ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Proslavljena 320. godišnjica posvete crkve sv. Šime u Zadru. Nadbiskup blagoslovio vitraje arkanđela
Povodom proslave 320. godišnjice posvete crkve sv. Šime u Zadru (18. listopada 1705. – 18. listopada 2025.), svečano misno slavlje u crkvi sv. Šime u Zadru u subotu, 18. listopada, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Važno je slaviti obljetnicu posvete crkve jer „crkva nije samo zgrada u kojoj se slavi bogoslužje, nego duhovno središte kršćanske zajednice, poveznica neba i zemlje“, rekao je mons. Zgrablić. Obljetnica posvete crkve podsjeća da vjernik ima mjesto gdje ga Bog susreće, gdje se duhovno hrani Kruhom života za život vječni.
Dan posvete crkve slavi se kao svetkovina. To je „rođendan duhovne kuće, kad zahvaljujemo Bogu na njegovoj prisutnosti među nama“, rekao je nadbiskup. To je i poticaj na odgovornost zapitati se „što danas činimo da crkva bude živo mjesto vjere, a ne samo spomenik prošlosti ili mjesto održavanja tradicije“.
Taj dan je prigoda preispitati se što svaki vjernik čini da njegov život postane tabernakul i posvećena crkva, mjesto Božjeg boravišta, poručio je predvoditelj slavlja, istaknuvši: „Slaviti obljetnicu posvete znači slaviti Boga koji živi među nama. To je poziv da obnovimo vjernost, da ponovno posvetimo sebe, svoje obitelji i čitavu zajednicu Kristu“.
„Posveta crkve je više od blagoslova. Posveta crkve je liturgijski čin kojim se jedna zgrada trajno izdvaja od drugih građevina. Od čina posvete, crkva više ne pripada svakodnevici, nego postaje ‘Božja kuća’“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da se u posvećenu crkvu ne ulazi kao u trgovinu, dvoranu ili muzej, nego tu se dolazi na susret s Bogom. Tu se slave sakramenti „koji liječe i podižu, posvećuju i osposobljavaju za službu Crkvi“ te prima Božje oproštenje, utjeha i ohrabrenje.
„Riječ ‘posveta’ dolazi od latinske riječi ‘consecratio’, što znači: ‘Odvojeno za Boga, učinjeno svetim’, prema hebrejskoj riječi ‘kadoš’, što znači ‘drugotni, drugačiji’, a prevodimo sa ‘sveti’“, rekao je nadbiskup, dodavši kako posvećeni crkva i oltar znače da su izdvojeni od obične upotrebe i namijenjeni isključivo Bogu.
Osim zgrada i predmeta, posveta se odnosi i na ljude, jer čovjek je pozvan biti posvećen Bogu, a crkva je mjesto gdje se posvećenje događa na osobiti način.
„Biti posvećen Bogu znači živjeti po Božju, drugačije, posvećeno, jer Bog je svet. To znači živjeti u skladu s Božjom Riječju, njegovim zapovijedima i Božjom voljom te se truditi da naše riječi, odluke i djela budu u skladu s Isusom. Poziv na posvećenje znači i kloniti se grijeha i omogućiti duši da raste u posvećenju, Božjoj blizini“, poručio je nadbiskup. Čovjek se posvećuje kad posvećuje svoju svakodnevicu; kad na svoj rad, obitelj, prijateljstva i odmor ne gleda kao na „obične stvari“, nego ih prožima Bogom po molitvi i ljubavi, služenju i blizini, poručio je predvoditelj slavlja.
„Posvećivati život ne znači da čovjek mora stalno biti u crkvi, nego da u svemu što radi nastoji biti Božji, vjeran i poslušan Božjoj Riječi, dobar i čist srcem. Ako je zgrada nakon posvete ‘Božja kuća’, onda i naš život treba postati živa Božja kuća“, poručio je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je istaknuo da „posvećenje ostavlja trag“ i u kontekstu činjenice da se u crkvi sv. Šime čuva neraspadnuto tijelo sv. Šimuna koji je držao Isusa u naručju. „To je veliki znak. Tijelo koje nije istrunulo, koje je dotaknulo dijete Isusa, podsjeća da svetost ostavlja trag, ne samo u duhu nego i u tijelu“, istaknuo je nadbiskup, rekavši da nam je u crkvi sv. Šime Bog ostavio opipljivi znak vječnosti.
„Sv. Šime je imao posvećeno srce, spremno za susret s Bogom. Kad je primio dijete Isusa, njegova vjera je postala vidljiva, a molitva uslišana. Taj susret sa Spasiteljem bio je kruna njegovog života“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši kako nas „relikvije podsjećaju da svetost nije mit, a sveci nisu bajka, nego ljudi koji su u punini odgovorili na Božji poziv i posvetili svoj život Božjom nazočnošću“.
Pozvani smo prepoznati da Crkva nije zgrada, nego živi organizam. Ona živi kad mi živimo vjeru, a umire kad je zanemarimo, upozorio je nadbiskup, rekavši da je obljetnica posvete prilika vjerniku da se zapita je li on „kamen živi“ u njenim zidinama ili samo posjetitelj koji povremeno dolazi u crkvu.
Uz stvarnost posvete vezano je i poslanje. U navještenom evanđelju, Isus šalje sedamdesetdvojicu. „Taj broj simbolizira sve narode. Isus ne šalje samo odabrane, samo apostole i hrabre; šalje obične ljude, poput nas, bez kese i torbe, da bi se oslonili ne na sebe, nego na Boga“, istaknuo je mons. Zgrablić.
„Obljetnica je dan naše zahvalnosti Bogu što je htio prebivati s nama,
zahvalnosti onima koji su gradili crkvu, molili, čuvali i prenosili vjeru. Slavlje obljetnice je i obnova našeg poslanja. Krist i nas šalje da donesemo mir, da budemo iscjelitelji ranjenih duša i svjedoci Kraljevstva Božjeg“, poručio je nadbiskup.
Sveti Luka – evanđelist koji je u Svetom pismu opisao susret sv. Šime i djeteta Isusa u hramu
Budući da je 320. godišnjica posvete crkve slavljena na blagdan sv. Luke, nadbiskup je u propovijedi govorio i o tom svecu. Providonosno je da je crkva sv. Šime u Zadru posvećena baš na blagdan sv. Luke, evanđeliste koji jedini donosi spomen sv. Šimuna, starca u Jeruzalemu; sv. Luka opisuje kako je Šimun živio i kako je izgledao susret Marije, Josipa i djeteta Isusa u hramu, kad su ga roditelji došli prikazati četrdeseti dan po njegovom rođenju.
„Sv. Luka bio je suradnik svetog Pavla, po zanimanju liječnik. Bio je poganin, obraćenik i jedini nežidovski autor u Novom zavjetu. Unatoč tome, njegova vjera i ljubav prema Kristu duboko su oblikovali njegov pisani trag. On nije bio svjedok Isusovog javnog djelovanja, ali je brižljivo i nadahnuto pomno, detaljno prikupio svjedočanstva onih koji su bili s Isusom i svjedoci svega što je Isus učio i činio.
Njegovo Evanđelje posebno se istaknulo toplinom, suosjećanjem i naglaskom na Božjem milosrđu. On jedini opisuje rođenje Ivana Krstitelja i Isusa na tako nježan i ljudski način. On nam donosi prispodobu o milosrdnom ocu, o izgubljenoj ovci, o milosrdnom Samarijancu. On piše o Isusu koji se sagiba nad siromašne, bolesne i gubave, grešnike, nad one koji su na rubu društva. On nam pokazuje Boga koji ne osuđuje, nego liječi“, rekao je mons. Zgrablić.
Uz svoje Evanđelje, sv. Luka je autor i Djela apostolskih, „jedinstvenog izvješća o životu prve Crkve, o silasku Duha Svetoga, o misijskom djelovanju Petra i Pavla. Zahvaljujući sv. Luki, imamo cjelovit prikaz kako je Crkva rođena i kako je rasla iz malenog sjemena vjere u Isusa Krista.
Luka nam ne nudi samo povijesne činjenice – on nas vodi da prepoznamo Božju prisutnost u svakodnevici, da razumijemo Božje milosrđe i budemo dio njegovog plana spasenja. On piše prijatelju Teofilu, ali i svima koji žele biti ‘teofili’, prijatelji i svjedoci njegove blizine“, poručio je nadbiskup.
Poželio je da crkva sv. Šime bude „mjesto iz kojeg će se evanđelje širiti i danas, gdje će se Isus rado prihvaćati u naručje, grliti i ljubiti. I neka tijelo sv. Šimuna koje je tu sačuvano, bude stalni podsjetnik: Bog dolazi. I mi ga možemo prepoznati ako budemo ljudi molitve, mira, strpljenja i budnog čekanja Božjih obećanja, ljudi Kraljevstva Božjeg“, poručio je nadbiskup.
Blagoslov vitraja i obraćanje Bratovštine sv. Šime
Na kraju mise, mons. Zgrablić blagoslovio je tri vitraja u crkvi sv. Šime, koji prikazuju arkanđele Mihaela, Gabrijela i Rafaela, a djelo su akademskog slikara Mate Ljubičića iz Zadra.
Nakon blagoslova vitraja, nadbiskupa je pozdravio Boris Vukašina, glavni brat Bratovštine sv. Šime koja broji 75 članova. Rekao je da je crkva sv. Šime „stoljećima svjetionik vjere našeg naroda, mjesto gdje su se generacije Zadrana i hodočasnika klanjale Bogu, donosile molitve i zahvale sv. Šimi.
Zadar po toj svetinji nosi bogatu povijest, ali i neizrecivo otajstvo, jer u njemu počiva najvrjednija relikvija, živi dodir čovjeka koji je držao Boga. Taj dar nadilazi prostor i vrijeme, obvezuje nas na vjernost, poštovanje i zahvalnost“, poručio je Vukašina.
U ime Bratovštine sv. Šime izrazio je njihovu privrženost Crkvi i odanost sv. Šimi, poželjevši da Bratovština bude „znak žive pobožnosti i čuvar svetinje, kako bi i budući naraštaji znali gdje im je korijen i kome mogu povjeriti svoje molitve“. Vukašina je zahvalio mons. Zgrabliću što je odobrenjem statuta Bratovštine blagoslovio i potaknuo njihovo daljnje služenje.
Poželio je nadbiskupu „da u tom svetištu uvijek osjeća blizinu molitve, toplinu zajedništva i podršku naroda“ koji ga prati molitvama te da ga sv. Šime prati u pastirskom poslanju, njegov zagovor krijepi, a crkva sv. Šime bude mjesto gdje će osjetiti dom, mir i molitvenu blizinu puka“.
Crkva sv. Šime izgrađena je na temeljima ranokršćanske trobrodne bazilike i prvotno je bila posvećena sv. Stjepanu prvomučeniku. Crkva je posvećena sv. Šimunu Bogoprimcu kad je u tu crkvu preneseno tijelo sv. Šimuna 1570. godine iz crkve sv. Marije Velike.
Don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime, rekao je da je crkva sv. Šime tijekom svoje povijesti bila više puta posvećena, a posveta 320. godišnjice značila je njeno proširenje u vrijeme dok je upravitelj grada Zadra bio Federico Londra. Tu posvetu crkve potvrđuje i spomen – ploča u sakristiji. „Sv. Šime nadilazi Zadar i Hrvatsku. Njegova relikvija povezuje nas sa sâmim Gospodinom. Možemo zazivati ime toga velikog sveca i nadati se njegovoj utjesi što god ga molimo“, potaknuo je don Damir.
Ines Grbić
U ovogodišnjoj Noći istraživača 2026. najmlađe posjetitelje očekuje posebno bogat i uzbudljiv program ispunjen pokusima, igrama i istraživačkim izazovima. Djeca će se moći okušati u BattleBot robotskim izazovima, promatrati kako crta robotska ruka, upoznati različite robotičke setove te uz pomoć instruktora virtualno upravljati letjelicom u simulatoru letenja.
Ljubitelji svemira moći će promatrati Sunce, Mjesec i druge vidljive objekte na nebu kroz teleskope, dok će mali istraživači prirode otkrivati tragove životinja, istraživati morska staništa, slušati neobične zvukove iz morskih dubina i zaviriti u svijet koji nije vidljiv golim okom.
Posebno će atraktivni biti znanstveni pokusi u kojima će djeca sama izazvati erupciju malog vulkana, izraditi lava lampu, promatrati dugine boje u mlijeku te otkriti kako se iz banane može izdvojiti DNA. Očekuju ih i istraživanje uzoraka pod mikroskopom, izrada vlastitog filtra za vodu te brojne druge aktivnosti koje spajaju znanost, kreativnost i zabavu.
Posjetitelji će izbliza moći razgledati vatrogasna vozila i opremu, upoznati se s radom policije i kriminalističke tehnike te istražiti opremu koja se upotrebljava u speleologiji. Oni nešto hrabriji moći će se okušati u speleološkom izazovu, a svi zainteresirani na medicinskim će lutkama moći naučiti osnovne postupke oživljavanja.
Djeca će tako tijekom cijele večeri moći istraživati, postavljati pitanja, izvoditi pokuse i nakratko postati pravi mali znanstvenici.
Uz brojne znanstvene i istraživačke sadržaje, posjetitelje očekuje i raznovrstan izvedbeni program. Na pozornici će se predstaviti Udruga za kulturu i umjetnost u pokretu In Flux, Studio 8, Sportsko-plesni klub Bellus, Glazbena škola Blagoja Berse, OŠ Filip i Jakov, Plesna grupa Gesta te Glazbeni studio Libreto.
Poseban trenutak programa bit će atraktivan prelet Krila Oluje, a večer ćemo zaključiti tombolom. Pozivamo sve posjetitelje da podrže naše izvođače i zajedno s nama uživaju u večeri znanosti, glazbe, plesa i zabave!
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.
Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.
Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.
Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.
Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.
Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
