U Americi postoji mali grad koji potajno upravlja gotovo cijelim svjetskim internetom. Nije to neko veliko, blještavo mjesto, već miran gradić za koji većina ljudi nikada nije čula.

Gotovo sve što je online prolazi kroz njega. Vaši TikTokovi, YouTube videozapisi, pa čak i narudžbe hrane kasno navečer – sve se prvo povezuje preko ove točke prije nego što stigne do vas.

Super dosadan grad

Izvana zgrade izgledaju potpuno obično. Nema prozora, nema reklama, ništa zanimljivo što biste primijetili prolazeći automobilom. Ali iznutra je to zapravo skrivena strojarnica interneta – stalno uključena i nikada ne staje ni na sekundu.

Kad bi ovaj grad ostao bez struje, i svijet bi “potamnio”. Internetske stranice diljem svijeta lako bi se srušile. Poruke se ne bi slale.

Velik dio modernog života zamrznuo bi se u nekoliko sekundi. A sva ta moć dolazi iz jednog super dosadnog grada.

Ali zašto baš ovdje?

Zato što se ovaj grad s gotovo 47.000 stanovnika nalazi blizu američke prijestolnice Washingtona, ima ogroman izvor električne energije i mjesto je gdje se susreću golemi optički kabeli.

To je mali grad s najvećim online poslom na svijetu. To je Ashburn u Virginiji.

Više od 600 podatkovnih centara

Sjeverna Virginija ima više od 600 podatkovnih centara, daleko više od bilo koje druge regije na svijetu, a Ashburn je njezino središte.

Prema procjenama, čak do 70 % globalnog internetskog prometa svakodnevno prolazi kroz njegove podatkovne centre. Zbog toga se Ashburn smatra gradom koji upravlja svjetskim internetom, kako navodi Data Centers.

Smješten u okrugu Loudoun, grad je domaćin stotinama objekata, uključujući Amazon, Google i Facebook, koji ondje drže fizičku infrastrukturu svojih cloud sustava.

Sve je počelo 1990-ih s MAE Eastom, jednom od prvih velikih internetskih razmjenskih točaka. Danas Ashburn ima neusporedivu optičku povezanost, jeftinu energiju i blizinu Washingtona.

Kad bi Ashburn prestao raditi, veliki dijelovi interneta vjerojatno bi se urušili, što bi utjecalo na globalni video streaming, društvene mreže i financijske transakcije.

Sjeverna Virginija ima više od 600 podatkovnih centara, daleko nadmašujući bilo koju drugu regiju u svijetu, a Ashburn je u samom središtu toga.

Sveučilište u Zadru danas je predstavilo novi sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij Mehatronika i robotika, koji će se izvoditi već ove jeseni. Pokretanje studija predstavlja jedan od strateški najznačajnijih iskoraka Sveučilišta u Zadru u području tehničkih znanosti i prvi je sveučilišni studij toga profila u Zadarskoj županiji. Program je koncipiran kao interdisciplinarni studij koji integrira temeljna znanja iz strojarstva, elektrotehnike, računarstva i automatizacije.

Predstavljanje je održano u knjižnici Strukovne škole Vice Vlatkovića, koja je uz Tehničku školu jedan od partnera, budući da će se u njima, na modernim strojevima i uz suradnju tamošnjih nastavnika, izvoditi praktični dio nastave. Uz rektora prof. dr. sc. Josipa Faričića, koordinatora studijskoga programa prof. dr. sc. Marka Valčića, ravnatelje škola Tihomira Tomčića i Denisa Prusca, studij su podržali poznati zadarski gospodarstvenik Željko Goja, njegov nasljednik na mjestu direktora Chiron Croatia d.o.o., nekadašnjeg HSTEC-a, Mladen Šarlija te direktorica tvrtke Marex Elektrostroj d.o.o. Ana Baričić.

– Za Sveučilište u Zadru, koje baštini tradiciju Filozofskog fakulteta, ovo je izuzetno važan događaj. Postupno proširujemo naše aktivnosti na prirodne znanosti, biotehničke i biomedicinske znanosti, a zatim i tehničke znanosti s kojima smo započeli uvođenjem studija nautike i brodostrojarstva na Pomorskom odjelu, a sada nastavljamo s ovim novim studijem. Studij mehatronike i robotike velik je iskorak ne samo za našu sveučilišnu zajednicu nego i za naš grad i županiju. Njegovi očekivani dometi kao i naše ambicije mnogo su veći pa ćemo raditi i na pokretanju diplomske razine studija. Zahvaljujem koordinatoru studija redovitom sveučilišnom profesoru M. Valčiću, ravnateljima škola profesorima T. Tomičiću i D. Pruscu, gospodarstvenicima, a posebno Željku Goji kao čovjeku u kojemu je dugo tinjala želja za ovakvim studijem i koji je svojevrsna poveznica između nekadašnje slave SAS-a i Bagata i novih vrhunskih timova koji rade u zadarskom gospodarstvu. Ne možemo budućnost našega kraja svoditi na rentijerski turizam; važno je razvijati i aktivnosti kojima dolazi do izvrsne veze između znanja, tehnologije, inovacija i proizvodnje konkretnih dobara, rekao je rektor Faričić.

Koordinator studija Marko Valčić rekao je kako je jedan od motiva njegova otvaranja bila mogućnost da kvalitetni učenici studiraju ovakav studij u svom gradu.

– Želimo postaviti studij na najkvalitetniju moguću razinu s obzirom na uvjete koje imamo, tako da kroz neko vrijeme maturanti iz Zagreba i drugih gradova dođu studirati u Zadar. Vjerujem da će studenti nakon tri godine biti u dobroj mjeri pripremljeni za rad u realnom sektoru, a ako budu željeli, moći će nastaviti diplomske i doktorske studije – istaknuo je Valčić.

Ravnatelji Tomčić i Prusac podržali su nastojanja Sveučilišta da se osnaži u STEM području, u kojemu se učenici godinama obrazuju na srednjoškolskoj razini upravo u ovim ustanovama. Osim opreme, na raspolaganju Sveučilištu bit će i nastavnici koji će demonstrirati praktični rad.

Evo što o studiju kažu zadarski gospodarstvenici:

– U pokretanju studija odrađen je vrhunski posao u artikuliranju potreba gospodarstva i izradi programa vrijednog divljenja koji će nam osigurati budućnost. Hrvatsku karakteriziraju procesi koji dovode do rasta BDP-a, ali kroz turizam i prihode iz EU fondova. Paradigma Europske unije promijenila se, proces globalizacije kakav je bio sada je zaustavljen i govori se o tome da Europa mora brinuti za svoju konkurentnost i proizvodnju. Moramo napraviti ravnotežu između različitih sektora jer mladi ne žele biti samo kuhari i konobari, a ovaj studij osposobit će ih za nova zanimanja. Vjerujem da će oni promijeniti paradigmu industrije Zadra i da ćemo postati značajan subjekt kao što smo nekada bili – kaže Željko Goja, osnivač HSTEC-a.

– Studentima ćemo omogućiti korištenje tvorničkih komponenti za praksu u automatizaciji i robotskim sustavima. Studiranjem u realnom okruženju s najmodernijim mehatroničkim komponentama dobit ćemo mlade ljude spremne za prvo zaposlenje, koji će izaći na tržište rada s višom cijenom svog rada. Bit će više plaćeni i imat će puno veći izbor pri odabiru radnog mjesta – kaže Mladen Šarlija, direktor Chiron Croatia d.o.o.

– Naša tvrtka slavi 60 godina postojanja i zadatak nam je nastaviti rad prijašnjih inženjera, uvijek preispitivati kako biti bolji, a to možemo samo uz nove tehnologije i mlade ljude pune entuzijazma. Nadam se da će studenti kroz praksu pokazati da mogu biti vješti, inovativni, konkretni, brži i bolji te time donijeti napredak cijeloj zajednici – kaže direktorica Marex Elektrostroja Ana Baričić.

Rektor Faričić na kraju je najavio pokretanje novog studija koji će se baviti umjetnom inteligencijom.

– Donijeli smo sveučilišnu politiku upotrebe umjetne inteligencije jer ne želimo izgubiti iz vida čovjeka: tehnologija ne može bez čovjeka, kao ni čovjek bez tehnologije. U tom smjeru ćemo gledati budućnost naše ustanove, zaključio je rektor Faričić.

Hrvatski znanstvenik i edukator, voditelj Zvjezdarnice Višnjan i počasni doktor Sveučilišta u Zadru Korado Korlević, sinoć je u Gradskoj knjižnici održao predavanje „Edukacija na početku ere umjetne inteligencije“.  Kao znanstvenik širokih vidika i jedan od vodećih hrvatskih intelektualaca, Korlević je govorio o izazovima tzv. umjetne inteligencije, odgoju djece, mogućnostima i opasnostima u doba kada se tehnologija razvija u „skokovima“ i prijeti izmicanju kontroli.

Današnja tehnologija ljudima omogućava da se „igraju bogova“: intervencijom preko mRNA i pisanjem kernela moguće je promijeniti ponašanje naših stanica, kao škarama izrezivati dijelove genoma, mijenjati DNK životinja, biljaka i mikroorganizama, a ta otkrića nagrađena su brojnim Nobelovim nagradama.

– Čovjeka možemo razmontirati ne kao biološki organizam, nego kao kibernetički sustav. To je 3 GB softvera, nije posebno puno, a superračunala su kompletno dekodirala genom neandertalca i sad je pitanje treba li nam jedan živi neandertalac. Mi smo u situaciji da se možemo igrati Boga i vratiti natrag nešto mrtvo. Ovo je bilo etički minsko polje pa su umjesto neandertalca oživjeli vuka iz ledenog doba koji je bio mrtav 10 tisuća godina. Shvatili smo kako funkcionira naš kibernetički sustav i to smo proveli u praksi 2019. godine, kada nam je hitno trebalo cjepivo, podsjetio je Korlević.

Začeci umjetne inteligencije sežu u prošlo stoljeće, a prvi proboji napravljeni su u medicini i astronomiji. U Zvjezdarnici Višnjan imaju knjigu o kompjutorskoj obradi fotografija iz 1975. godine, jer se i tada pokušavalo pratiti i eventualno spriječiti jedan od najvećih problema, udar velikih objekata u Zemlju.

– Danas je problem mogućeg udara asteroida i kometa u Zemlju na šestom mjestu kada se gledaju ugroze za čovječanstvo. Na prvom mjestu je umjetna inteligencija, na drugom sintetska biologija, roboti na trećem. Mi upravo “glancamo” ono što je najveći problem čovječanstva. Od 2015. strojevi se programiraju sami i mi taj njihov kod ne razumijemo. Svake noći ili svaki sat pišu nove kodove, provjere jesu li dobri, ako su bolji od staroga izbrišu ga i ostaje novi kod. Više ne programiraju ljudi. Ovo je slično kao kada u pokusu u biologiji stavite uz bakteriju antibiotik i one se same reprogramiraju kako bi bile otporne.

Na kraju Korlević dolazi do suštinskog problema: koja je esencija čovjeka, a koja stroja? Ljudima koji intenzivno koriste alate umjetne inteligencije zadnje tri godine pali su i kreativnost i intelektualne sposobnosti jer očekuju da AI sve napravi za njih.

– „Ljudskost“ za razliku od „strojnosti“ čine empatija, moralnost, suradnja, jako puno stvaranja i pričanja priča.  Mi smo ljudi kad stvaramo, jako smo ljudi kad nam je teško i gori nam pod nogama, kada je rat ili neka druga ugroza. Provodite svoje vrijeme čitanjem i razmišljanjem. Jako nam je važna i dosada jer smo tada najkreativniji. Živimo u području u kojem je položajna renta sve, iznajmljuju se apartmani i djeci se šalje poruka da ne moraju ići u školu jer će živjeti od iznajmljivanja. Živimo u jednoj antintelektualnoj zajednici i to je stvar koju moramo promijeniti, rekao je Korlević te svima za „domaću zadaću“ zadao da nađu nešto po čemu su posebno ljudski.

Korlevića je uoči predavanja rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić predstavio kao gosta, ali i kao „ našega naturaliziranog akademskog građanina“, s obzirom na to da mu je Sveučilište u Zadru 2016. godine dodijelilo počasni doktorat.

– Nadam se da će nam se Korado i ubuduće odazivati na naše pozive i govoriti o ovoj važnoj temi, a nadam se i da ćemo ispuniti važnu domaću zadaću koju nam je zadao „po čemu sam ja to poseban, vrijedan na ovom svijetu“ kako bismo dokazali važnost čovjeka kojega umjetna inteligencija ne može posve zamijeniti. Standardi koji se traže od mladih putem društvenih mreža, a i pod utjecajem onoga što nazivamo umjetnom inteligencijom, naglasak stavljaju na različite manifestacije glagola „imati“ i „izgledati“, a trebamo raditi na značaju glagola „biti“, da budemo dobri, štoviše bolji nego li smo sada, istaknuo je rector Faričić.