Jučer je u sklopu Zrmanja adventures festivala održana Prva revijalna rafting regata „Zaštitimo Zrmanju“ pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta.

Velika poplava u svibnju 2023. izlijevanjem Zrmanje potopila je središte Obrovca, ali je promijenila i izgled gornjeg toka Zrmanje. Prvenstveno se to odnosi na Veliki buk,11 metara visok slap na Zrmanji, što je u prvom obilasku rijeke tijekom sanacija od poplava zapazio pionir raftinga na Zrmanji Đuro Župan.

S Velikog slapa velika je bujica odronila desetke tona teške kamene gromade koje su završile u koritu rijeke, a slapu promijenile vizuru.

S protokom od dvije godine vidljivo je da je tada promijenjen i tok rijeke preko tog uskog dijela kanjona, odnosno da de slap vjerojatno potpuno nestati, a voda se povući u jedan procjep u koji se vrlo brzo urezuje. To bi značilo i mogućnost daljnjih odrona sedre, ali i brži protok većih količina vode, pa i vodnog vala, kada bi Obrovac bio još brže ugrožen od nadolazeće vodene bujice nego što je to bio do sada.

Oni koji kanjon doživljavaju radnim mjestom, organiziraju rafting i kajak ture , Riva rafting centar putnička agencija d.o.o. , Raftrek travel d.o.o. i Zrmanja river tours, odlučili su potaknuti stručnu raspravu oko mogućnosti daljnjeg erodiranja najvećeg slapa na Zrmanji.

U sklopu manifestacije Zrmanja adventures festivala u Kaštel Žegaru stručni, ali terenski okrugli stol uz samu rijeku. Evo što su prije sudjelovanja u revijalnoj rafting regati, tijekom koje su ukazali na stanje na terenu zainteresiranim sudionicima, kazali sudionici i organizatori okruglog stola:

dr.sc. Neven Cukrov, geolog Instituta Ruđer Bošković:

To je bio jedan zapravo prirodni događaj. Došle su visoke vode koje se događaju jednom u 100 ili 500 godina i one su opteretile sami slap i slap je u jednom veliko dijelu puknuo. Sama sedara, mi geolozi volimo o redi, je kratkoživudi okoliš. Za svaki slap se očekuje da de on trajati tisuću do do dvije tisuće godina, što nama možda djeluje dugo, ali u geološkim terminima to je vrlo kratko. I jednostavno, jedan krak se odlomio, voda je promijenila svoj smjer i to je sad najopasniji dio jer se taj novi kanala koji ide ostavlja veliki dio slapa suhim preko ljeta, a tamo gdje ima vode, ta voda je brža, ima veću erozijsku snagu i ona se samo sječe, radi usjek u slapu. Samo u u prvoj godini, a od poplave u svibnju ovo su dvije godine, voda se urezala 20 centimetara. Trebalo bi prvo napraviti dobar projekt i to predstavit nadležnom ministarstvu, a ovako na prvu, taj kanal bi trebalo zatvoriti. Najlakše ga je zatvoriti baš s komadima sedre koja se odlomila. Znači, to je isti materijal koji je bio tako da zaustavimo urezivanje u slap, a samim time bi postigli da cijela površina slapa po ljeti bude prekrivena vodom jer znamo da prilikom isušivanja dolazi do najvećeg uništavanja sedre.

doc.dr.sc. Fran Domazetović, Odjel za geografiju i Centar za geoprostorne tehnologije Sveučilišta u Zadru:

Mi smo napravili jednu grubu procjenu, koliko smo mogli s obzirom na uvjete u kanjonu. Radi se oko 300 metara kvadratnih sedrene barijere koja se urušila, odnosno, ako pričao u tonama oko 57 tona sedre koja je u tom jednom događaju 2023. se urušila. To je i površinom, ali isto tako i volumenom značajna količina sedre koja je nastajala tisućama godina. Najveći problem u cijeloj ovoj priči je što se sedra jako sporo obnavlja i što ovakav jedan događaj svakako vizualno našteti sedrenoj barijeri, ali isto tako utječe na njezinu stabilnost. Problem su ljetni mjeseci kada dolazi do nižeg vodostaja rijeke Zrmanje i to se tad praktički kanalizira u jednu točku, znači jedan kanal širine oko pola metra gdje je protok vrlo intenzivan i taj protok se dalje usijeca u samu sedrenu barijeru. Potencijalno, dakle, u slijededim događajima, a pogotovo ako se ovakvi oborinski događaji i poplave budu ponavljali, može dodi do daljnje dezintegracije sedrene barijere, pa čak i do njezinog potpunog uništenja. To je zapravo dio prirodnog procesa, ali klimatske promjene to naravno opet potiču i pojačavaju. Za same posjetitelje, šetače uz slap, hodati po suhoj sedri može biti jako opasno. Već pri terenskim istraživanjima koje smo proveli smo primijetili da posjetitelji dolaze do samog ruba, a radi se o sedri koja je pogotovo nakon poplave vrlo lomljiva i to može nažalost i tragično završiti. Potencijalno može biti opasno za ljude koji su u tom području.

Đuro Župan, vlasnik putničke agencije Riva rafting i organizator skupa na Zrmanji:

Da slap u potpunosti presuši svakako bi bio veliki gubitak. Prvenstveno, da on presuši, gubitak bi bio i u tome što bi on proizveo daljnje odranjanje, kut vodopada bi se smanjio i promijenio bi se vodni režim u cijelom toku Zrmanje što bi značajno ugrozilo sve aktivnosti koje se odvijaju uz rijeku Zrmanju, definitivno. A što se tiče samog turističkog proizvoda, on bi sigurno bio oskudniji, ne bi bio toliko atraktivan, međutim, ja ipak, bez obzira na sve, sigurnost vodnog režima, sve ono što proizvodi kada nestanu takve fortifikacije ili barijere, i ograničenja, odnosno određeni problemi koji stanovništvu koje živi uz rijeku, pa i samom gradu Obrovcu proizveo bi sigurno značajne probleme. Potenciramo stručno mišljenje, tražimo njihovu pomoć, ona je jedina meritorna, a to znači na sve kritične dijelove slapova ili samog korita treba napraviti određene fortifikacijske zahvate da bi voda bila prisutna, odnosno da bi imala normalan dotok jer znamo da voda hrani korito, da ono bez prisustva vode atrofira, odumire, obrušava se i tako dalje. Naprosto, na ključnim pozicijama, oni su mišljenja, a i mi koji imamo nekakva iskustva u tome znamo da bez prisustva vode u dijelovima kanjona koji su ovaj put ostali bez vode uslijed odrona i elementarnih nepogoda moramo osigurat prisustvo vode, pokušati poduprijeti određeni sustav kanala da dotok vode bude normalan, odnosno dostatan.

Mario Šaban, ravnatelj Parka prirode Velebit:

Inicijativa za održavanjem ovakvih skupova je dobrodošla da se na ovaj način promovira i zaštita prirode, očuvanje naših najvrjednijih prirodnih vrijednosti koje imamo, a ovako sami doprinos zaštiti sedre ne ide samo kroz skupove, nego jednostavno aktivnosti unutar našeg zaštićenog područja su dopuštene. U Parku prirode Velebit intervencije koje bi se trebale odraditi možda ovdje na samom području sedre, da se sedra opet nastavi nakupljati na Velikome buku su naravno dobrodošle, ali sve aktivnosti i sva dopuštenja moramo odobriti kroz Zakon o zaštiti prirode, naša Uprava za zaštitu Prirode, Zavod i sama Javna ustanova park prirode Velebit.

Na rafting regati je sudjelovalo 20 ekipa , a u sklopu rafting spusta sudionici su se zaustavili na Velikom buku kako bi na licu mjesta vidjeli nastala oštećenja.

Nakon rafting regate na cilju rafting staze u Muškovcima, svi sudionici kao i mnogobrojni posjetitelji , nastavili su druženje uz ručak i degustaciju tradicionalnih proizvoda u organizaciji Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije ( AGRRA).