Connect with us

Hrvatska

Stiže porez na nekretnine: Pogledajte koji će gradovi naplaćivati najviše, jedan je rekorder

Objavljeno

-

Gradovi su utvrdili stope po kojima će obračunavati porez na nekretnine. Donosimo popis za najveće gradove i najposjećenije turističke destinacije.

Jedinice lokalne samouprave do kraja veljače trebale su utvrditi stope poreza na nekretnine koji je uveden početkom godine, a zapravo će zamijeniti postojeći porez na kuće za odmor. No, za razliku od tog poreza, porez na nekretnine je obavezan za sve jedinice lokalne samouprave.

Raspon poreznih stopa je od 0,60 do osam eura po kvadratnom metru, a dosad su se kuće za odmor oporezivale u rasponu od nula pa do pet eura po kvadratu.

Provjerili smo po kakvim će stopama najveći hrvatski gradovi, ali i najposjećenije turističke destinacije oporezivati nekretnine. Predmet oporezivanja su nekretnine ( kuće i stanovi) koje su u vlasništvu fizičkih i/ili pravnih osoba, a za koje vlasnici nemaju dokaz stalnog stanovanja, odnosno nisu u dugoročnom najmu.

Vlasnici imaju vremana do kraja ovog mjeseca prijaviti promjene Poreznoj upravi, prenosi Dnevnik.hr.

Raspon do 6 eura po kvadratu

Među četiri najveća grada najveću stopu poreza imaju Zagreb i Rijeka, pet eura po četvornom metru. U Splitu su se odlučili zadržati 1,99 eura/m2, a Osijek, koji do sada nije imao porez na kuće za odmor, odlučio se za najnižu zakonsku stopu od 0,60 eura po metru kvadratnom.

Osim Osijeka, porez na kuće za odmor nisu imali ni Varaždin, Koprivnica, Vinkovci te Čakovec, pa će naplaćivati minimalni porez od 0,60 eura po kvadratu. Najveći preokret dogodio se kod Bjelovara koji do sada nije naplaćivao porez, a sada će on iznositi od 3 do 6 eura po kvadratu, ovisno o zoni.

Kad je o kontinentu riječ, od većih gradova Velika Gorica odlučila se za 0,80 eura po kvadratu, a Slavonski Brod i Karlovac odredili su da će porez na nekretnine iznositi 2 eura/m2.

Glavne turističke destinacije poput Dubrovnika, Zadra (1,99 eura), Šibenika (5 eura) i Pule (5 eura), nisu iskoristile mogućnost daljnjeg povećanja poreznog opterećenja. U Dubrovniku je primjerice porez na kuće za odmor iznosio 5 eura/m2, a s porezom na nekretnine uvedeno je tzv. zoniranje pa će ovisno o lokaciji nekretnine naplaćivati od 0,60 do 5 eura po kvadratu.

Porez na nekretnine u Biogradu na moru iznosit će 5 eura/m2, u Šibeniku isto toliko, a u Primoštenu 4,20 eura po kvadratu.

Turističke destinacije koje su se odlučile na povećanje stope poreza na nekretnine su istarski gradovi Poreč, Rovinj i Umag.

Povećanje pravdaju novom raspodjelom prihoda. Naime, dok je porez od kuća za odmor u potpunosti išao u blagajnu gradova prihodi od poreza na nekretnine dijele se po principu 80 posto gradu, a 20 posto županiji kojoj pripadaju. Neke se jedinice lokalne samouprave prihoda ne žele odreći pa su povisili za razliku koja će ići županijama.

“Savili smo novi iznos od 6,25 eura tako da Gradu Poreču i dalje ostaje prihod od 5,00 eura, dok razlika od 1,25 eura predstavlja 20-postotni iznos koji pripada Županiji”, naveli su u Gradu Poreču.

Grad rekorder

U Rovinju će stopa također iznositi 6,25 eura/m2, a za najveću zakonsku stopu odlučili su se i Umagu gdje će se porez plaćati 8 eura po četvornom metru. U Gradu navode kako su vlasnici kuća za odmor kod njih uglavnom stranci koji su do sada plaćali porez od 5 eura po kvadratu.

“Visina poreza na kuće za odmor, kojeg su plaćali većinom strani državljani, odnosno oni koji imaju nekretninu u Umagu ali ne i prebivalište, iznosio je 5 EUR/m2 dok će novi iznos uključivati povećanje koje je predviđeno zakonom max. do 8 EUR/m2, odnosno 6,40 EUR/m2, budući da 20 posto (1,60 EUR/m2) prosljeđujemo direktno županiji, ali je naša obveza naplate. Napominjemo da će u većini slučajeva porezni obveznici biti strani državljani, odnosno svi oni koji nemaju prebivalište na području grada Umaga. Dakle, građani grada Umaga koji imaju prebivalište i status domaćina iznajmljivača neće plaćati porez na nekretnine jer zakonom nisu obuhvaćeni”, naveli su iz Grada Umaga.

Gradovi i općine koji su zadržali istu stopu kao što je bila stopa poreza za kuće za odmor imat će manje prihode nego ranije jer će dio prihoda morati prepustiti županiji na čijem se teritoriju nalaze.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu