Hrvatska
Nudi se odlična prilika za zaradu: Od 50 do 800 eura mjesečno, javljaju se i umirovljenici
U zgradama gdje se suvlasnici ne mogu dogovoriti, počelo je imenovanje prinudnih predstavnika. Iako su to stanarima potpuno nepoznate osobe, imaju pravo, uz određenu novčanu naknadu, upravljati zgradama kao da su ih svi odabrali. U GSKG-u drže otvorenim natječaj za izbor prinudnih predstavnika, a njime je već pokriveno 240 zgrada.
Uvođenje reda u stambene zgrade kroz novi set zakona i propisa nije prošlo sasvim bezbolno kako se očekivalo. Dok su najviše pažnje javnosti izazvale odredbe o postavljanju klima uređaja, konačno formalizirani kućni red te iznosi pričuve, gotovo u sjeni je prošla mogućnost da zgradama upravljaju suvlasnicima potpuno nepoznati ljudi, piše tportal.
Zakonodavac je posebnu pažnju posvetio čestoj situaciji u kojoj se suvlasnici ne mogu dogovoriti tko će biti njihov predstavnik. Tako su proširili krug potencijalnih predstavnika suvlasnika na članove obitelji po ravnoj liniji te supružnike ili izvanbračne partnere suvlasnika, ali pod uvjetom da i oni žive u toj stambenoj zgradi. Suvlasnici stanova u zgradi o tome bi trebali odlučiti natpolovičnom većinom.
Raspisan natječaj
No, što ako ne uspiju dogovoriti ni to da ih predstavlja član nečije obitelji? Ako se o tome ne dogovore u roku od 60 dana, prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, preostaje im opcija da će upravitelj njihove zgrade, obično komunalna tvrtka, sama izabrati prinudnog predstavnika suvlasnika. To može biti i treća osoba, koja, sudeći po tumačenju tog propisa, uopće ne mora živjeti u zgradi, niti imati bilo kakve veze ni s jednim od stanara.
Dovoljno je da se radi o poslovno sposobnoj osobi koja ima prebivalište u jedinici lokalne samouprave u kojoj se zgrada nalazi. Prinudni predstavnik suvlasnika mora imati još i visoku stručnu spremu iz područja društvenih ili tehničkih znanosti te uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak.
Gradsko-stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG) prije nekog vremena je raspisalo natječaj za izbor prinudnih predstavnika suvlasnika u zgradama na području Zagreba, pod ranije navedenim uvjetima. Kako otkrivaju iz ove gradske tvrtke, dosad su prinudni predstavnici suvlasnika imenovani na 240 adresa u metropoli.
“Na objavljeni javni natječaj za imenovanje prinudnih predstavnika do sada su se prijavile 54 osobe. Od ukupnog broja prijavljenih, 24 osobe nisu ispunjavale uvjete za obavljanje navedene dužnosti, njih 24 je imenovano prinudnim predstavnikom, a šest će ih biti pozvano na razgovore prije imenovanja tijekom ovog mjeseca”, otkrili su iz GSKG-a.
Jedna osoba upravlja s 10 zgrada
Iz ovog odgovora je vidljivo kako gotov svaki predstavnik suvlasnika pod svojom kontrolom trenutno ima 10 zgrada. Zakon kaže da prinudni predstavnici moraju preuzeti sve dužnosti i obveze kao da su ih suvlasnici zaista odabrali. To iziskuje poprilično puno posla, naročito u zgradama koje su dosad bile neodržavane ili u svojevrsnom limbu s imenovanjem predstavnika.
No, iz GSKG-a poručuju kako je ovime pokriveno tek 40 posto zgrada koje nemaju predstavnika suvlasnika. Stoga pripremaju drugi val imenovanja prinudnih predstavnika, što je samo priprema za treću fazu, a to je imenovanje prinudnih upravitelja zgrada, što je posao koji, uz GSKG, na području Zagreba obavlja još desetak privatnih tvrtki.
Kako bi privukli što veći broj zainteresiranih za ovaj posao, otkrili su da se naknade kreću u neto iznosima od 50 do 800 eura mjesečno, što ovisi o ukupnoj kvadraturi posebnih dijelova zgrade. To je ujedno dobra prilika za zaradu, s obzirom na to da je riječ o sporednom zanimanju.
Nikome nije glavni posao
“Što se tiče primarnih zanimanja izabranih prinudnih predstavnika većina ih je u radnom odnosu te imaju svoje glavno zanimanje. Niti jednoj osobi posao prinudnog predstavnika nije glavno zanimanje, a raspon zanimanja i obrazovanja je širok. Zastupljena su zanimanja kako tehničkog, tako i društvenog usmjerenja, a najviše je diplomiranih inženjera elektrotehnike i diplomiranih inženjera arhitekture, dok ih je nekoliko u mirovini”, poručuju iz GSKG-a.
Koliko će na kraju zgrada u metropoli, ali i diljem Hrvatske dobiti prinudnog predstavnika suvlasnika, nije poznato. Ali, jasno je da će to značiti dodatne troškove koji će se plaćati iz pričuve. Uz to, nisu isključeni ni sukobi s nepoznatim osobama koje pokušavaju raditi svoj posao u zgrada za koje su odabrali. Stoga iz GSKG-a apeliraju da je svima u interesu odabrati svog predstavnika suvlasnika kako im on ne bi bio nametnut.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






