Najnovija zbirka pjesama Tomislava Marijana Bilosnića nosi naslov „Itaka“. Zbirka je objavljena u izdanju zadarskog izdavača 3000 godina Za dar. Urednica je izv. prof, dr. sc. Sanja Knežević, recenzentkinje prof. dr. sc. Nives Tomašević i izv. prof. dr. sc. Mirela Šušić.  Zbirku je opremio sam autor, dok grafičku obradu potpisuje Marija Marfat.

Zbirka „Itaka“ uvrštena je u Program kulturnog razvitka Republike Hrvatske za 2025. godinu, pa je u tome smislu autoru mi dodijeljena potpora Ministarstva kulture i medija RH za poticanje kulturnoga stvaralaštva. Knjiga je objavljena uz potporu Zadarske županije.

Zbirka pjesama Itaka je podijeljena u cikluse – „Odisejev pjev“, „Mač u rukama Telemaha“, „Zaboravljeno kraljevstvo“, „Povijest jedne masline“ i „Penelopa piše pjesme o tigru“, koje slijede izbori iz ranije objavljenih zbirki na istu temu „Odisejeve pjesme“ i „Odisej“.  Riječ je o pjesmama razvedenoga stiha i široke strukture.

Prof. dr. sc. Nives Tomašević, između ostalog, o najnovijoj zbirci pjesama Tomislava Marijana Bilosnića piše: „Pjesme ove zbirke tematski nagovještavaju izmicanje fokusa s Odisejvih lutanja, uspjeha i lukavstava, na njegov lik kao simbol čežnje za povratkom voljenoj ženi i „zaboravljenom kraljevstvu“ na otoku. Pjesnički subjekt Odisejeva pjeva nije herojski raspoložen, ne prevladava njegova muška, progresivna ideja pobjede, snage ili dovitljivosti. Odisejev pjev, čiju kožu na sebe navlači pjesnički subjekt, više nalikuje pjevu kralja Davida u Psalmima ili Salomona u Pjesmi nad pjesmama. Promišljajući dublje određene Bilosnićeve stihove nalazimo u ovoj lirici i na svojevrsnu ideju civilizacijske sublimacije antike i antičkih vrijednosti sa suvremenom civilizacijom koja ih negira. Jer Bilosnićev Odisej se pita: Tko još pjeva o ljubavi i ljubavnoj čežnji? Tko čezne za domom i ložnicom položenom u gnijezdo maslinova debla? Tko čezne za otokom kao slikom prirodne harmonije i života lišenoga materijalističke uvjetovanosti? „

Izv. prof. dr. sc. Mirela Šušić će primijetiti sljedeće u Bilosnićevoj lirici: „I temom i strukturom nova Bilosnićeva zbirka ukazuje na ideju obnove pjesništva. Tema Itake u njegovoj poeziji postaje prostor za promišljanje i propitivanje dubinskoga kompleksa povratka. Povratak se u tom smislu tematizira na intimnoj razini kao povratak sebi, u najdublje prostore bića. Istodobno on se tematizira i kao čežnja za povratkom u nostalgično „zlatno doba“ filozofije, umjetnosti, osobnog herojstva. Težište s poznate priče o Odisejevim lutanjima pomiče se u simbol kolijevke i ložnice. Kako nas navode naslovi ciklusa i pjesme iz ove zbirke – iz kolijevke se obnavlja kraljevstvo pjesništvom,  a u ložnici se čuva i obnavlja ideja opstanka „Homerove djece“. Osim što su razvedena stiha otvorenog slikovitosti i metaforici utemeljenima na simbolima, u pjesmama T. M. Bilosnića iz zbirke Itaka prepoznajemo i dimenziju mistike. Ona se očituje u variranju motiva čekanja, zrenja, povratka. Ti motivi ujedno se nalažu kao motivi trojstva koje signalizira simboličku dubinu triju principa – majke, djeteta, oca – ujedno kao principa koji oblikuju život pojedinca, ali i život prirode kao imanentnog dijela kozmičke harmonije.“

Za kraj je važno istaknuti kako se Bilosnićevo pjevanje u ovoj zbirci oslanja na grčku povijest, mitologiju i poeziju, ali uvijek sa zavičajnim sastavnim referencama prvog povijesnog prostora Hrvata, pa je ovdje očita personalizacija, Itaku vrlo često i doslovno svodi na zavičajne okvire Zadra, Zemunika i Ravnik kotara. Posve je razvidno da je riječ o knjizi koja će bitno nadograditi Bilosnićev bogat pjesnički opus, ali i što je još važnije, donijeti novu vrijednost na hrvatsku suvremenu pjesničku scenu. Njegova je pjesnička zbirka iznimno aktualna, otvorena čitanju istodobno kao i sanjarenju i filozofičnom promišljanju svijeta, čovjeka i njegove povijesti.