U Dvorani Višnjik u Zadru u srijedu, 17. studenoga 2025. godine, s početkom u 20 sati održat će se svečana premijera filma „260 dana“, koja će, prema svemu sudeći, postati najveća kino-premijera u povijesti Hrvatske. Film je danas predstavljen na novinarskoj konferenciji na kojoj su sudjelovali redatelj Jakov Sedlar, direktor producentske tvrtke 260 DAYS d.o.o. Dražen Majstrović,  zamjenik župana Robertino Dujela te gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić.

Direktor producentske kuće Dražen Majstrović istaknuo je kako je izniman interes publike rezultat snažne suradnje i pozitivnog ozračja u gradu.

„Sinergiju kakvu smo doživjeli ovdje još nismo vidjeli ni u jednom gradu. Upravo je ovaj rezultat plod te sinergije i jednog izrazito pozitivnog ozračja. Od samih početaka i prvih projekcija dobivali smo brojne upite kada će film biti prikazan u Zadru. Zajedno s Gradom Zadrom i partnerima krenuli smo u ovaj projekt i vjerujem da ćemo ga završiti u skladu s jasno postavljenim ciljem“, poručio je Majstrović.

Redatelj filma Jakov Sedlar naglasio je povijesnu važnost zadarske premijere, ali i osobnu povezanost s gradom.

„Nije formalno rečeno, ali činjenica je da će u Zadru  biti najveća projekcija nekog filma u Hrvatskoj. To nije mala stvar. Uspjeh je i poslovni, ali prije svega želim zahvaliti filmskoj ekipi, partnerima te Gradu i Županiji jer bez te sinergije ovaj projekt ne bi bio moguć u ovom opsegu. Zadar nam je iznimno važan, a i meni osobno, jer svi znamo kroz što je ovaj grad prošao u Domovinskom ratu. Ovdje postoji duboko razumijevanje za ovu temu“, istaknuo je Sedlar.

Dodao je kako će se ovom projekcijom ispisati novi hrvatski rekord.

„Ući ćemo u hrvatske rekorde po broju gledatelja na jednoj kino-premijeri. U Hrvatskoj do sada nijedan film nije imao 5.000 gledatelja na jednoj projekciji. Ovo nije naš posljednji projekt – Zadar je grad koji se ne smije zaobići. Ovaj film svjedoči da Hrvatska može proizvesti film svjetske razine i dovesti velika imena filmske industrije. Idemo dalje. Hrvatska ide dalje. Zadar ide dalje“, zaključio je redatelj.

Zamjenik župana Zadarske županije Robertino Dujela istaknuo je važnost filma u kontekstu nacionalne povijesti i suvremenih globalnih zbivanja.

„Riječ je o jedinstvenom filmskom projektu koji, 35 godina kasnije, na svjetski referentan način progovara o strahotama koje su proživjeli desetogodišnji Marijan i njegova obitelj u zatočeništvu, ali i o nezamislivim stradanjima u Domovinskom ratu – najvažnijem dijelu naše povijesti. U vremenu kada svijet ponovno svjedoči velikim ratnim sukobima, poruka ovog filma, uz poruku da se ne zaboravi, jest mir i oprost. Čestitam autorskom timu i pozivam sve građane da dođu na Višnjik i pogledaju film“, poručio je Dujela.

Film „260 dana“ snimljen je prema knjizi Marijana Gubine i temelji se na istinitim događajima iz ljeta 1991. godine u Dalju, nakon napada srpskog agresora i postrojbi bivše JNA. Film je posvećen svim poginulim i stradalim braniteljima te nosi snažnu poruku sjećanja, pijeteta, ali i nade, mira i zajedništva.

Do sada je prodano više od 4.000 ulaznica, a kapacitet dvorane iznosi 5.000 gledatelja, čime Zadar postaje središte jednog od najvećih filmskih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti.

Zadarski glazbenici tu su pjesmu otpjevali davne 1994. godine

U vrijeme Božića pjesma grije dušu, a znaju to dobro i zadarski glazbenici koji su se okupili nakon više od tri desetljeća kako bi ponovno snimili pjesmu “Božić u Zadru”. Tekst za pjesmu koja je snimljena 10. prosinca 1994. godine napisao je Davor Žagar, a uglazbio ju je Nenad Nakić-Njake. Bila je to pjesma koja je bila odraz zadarske nade, mira i ljubavi iz vremena ratom namučenog Zadra. 

Inicijativa za okupljanje glazbenika krenula je iz Grada Zadra, a za sve je kriv jedan DVD u kojem žuti vlakić ’96. godine vozi po Polutuoku, a u podlozi svira upravo pjesma “Božić u Zadru”. Bila je to idealna prilika da se pozove zadarske glazbenike: Amendu, Gogu, Davora, Rikija, Simu, Tomu, Mladena, Jeru i Daria da se ponovno okupe i naprave “remake” zadarske božićne pjesme. 

– Nije bilo upitno kad su nas zvali. Prvo, prošlo je puno godina, a svi smo hvala Bogu na broju, i evo – da se podružimo i da osvježimo pjesmu. Divota. Božić je. – kazao je glazbenik Rikardo Perković. 

Iskusnijim kolegama, pridružila se i mlađa generacija zadarskih glazbenika i to na poziv Saše Miočića iz Koncertnog ureda Zadar koji je zadužen za novi aranžman pjesme. 

– Zvao me Sale da sudjelujem u projektu i nije ni završio rečenicu, a ja sam rekla: Može! – govori Matea Biloglav, voditeljica A.K.A. Crescenda koja je u vrijeme kad je pjesma nastala imala tri godine. 

Trideset i jednu godinu poslije zadarski glazbenici pokazali su zajedništvo, baš kao nekad, i bio je dovoljan jedan telefonski poziv kako bi se svi okupili i još jednom potaknuli duh zadarskog Badnjaka i Božića. U idućim danima bit će gotov i spot za što je zaslužan Igor Goić iz Kreathia studija. 

– Hvala svima što su se odazvali. Ovo budi posebnu emociju u svinma nama i sve nas podsjeća da su nam nada, ljubav, mir i vjera u životu itekako potrebni – kazao je gradonačelnik Šime Erlić te se posebno zahvalio obitelji Nenada Nakića – Njake i Davoru Žagaru koji su autori ove pjesme, na podršci i povjerenju. 

Podsjetimo se kako je to izgledalo 1994.:

Zagrebačka agencija Dialog komunikacije predstavila je rezultate istraživanja DIABLOG, najnovijeg i najopsežnijeg pregleda domaće industrije kreatora sadržaja. Kako funkcionira influencer marketing, kolika je zarada, koji su izazovi s kojima se influenseri susreću… za Novi dan govorila je Marina Čulić Fischer, direktorica Dialog komunikacija

“Posljednje istraživanje provedeno je 2020. godine. Scena se promijenila u tih pet godina. Sazrela je. Influenceri imaju i stalni posao, ali se infuencer marketingom bave dosta ozbiljno. Troše u prosjeku između osam i 10 sati tjedno. To im je dosta važan izvor prihoda”, kaže Čulić Fischer i dodaje da usporedba dvaju razdoblja jasno pokazuje kako je hrvatski influencer marketing u pet godina prošao kroz značajnu profesionalizaciju i rast prihoda, ali i da se suočava s novim izazovima kao što su negativan stav javnosti i regulacija, posebno u kontekstu suradnji s brendovima i korištenja AI alata.

Rezultati istraživanja

Prema rezultatima istraživanja, 47,6% kreatora u influencer marketingu je aktivno više od pet godina, što potvrđuje da se scena profilirala u stabilnu i profesionalnu industriju. Istodobno, čak 90,5% kreatora monetizira svoj sadržaj, a 38,1% influencer marketing navodi kao glavni izvor prihoda.

Koliko zarađuju?

Više od 46% kreatora zarađuje preko 1.000 eura mjesečno od svojih online aktivnosti, a 73,8% ih očekuje daljnji rast prihoda u sljedećoj godini.

“U Hrvatskoj ne postoje točni podaci ulaganja u influencer marketing, ali na svjetskoj razini taj broj doseže 33 milijarde dolara ulaganja”, kaže Čulić Fischer i dodaje da ispitanici kao najveću prepreku daljnjem poslovnom razvoju navode algoritme, odnosno pad organskog dosega.

Influencer marketingom upravljaju mlade žene

Industrija je i dalje izrazito ženska i urbana: 89,2% ispitanika su žene, a 69% ih živi u Zagrebu. I kreatori i njihova publika najdominantniji su u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, što jasno pozicionira influencer marketing kao tržište kojim upravljaju mlađe odrasle žene.

Instagram i dalje prvi izbor

Čulić Fischer kaže da TikTok najviše raste u odnosu na druge platforme iako još ne zauzima broj jedan.

“Nama je Facebook dugo bio broj jedan, ali tu su se stvari malo promijenile. Instagram je apsolutno sada prvi. Svi kreatori koji su sudjelovali u istraživanju (100%) aktivni su na Instagramu. TikTok koristi 78,6% ispitanika, što ga čini drugom najvažnijom platformom”, otkrila je Čulić Fischer i dodala da je dominantni sadržajni trend kratki video. Najpopularnije teme i dalje su lifestyle, ljepota, moda i putovanja.

Korištenje AI-a mora biti označeno

Više od polovice kreatora (54,8%) pozdravlja regulaciju influencer marketinga.

“Postoji samoregulacija. Tu imamo dva važna faktora, a to su upotreba AI-a i suradnja s brendovima. Jedno i drugo je važno naznačiti”, kaže Čulić Fischer.

Istraživanje je pokazalo i da se većina slaže da je transparentnost nužna, kako u kontekstu suradnji s brendovima, tako i u kontekstu korištenja AI alata u kreiranju sadržaja. Kreatori smatraju da AI treba označiti onda kada čini bitan dio sponzoriranog sadržaja.

Autentičnost je valuta povjerenja

Autentičnost za ispitanike predstavlja ključnu osobnu vrijednost: 82,1% je smatra “jako važnom”, a većina navodi da povjerenje publike gradi prvenstveno birajući suradnje s brendovima u koje osobno vjeruju.

Čak 93% kreatora sadržaja barem jednom je odbilo suradnju s brendom zbog nesklada s vlastitim uvjerenjima.

Najveći problem – negativan stav javnosti

Velika većina ispitanika (74,7%) smatra da je negativan stav javnosti najveći problem domaće influencer scene. Kreatori ističu kako taj stav utječe na percepciju profesionalizma, kvalitetu sadržaja i poslovne prilike.

Gledajući unaprijed, kreatori svoj razvoj vide u kvalitetnijoj produkciji, većoj povezanosti s medijima i širenju na offline aktivnosti, što potvrđuje da domaća scena ulazi u novu fazu razvoja koja će oblikovati iduće razdoblje influencer marketinga u Hrvatskoj.