Prošla, 2024. godina bila je globalno najtoplija otkako se mjere temperature. I ovogodišnji siječanj bio je globalno najtopliji dosad. Sudeći po lipnju koji je za nama, cijela ova godina mogla bi biti nova rekordna.

Deseci regija u Europi i tri u Hrvatskoj trenutno su pod crvenim meteoalarmom suočene s dugotrajnim valom vrućine tijekom kojega temperature ponegdje sežu i preko 40 stupnjeva Celzijevih. Dojam je da se sve to više ne događa polako i postupno, kao u prispodobi o žabi u loncu koja ne osjeća da se kuha jer temperatura vode u kojoj se nalazi raste polako.

Sredinom lipnja šezdeset je vodećih svjetskih klimatologa uputilo dramatično upozorenje s procjenom da će uz postojeće razine emisije ugljičnog dioksida psihološka granica globalnog zagrijavanja od 1,5 stupnja Celzija biti probijena u iduće tri godine.

Ogromne emisije stakleničkih plinova

Nakon natprosječno toplog početka godine, naš poznati atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, zimus nam je kazao kako se ništa ne poduzima da se globalno zagrijavanja ublaži.

“I dalje imamo ogromne količine emisija stakleničkih plinova zbog ratovanja, zbog putovanja i prometa, zbog preintenzivne poljoprivrede… Svi ti procesi nisu umanjeni”, rekao nam je zimus.

Pripomenuo je tada da je početak godine u klimatološkom i meteorološkom smislu bio “prilično žestok”.

“Nismo pristojni prema prirodi”

Sada, na sredini godine, profesor Grisogono kaže nam da se godina nastavlja na isti način.

“I dalje je glavnina krivnje za ovakvo vrijeme na ljudima, u onome što činimo. I dalje pohranjujemo previše stakleničkih plinova, i dalje se ratuje i puca iz svih oružja, a sve to utječe na globalno zagrijavanje. Ponašamo se kao da smo na Titaniku. Znate ono: glazba svira, jede se kavijar, a mi tonemo”, počeo je Grisogono nimalo optimistično.

Pa je nastavio u sličnom tonu.

“Ne ponašamo se pristojno prema prirodi i prema novim generacijama, onima koji još nisu rođeni. Uzimamo sve za sebe. Idemo prema točki vrenja.”

Problem je i manjak oborina

Ako su temperature u lipnju i u Hrvatskoj i šire u Europi bile nekoliko stupnjeva više od prosjeka, Grisogona smo pitali hoće li srpanj i kolovoz također biti iznadprosječni.

“Kraj lipnja i početak srpnja su 3 do 6 stupnjeva iznad prosjeka. To su bolesne vrijednosti. No sada nas čekaju manje vrućine u odnosu na dosadašnje, iako će i dalje biti dva stupnja iznad mjesečnih prosjeka. Što je i dalje bolesno, ali je manje od ovih astronomskih vrijednosti u lipnju. Temperature će se malo spustiti, ali vrućina se nastavlja iako neće biti kakva je bila proteklih desetak dana”, kazao je.

Ističe kako problem ekstremno visokih temperatura dodatno pojačava izostanak oborina.

“To je povezano jedno s drugim. Kada se temperatura diže ipak se može normalno živjeti ako ima oborina. Međutim, kiše nema. Imamo povremenu umjerenu malu oborinu koja dođe i ode. U nekim okvirima te će se oborine i povećati za oko pet posto, ali što to vrijedi ako prosječne mjesečne temperature narastu za nekoliko stupnjeva.”

Zelene površine postaju žute

Laički gledano, najvidljiviji znak zagrijavanja je sve manje zelenih površina u naseljima pa i izvan njih. One nisu nestale, nego su požutjele izgorjevši pod jakim suncem. Sve je više ‘sprženih’ žutih površina.

“Nažalost, da. Putovao sam nekidan u Podravinu i Slavoniju. Na jednom polju vidim normalan, na drugom spaljeni kukuruz. Nemamo pravog navodnjavanja, nemamo sustave navodnjavanja i nismo pripremljeni za ovo što se događa i ono što će se događati”, kaže Grisogono.

U Hrvatskoj, dodaje, ta nespremnost već se osjeća u poljoprivredi, a osjećat će se i u turizmu.

“Ljetna sezona nam je ‘spržena’. Imamo predsezonu i posezonu i trebali bi surađivati s Bosnom i Hercegovinom koja ima brda i planine. Trebali bi razvijati turizam u Lici i Gorskom kotaru. Slovenija i Austrija već su razradile sustav kako se ponašati u ovakvim vremenskim uvjetima. Austrijanci zovu da se ljeti ide u njihove planine i nude jeftiniji smještaj u to doba godine. A mi živimo u prošlom svršenom vremenu”, smatra.