Hrvatska
Što će raditi zaštitari u školama i hoće li ih uopće biti dovoljno?
Kako stvari stoje, dio potrebnog kadra popunjavat će se iz redova zaštitara, a dijelom će interes imati i domari koji već rade u školama. Iako je riječ o velikom broju radnih mjesta, jer je u Hrvatskoj više od 1.200 osnovnih i srednjih škola, a neke od njih još uvijek rade u dvije smjene, u resornom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) uvjereni su da neće imati problema s njihovim popunjavanjem.
Zaštitare u školama od ove jeseni trebali bi zamijeniti operativni djelatnici za sigurnost i civilnu zaštitu, koji se narednih mjeseci tek moraju educirati za to radno mjesto.
Edukaciju u trajanju od 250 sati obavljat će ustanove za obrazovanje odraslih koje dobiju rješenje MZOM-a. Trenutačno se program još ne provodi ni u jednoj ustanovi, no u tom ministarstvu očekuju da će s provedbom započeti u narednim tjednima. Koliko će se točno radnih mjesta u školama otvoriti, nemaju točnih podataka.
Još nisu izrađeni potrebni dokumenti za 1500 radnika
“Budući da je prethodno potrebno ispuniti sve preduvjete, zapošljavanje operativnih djelatnika očekuje se s početkom nove školske godine. U ovom trenutku ne raspolažemo podatkom o broju djelatnika koji će biti zaposleni, jer škole još nisu izradile potrebne dokumente na temelju kojih će se zapošljavanje planirati i odobravati”, kažu u MZOM-u.
Na pitanje očekuju li teškoće u zapošljavanju tolikog broja ljudi, jer njihova bi brojka, ako se ubroje dvosmjenske škole, mogla prijeći 1.500 radnika, u MZOM-u odgovaraju niječno.
“Ne očekujemo da će škole imati problema s nalaženjem kadrova za to radno mjesto. Plaća neće biti manja od one koju imaju osobe na radnim mjestima sličnog ili istog opisa poslova u drugim javnim i državnim službama”, poručuju. Prema dosad objavljenim podacima, bruto plaća djelatnika za sigurnost iznosit će oko 1.400 eura, a u neto iznosu, na primjeru oca dvoje djece u Rijeci, 1.120 eura mjesečno. S obzirom na činjenicu da su zaštitari mahom na minimalcu, zaštitarske tvrtke mogle bi se suočiti s odlaskom svojih kadrova.
Što će sve raditi?
“Ako se obistine obećanja o zajamčenim koeficijentima, isti jamče veća primanja od uobičajenih primanja u privatnim zaštitarskim društvima. Samim time, logičan je odljev djela neposrednih izvršitelja poslova privatne zaštite na novo radno mjesto u okviru škola, tim više što se radi o javnom sektoru koji ima zagarantirana i dodatna materijalna prava”, konstatira Ante Perčin, predsjednik HUP-a – Udruge zaštitarske djelatnosti.
Djelatnik za sigurnost će kontrolirati pristup školi, nadzirati i osiguravati imovinu i prostor škole, a pritom po potrebi surađivati s hitnom, vatrogascima, policijom. Osim toga, s učenicima će raditi na protokolu u slučaju hitnih situacija te promatrati što se događa po hodnicima, a u slučaju ponašanja koje bi moglo ugroziti sigurnost, prijavit će to nadležnoj osobi. U HUP-u smatraju da se na kraju priče sve zapravo svelo na klasičan zaštitarski posao, piše Novi list.
“Realno rečeno, uz ostale kompetencije koje su dodane, doista se radi o uobičajenim radnim zadacima zaštitara privatne zaštite. Stoga je u konačnici možda i najveći apsurd cijelog procesa i kreacije novog radnog mjesta, što će većina kadrova za novo radno mjesto biti upravo dosadašnji licencirani zaštitari, koji unatoč brojnim mišljenjima i prozivanjima o njihovoj neadekvatnosti u zaštiti škola, sada nakon par sati dodatne edukacije postaju trajno i cjelovito rješenje za navedenu sigurnosnu problematiku”, komentira Perčin. Nemaju, dodaje, ništa protiv dodatne edukacije koja je nužna za bilo koji specifični posao privatne zaštite, ali ovdje ne vide nikakav kvalitativni odmak u odnosu na postojeće zaštitare.
Dodatni poslovi
Same zaštitare, kojima bi novo radno mjesto moglo biti zanimljivo, odbit će – kažu u njihovom sindikatu – dodatni poslovi koje će djelatnik za sigurnost morati raditi, a odnose se na poslove održavanja objekta škole i njezina okoliša te na poslove domara i kotlovničara.
“Stvar je svake osobe vidi li svoju perspektivu u tome. Taj posao i nije zaštitarski, to je sasvim drugačiji opis posla gdje će ti djelatnici dobiti dio zaštitarskih ovlasti. Ali obavljat će i neke druge poslove, koji su prioritetniji i važniji za školu od same sigurnosti. Ako ćemo pravo, to radno mjesto nosit će veću plaću za otprilike 300 eura, ali za taj novac ići na deseterostruko veću odgovornost, ne znam hoće li se nekome isplatiti”, komentira Nikola Sraka, tajnik Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti.
“Taj bi djelatnik trebao prvenstveno čuvati školu, ali on to neće raditi. Bit će i kotlovničar, kositi travnjake, iznositi smeće, najmanje će imati vremena voditi brigu o sigurnosti škole. To će raditi ako mu ostane vremena. Osnovni će mu posao biti u drugom planu i ne vjerujem da će moji kolege baš pohrliti na te poslove,” smatra sindikalac.
U MZOM-u nemaju podatke o broju trenutačno angažiranih zaštitara u osnovnim i srednjim školama, jer je to u nadležnosti osnivača škola, koji ih i financiraju.
Grad Zagreb je angažirao zaštitare u 116 osnovnih škola, a taj će angažman, kao i u drugim županijama, potrajati do kraja školske godine. Od iduće, njihova bi mjesta morali zauzeti novi djelatnici. Zaštitari su godinama deficitarno zanimanje, u Hrvatskoj ih je više od 42.000 s licencom, dok u struci radi njih tek oko 15.000.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




