Povodom 100 obljetnice rođenja akademika Ive Petriciolija, Sveučilište u Zadru organizira izložbu i tribinu pod naslovom Sa Zadrom u mislima.

Na tribini koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u 18:00 sati u izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru prisutne će u ime organizatora pozdraviti prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru,  izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac, pročelnica Odjela za povijest umjetnosti i knjižničarka Marijana Senkić-Klapan, ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.

Na tribini će sudjelovati suradnik i nekadašnji student Ive Petriciolija prof. dr.sc. Pavuša Vežić, dr. sc. Sofija Sorić iz Konzervatorskog ureda u Zadru, te djeca akademika Ive Petriciolija mr. sc. Mirna Petricioli i dipl. ing. Donat Petricioli. Nakon tribine koja počinje u 18.00 sati u prostorijama izložbene dvorane Državnog arhiva u Zadru bit će otvorena izložba memorabilija i fotografija iz bogate ostavštine Ive Petriciolija, koja će posjetitelje, poput kakva vremeplova, provesti kroz njegov život ali i brojna arheološka istraživanja u Zadru i zadarskom području. Izložba ilustrira brojne znanstvene interese akademika Ive Petriciolija, ali po prvi puta prezentira Ivu Petriciolija kao vrsnog fotografa i dokumentarista vremena u kojem je djelovao, kao i stanja brojnih umjetnina i istraživanja u kojima je sudjelovao.

Akademik Ivo Petricioli kao povjesničar umjetnosti i arheolog imao je značajnu ulogu u povijesti Zadra, osobito u godinama nakon Drugoga svjetskog rata. Ivo Petricioli sustavno je obrađivao umjetničku baštinu i kulturnu povijest Dalmacije, a osobito Zadra od ranoga kršćanstva do XIX. st., a najveći dio njegovih istraživanja i publikacija bio je posvećen predromaničkoj i romaničkoj umjetnosti. U mnogobrojnim znanstvenim i stručnim objavama publicirao je rezultate svojih istraživanja i u zemlji i u inozemstvu. Objavljivao je na hrvatskom ali i na drugim svjetskim jezicima, sudjelovao je na brojnim konferencijama, simpozijima i skupovima u zemlji i inozemstvu. Imao je i važnu ulogu u zaštiti spomenika i obnovi povijesne jezgra Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu. Osim toga, svojim radom na Filozofskom fakultetu, kasnije na Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta  u Zadru, obrazovao je generacije povjesničara umjetnosti, te ga se s prvom može nazvati „ocem zadarske škole povijesti umjetnosti“. Bio je jedan od autora „zadarskih biblija“, odnosno edicije Prošlost Zadra.