Connect with us

Hrvatska

TKO ĆE BITI GRADONAČELNICI? / Evo koje gradove mogu osvojiti ili izgubiti HDZ i SDP u drugom krugu. Sučelit će se u njih 11

Objavljeno

-

U drugom krugu lokalnih izbora u 47 gradova građani će birati nove ili nove stare gradonačelnice i gradonačelnike.

Već u prvom krugu gradonačelnici su izabrani u 81 gradu. Nije bilo puno promjena jer su u čak 74 grada gradonačelnici ostali isti ili barem iz istih stranaka koje su dotad bile na vlasti.

Vlast se u prvom krugu promijenila u samo sedam gradova, o čemu smo pisali OVDJE.

U preostalih 47 gradova, među kojima su i tri najveća (Zagreb, Split i Rijeka) odluka će pasti 1. lipnja

HDZ može izgubiti 12, a dobiti 19 gradova

HDZ u drugom krugu može izgubiti (do)sadašnje gradonačelnike u 12 gradova: Belom Manastiru, Dubrovniku, Đakovu, Karlovcu, Malom Lošinju, Našicama, Orahovici, Pagu, Požegi, Rabu, Šibeniku i Zadru.

Istodobno, HDZ u nedjelju 1. lipnja može dobiti gradonačelnike u 19 gradova u kojima ih u protekle četiri godine nije imao: Donjem Miholjcu, Dugom Selu, Hvaru, Ivancu, Kninu, Korčuli, Makarskoj, Omišu, Opuzenu, Pazinu, Pregradi, Popovači, Sinju, Slatini, Slavonskom Brodu, Splitu, Svetom Ivanu Zelini, Vrgorcu i Zaboku.

SDP može izgubiti 6, a osvojiti 10 gradova

Osim Rijeke, gdje će biti drugog kruga izbora, a koju je izgubio već nakon prvog kruga, SDP može izgubiti još šest gradova gdje je bio na vlasti: Klanjec, Komižu, Korčulu, Makarsku, Pregradu i Zabok.

S druge strane, mogao bi osvojiti 10 gradova u kojima uoči ovih izbora nije imao gradonačelnike: Dubrovnik, Hvar, Kutinu, Orahovicu, Požegu, Pulu, Rab, Šibenik, Vrbovsko i Zadar.

HDZ-ovi i SDP-ovi gradonačelnički kandidati izravno će se sučeliti u drugom krugu lokalnih izbora u 11 gradova: Dubrovniku, Hvaru, Korčuli, Makarskoj, Orahovici, Požegi, Pregradi, Rabu, Šibeniku, Zaboku i Zadru.

Nezavisni brane 17 gradova, bore se za 7

U 14 gradova u kojima su do sada bili nezavisni gradonačelnici bit će održan drugi krug izbora. To su: Belišće, Buzet, Donji Miholjac, Dugo Selo, Hvar, Knin, Križevci, Kutina, Omiš, Opuzen, Pula, Rijeka, Slavonski Brod i Vrbovsko.

Rijeku smo ovdje uvrstili računavši aktualnog gradonačelnika Marka Filipovića kao nezavisnog budući da je napustio matični SDP nedugo prije izbora. Nezavisnog gradonačelnika sigurno neće više biti u Hvaru jer su tamo u drugi krug otišli kandidati HDZ-a i SDP-a. A u Omišu se dosadašnji nezavisni gradonačelnik nije kandidirao, ali će u drugom krugu biti dvojica također nezavisnih kandidata.

Nezavisni gradonačelnički kandidati mogli bi u drugom krugu doći na vlast u sedam gradova u kojima ih dosad nije bilo: Belom Manastiru, Komiži, Malom Lošinju, Našicama, Slatini, Vrlici i Zagrebu.

U Belišću, Križevcima i Otočcu oboje kandidata u drugom krugu su nezavisni.

Može li Možemo! osvojiti Karlovac?

Možemo! može izgubiti oba grada u kojima je do sada bio na vlasti, Pazin i Zagreb, iako su u oba kandidati te stranke zamalo pobijedili već u prvom krugu i dobili daleko više glasova od protukandidata s kojima će u drugi krug.

Također, Možemo! ima i kandidaktinju u drugom krugu za gradonačelnicu Karlovca, Draženku Polović.

Centar će s gradonačelnikom Ivicom Puljkom u drugom krugu pokušati zadržati Split u borbi s HDZ-ovim Tomislavom Šutom, a Domovinski pokret Vukovar gdje je DP-ovom kandidatu Domagoju Biliću protukandidat Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista.

Akcija mladih (AM) bi pobjedom Ive Rinčić politički posve dominirala Rijekom nakon što je s koalicijskim partnerima osvojila 11 mjesta i relativnu većinu u Gradskom vijeću.

Koje su još manje stranke u igri?

Od ostalih manjih stranaka, Nezavisna lista mladih (NLM), stranka aktivna u Dalmaciji, mogla bi izgubiti vlast u Vrgorcu ako dosadašnji gradonačelnik Mile Herceg izgubi u drugom krugu, ali i dobiti vlast u Pagu gdje se njihov Stipe Žunić sučeljava s dosadašnjim gradonačelnikom Antom Fabijanićem.

DOMiNO je izgubio Slatinu gdje je imao gradonačelnika koji nije ušao u drugi krug. Most bi mogao izgubiti Sinj ako Miro Bulj u drugom krugu ne izbori drugi mandat. Fokus u drugom krugu brani vlast u Svetom Ivan Zelini gdje je njihov gradonačelnik Hrvoje Košćec ušao u drugi krug s tijesnom prednošću pred HDZ-ovom kandidatkinjom.

U drugom krugu HNS ‘brani’ vlast u Klanjcu, a kandidati te stranke bore se i za Lepoglavu i Ludbreg. Nezavisna platforma Sjever (NPS) u prvom krugu je zadržala vlast u Čakovcu, a u drugom će je braniti u Ivancu i Ludbregu. HSS bi mogao izgubiti Čazmu, a osvojiti Lepoglavu. HSLS nakon rekorderske pobjede Darija Hrebaka u Bjelovaru ima i kandidatkinju u drugom krugu u Čazmi.

HSP-ov gradonačelnik Popovače Josip Mišković u drugom krugu se bori za novi mandat s kandidatom HDZ-a. HSU bi po prvi puta mogao dati gradonačelnika iz svojih redova ako njihov kandidat u Đakovu, Zoran Vinković (inače, nekadašnji gradonačelnik no tada iz SDP-a, a kasnije i HDSSB-a) u drugom krugu pobijedi dosadašnjeg gradonačelnika, HDZ-ovog Marina Mandarića.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu