ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) VJERONAUČNA OLIMPIJADA U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI / Pobjednici OŠ Šimuna Kožičića Benje i Gimnazija Jurja Barakovića
Županijsko natjecanje iz vjeronauka za učenike osnovnih i srednjih škola iz Zadarske županije održano je u utorak, 25. ožujka u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Zadar.

Među osmoškolcima, prvo mjesto osvojila je OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar, pod vodstvom mentorice s. Robertine Šašo. U pobjedničkoj ekipi osmoškolaca su učenici:

Drugo mjesto osvojila je OŠ Braća Ribar, Posedarje (Berta Perica), a treće mjesto OŠ Šime Budinića, Zadar (Blaženka Marčina).


Četvrto mjesto osvojila je OŠ Kistanje (s. Mirjana Delonga), peto mjesto OŠ Smiljevac, Zadar (Anica Galešić), šesto mjesto OŠ Sv. Filip i Jakov (Gabriela Vodopija), a sedmo mjesto OŠ Benkovac (Mirjana Buljat).

Među srednjoškolcima, prvo mjesto osvojila je Gimnazija Jurja Barakovića, Zadar, pod vodstvom mentora Slobodana Šarića. U pobjedničkoj ekipi srednjoškolaca su učenici: Lucija Mijić, Glorija Murtić, Ana Marić, Patricija Bokan i Agata Ražov.
Drugo mjesto osvojila je Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar (Anđelo Dušković), a treće mjesto Gimnazija Franje Petrića, Zadar (Marija Klanac Jozić).


Četvrto mjesto osvojila je Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar (Jelena Mičić), a peto mjesto Srednja škola Biograd n/m (Denis Žunić).

Prije početka natjecanja, don Gašpar Dodić, predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije, učenicima je pročitao poruku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića.
U duhu teme ovogodišnje Olimpijade, ‘1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početka Hrvatskog kraljevstva’, nadbiskup je istaknuo da u govoru o toj temi osobito mjesto ima i kraljevski grad Nin, „kolijevka hrvatske državnosti i vjere gdje su stolovali naši prvi vladari i djelovali crkveni velikodostojnici. Nin, kao političko i crkveno središte Hrvata, bio je mjesto gdje su naši vladari primali Božji blagoslov i odgovornost za svoj narod. Tu je djelovao i znameniti biskup Grgur Ninski, branitelj glagoljaške liturgije i simbol borbe za hrvatski identitet u okviru Crkve“, rekao je mons. Zgrablić, poželjevši da baština Nina učenicima bude poticaj da čuvaju vjeru, ljube svoj narod i zavičaj te nikada ne zaborave tko su i odakle dolaze.

Događaji Splitskog crkvenog sabora 925. g. kad se „učvrstila crkvena organizacija na hrvatskom tlu“ i 1100 godina od krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava „nisu samo političke prekretnice, već i duhovni temelji naše vjere i nacije“, poručio je mons. Zgrablić. Poželio je učenicima da im i Olimpijada bude nadahnuće za ponos na baštinu, da u vjeri nalaze oslonac života te da znanje koriste za svoju izgradnju i za dobrobit obitelji, Crkve i društva, rekavši da je Olimpijada prilika da ojačaju svoju povezanost s Bogom i prodube razumijevanje vlastitog identiteta. Nadbiskup je zahvalio i vjeroučiteljima mentorima što su s ljubavlju pripremali djecu za tu „olimpijadu duha i znanja“.

Nadbiskup je podsjetio da se Olimpijada održava u Godini jubileja koja je u znaku govora o nadi kao „neugasiva snaga koja vodi kroz život“. I vjeroučenici nose u sebi nadu – „čežnju za dobrim, za istinom, za rastom u vjeri i znanju. Ta nada nije slučajna, ona je poticaj Božjega Duha u vama. Zato vam od srca čestitam, jer ste, osluškujući nadu i surađujući s Kristom, na putu koji vodi k svjetlu i Istini. Već ste dvostruki pobjednici – najprije ste se istaknuli u svojim razredima i u svojim školama, pokazujući ne samo znanje, nego i trud, upornost i ljubav prema vjeronauku, Crkvi i našem hrvatskom narodu“, poručio je mons. Zgrablić učenicima.

Olimpijada se održala na blagdan Blagovijesti koji „podsjeća na Marijinu spremnost da se u potpunosti preda Božjem planu. I vi ste se odazvali pozivu na učenje, istraživanje i svjedočenje vjere“, poručio je nadbiskup učenicima, poželjevši im Božji blagoslov u životu i zagovor Marije, Majke Crkve i Kraljice Hrvata.
Don Gašpar je rekao da bogatstvo proučavane povijesne građe oplemenjuje osobnost učenika u vjeri i uljudbi. „Spomen na povijesne događaje u prošlosti nije tek pamćenje podataka, godina i osoba, nego pohranjivanje mnogih iskustava korisnih i nama za životnu pouku. Time se pridružujemo mnogima na tom hodu povijesti kao dionici odnosa povijesti i spasenja, kojim se snagom vjere u Isusu Kristu po Crkvi združuje prošlo, sadašnje i buduće“, poručio je don Gašpar. Istaknuvši da su ti veliki događaji iz naše nacionalne i crkvene povijesti dio hrvatskog nacionalnog i vjerničkog identiteta, potaknuo je da budemo ponosni što smo Gospodinovi i što pripadamo njegovoj Crkvi.

Prisutne je pozdravio i domaćin natjecanja don Ante Dražina, ravnatelj Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar.
U duhu teme Olimpijade, gimnazijalac Petar Barunčić, voditelj programa prije početka natjecanja koje se sastojalo od pisanog, usmenog dijela i Milijunaka, dao je osnovne informacije o Hrvatskom kraljevstvu.
„Priča o Hrvatskom kraljevstvu nije samo legenda, nego stvarni povijesni događaj i plamen koji se stoljećima prenosi s oca na sina, s majke na kćer, s učitelja na učenika, sa svećenika na puk. Taj plamen prvi je donio kralj Tomislav, izdanak kuće Trpimirovića. Ta loza kasnije je dala čak 12 hrvatskih vladara. Koliko je snažno bilo kraljevstvo, ističe i car Konstantin Porfirogenet, koji kaže da je za vrijeme Trpimira Hrvatska imala 60 000 konjanika i 100 000 pješaka. No, nije se kralj Tomislav oslanjao samo na zemaljsku snagu. Prije svega, pomoć je vidio i tražio u Bogu, a za njegove vladavine i na njegov poticaj sazvan je prvi crkveni sabor u Splitu.

Papa Ivan X. je 925. g. uputio pismu ljubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata i izvrsnom knezu Mihajlu te kralju Tomislavu priznaje pravo na kraljevski status, a ranu srednjovjekovnu Hrvatsku podiže na najviši stupanj u tadašnjem vremenu, u svjetovnom i duhovnom smislu“, poručio je Barunčić.
Istaknuvši da se ponosimo tisućljetnom tradicijom koju ne smijemo zaboraviti, podsjetio je da je tijekom 1100 godina veliki broj ljudi položio svoje živote za domovinu Hrvatsku. To su bile „godine neprestane borbe za samostalnost, identitet, očuvanje tradicije, vjere u Isusa Krista i pripadnosti Katoličkoj Crkvi. Hrvatski narod stoljećima drži na okupu milost Božja i ljubav prema domovini“, istaknuo je Barunčić.

U programu je nastupio školski zbor Gimnazije pod vodstvom Grge Ivkovića, a Mia Cikota, učenica 2.b razreda, recitirala je pjesmu ‘Hrvatski kraljevi’ Vladimira Nazora, podsjetnik na bogatu tisućljetnu tradiciju hrvatskog naroda. Za vrijeme pauze tijekom natjecanja, učenici su razgledali Stalnu izložbu crkvene umjetnosti Zadar i riznicu samostana sv. Frane u Zadru.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




