Hrvatska
Nove promjene u školskom kalendaru: Ukida se dio školskih praznika?
Bude li usvojen prijedlog Ministarstva obrazovanja o izmjeni školskih praznika koji je trenutno u e-savjetovanju, na snagu bi mogao stupiti već u rujnu ove godine.
Prema predloženim promjenama ukidaju se kratki praznici kao i drugi dio zimskih praznika – onih u veljači. Ali bi zato praznici u siječnju trajali duže.
Što misle školarci?
“Meni se taj prijedlog više sviđa nego kako smo imali praznike do sad, jer mislim da se možemo više odmoriti dok su nam malo duži praznici i možemo se doma mentalno pripremiti”, kaže Vito, učenik.
“Kada imam recimo tjedan dana praznike, onda si uspijem nekako rasporediti i obaveze, a kad imam previše vremena nikad ne započnem”, kaže Valerija, učenica.
U školama ističu – racjepkani praznici pokazali su se izazovnima kada je riječ o motivaciji učenika.
“Gubi se ritam, taman se uhodamo, taman se poslože nekakvi prioriteti, dogovore se zadaci, dogovore se aktivnosti koje će se provoditi, onda se to prekine”, ističe Sanja Jambrović, profesorica njemačkog jezika iz jedne čakovečke gimnazije.
Roditelji zadovoljni
Predloženim nacrtom novog školskog kalendara zadovoljni i roditelji.
“Praznici u drugom mjesecu su stvarno bili suvišni, bila je nekakva priča da je to potrebno za skijanje. Samo se roditeljima stvarao problem s djecom, nisu znali šta će i kako će s njima”, kaže roditelj Ivo Krištić.
“Nerijetko su nam roditelji rekli da su im praznici u veljači otežavali logistiku – gdje sa djecom, kako ih zbrinuti, morali su uzimati godišnji koji možda nisu planirali”, kaže Antonija Strle, psihologinja.
Najavljene promjene
Prema najavljenim promjenama, školski kalendar izgledao bi ovako: nastava počinje 8. rujna, a završava 12. lipnja. Za maturante 22. Učenici će na zimski odmor u jednom komadu od 24. prosinca 2025. do 9. siječnja 2026., s time da se u klupe se vraćaju 12. siječnja.
Proljetni praznici počinju tjedan prije Uskrsa, od 30. ožujka i traju do 6. travnja.
“Tako da će sad vrijeme opet pokazati svoje, što će donijeti novi prijedlog, a tek ćemo u praksi vidjeti je li on bolja varijanta”, kaže Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš, Split, piše HRT.
“Mislim da je to bolje za učenike i učitelje, tako da se svako malo ne prekida nastavni proces”, kaže Tamara Domić, profesorica hrvatskog jezika jedne splitske osnovne škole.
Nastava se, kao i do sada, izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, a za maturante najmanje 160 dana. E -savjetovanje o nacrtu kalendara za iduću školsku godinu traje do 3. svibnja.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




