvca. Sve to “djeluje čarobno, jer niste bili upućeni u ništa što se događalo iza kulisa”. Kao odrasli, “iznenada smo odgovorni za stvaranje čarolije i nastavak tradicija”, kaže Carhart. To uključuje sate kuhanja, kupovinu i zamatanje darova do kasno u noć, a sve to uz uobičajene svakodnevne obveze, što “dolazi s pritiskom, visokim očekivanjima i stresom”. S time se slaže i psihologinja Meghan Marcum, koja dodaje da je za djecu ovo razdoblje “prepuno novosti i iščekivanja”, dok odrasli “nose logistiku”.

Moć nostalgije i promjene u mozgu
Stručnjaci se slažu da velik dio onoga što nam nedostaje zapravo jest nostalgija. “Ne nedostaje nam uvijek sam Božić toliko koliko nam nedostaje kako se osjećao kad je život bio jednostavniji i nismo bili odgovorni za njegovo ostvarenje”, pojašnjava Marcum. Terapeutkinja Krista Walker opisuje nostalgiju kao “snažno” emocionalno stanje, “mješavinu privrženosti i čežnje” koja se lako veže uz Božić. Ipak, ističe da se i sam blagdan promijenio. “Božić je na neki način drugačiji”, rekla je. “Postao je komercijaliziraniji, što može dodati stres.”

Osim toga, važnu ulogu igra i razvoj mozga. “Kao djeci, blagdani su nam bili noviji. Kako starimo, više se ne susrećemo s stvarima povezanim s Božićem po prvi put. Jednostavno je manje novo”, kaže Walker. To dovodi do slabijeg otpuštanja dopamina, hormona sreće. “Dakle, postoji slabiji dopaminski odgovor na Božić. Naši se mozgovi prilagođavaju osjećaju Božića.”

Pritisak i stres uobičajeni su dio blagdana
Osjećaj stresa tijekom blagdana vrlo je čest. Nedavno istraživanje američke tvrtke za mentalno zdravlje LifeStance Health pokazalo je da 75 posto ispitanika planirana blagdanska okupljanja doživljava kao obvezu, a ne kao nešto čemu se vesele. Financijski pritisak, iscrpljenost i socijalna anksioznost glavni su razlozi zbog kojih bi radije ostali kod kuće.

Istraživanje je također otkrilo da 69 posto ispitanika osjeća pritisak da tijekom blagdana izgledaju sretnije nego što jesu, pri čemu je taj pritisak posebno izražen kod milenijalaca (34 posto) i generacije Z (35 posto).

Kako ipak pronaći čaroliju?
Dobra vijest je da božićni osjećaj nije nestao, samo se drugačije manifestira u odrasloj dobi, tvrdi Marcum. “Vjerojatnije je da će proizaći iz malih, namjernih trenutaka povezanosti, odmora i realističnih rituala, nego iz pokušaja ponovnog stvaranja dječje verzije blagdana”, savjetuje ona.

Carhart se slaže i predlaže da razmislite o stvarima koje su vam kao djetetu najviše značile – bilo da je riječ o pečenju kolača, gledanju određenog filma ili posebnom jelu. Zatim “usporite” i “dajte tim stvarima prioritet tijekom sezone”.

Također potiče ljude da “postave granice” i ne osjećaju obvezu “prisustvovati svakom društvenom događaju, ispuniti svaku blagdansku stavku s popisa želja ili napraviti svih šest tradicionalnih predjela vaše obitelji. Postavljanje granica pomaže u smanjenju izgaranja i ogorčenosti kasnije”.