Hrvatska
Stiže porez na nekretnine: Pogledajte koji će gradovi naplaćivati najviše, jedan je rekorder
Gradovi su utvrdili stope po kojima će obračunavati porez na nekretnine. Donosimo popis za najveće gradove i najposjećenije turističke destinacije.
Jedinice lokalne samouprave do kraja veljače trebale su utvrditi stope poreza na nekretnine koji je uveden početkom godine, a zapravo će zamijeniti postojeći porez na kuće za odmor. No, za razliku od tog poreza, porez na nekretnine je obavezan za sve jedinice lokalne samouprave.
Raspon poreznih stopa je od 0,60 do osam eura po kvadratnom metru, a dosad su se kuće za odmor oporezivale u rasponu od nula pa do pet eura po kvadratu.
Provjerili smo po kakvim će stopama najveći hrvatski gradovi, ali i najposjećenije turističke destinacije oporezivati nekretnine. Predmet oporezivanja su nekretnine ( kuće i stanovi) koje su u vlasništvu fizičkih i/ili pravnih osoba, a za koje vlasnici nemaju dokaz stalnog stanovanja, odnosno nisu u dugoročnom najmu.
Vlasnici imaju vremana do kraja ovog mjeseca prijaviti promjene Poreznoj upravi, prenosi Dnevnik.hr.
Raspon do 6 eura po kvadratu
Među četiri najveća grada najveću stopu poreza imaju Zagreb i Rijeka, pet eura po četvornom metru. U Splitu su se odlučili zadržati 1,99 eura/m2, a Osijek, koji do sada nije imao porez na kuće za odmor, odlučio se za najnižu zakonsku stopu od 0,60 eura po metru kvadratnom.
Osim Osijeka, porez na kuće za odmor nisu imali ni Varaždin, Koprivnica, Vinkovci te Čakovec, pa će naplaćivati minimalni porez od 0,60 eura po kvadratu. Najveći preokret dogodio se kod Bjelovara koji do sada nije naplaćivao porez, a sada će on iznositi od 3 do 6 eura po kvadratu, ovisno o zoni.
Kad je o kontinentu riječ, od većih gradova Velika Gorica odlučila se za 0,80 eura po kvadratu, a Slavonski Brod i Karlovac odredili su da će porez na nekretnine iznositi 2 eura/m2.
Glavne turističke destinacije poput Dubrovnika, Zadra (1,99 eura), Šibenika (5 eura) i Pule (5 eura), nisu iskoristile mogućnost daljnjeg povećanja poreznog opterećenja. U Dubrovniku je primjerice porez na kuće za odmor iznosio 5 eura/m2, a s porezom na nekretnine uvedeno je tzv. zoniranje pa će ovisno o lokaciji nekretnine naplaćivati od 0,60 do 5 eura po kvadratu.
Porez na nekretnine u Biogradu na moru iznosit će 5 eura/m2, u Šibeniku isto toliko, a u Primoštenu 4,20 eura po kvadratu.
Turističke destinacije koje su se odlučile na povećanje stope poreza na nekretnine su istarski gradovi Poreč, Rovinj i Umag.
Povećanje pravdaju novom raspodjelom prihoda. Naime, dok je porez od kuća za odmor u potpunosti išao u blagajnu gradova prihodi od poreza na nekretnine dijele se po principu 80 posto gradu, a 20 posto županiji kojoj pripadaju. Neke se jedinice lokalne samouprave prihoda ne žele odreći pa su povisili za razliku koja će ići županijama.
“Savili smo novi iznos od 6,25 eura tako da Gradu Poreču i dalje ostaje prihod od 5,00 eura, dok razlika od 1,25 eura predstavlja 20-postotni iznos koji pripada Županiji”, naveli su u Gradu Poreču.
Grad rekorder
U Rovinju će stopa također iznositi 6,25 eura/m2, a za najveću zakonsku stopu odlučili su se i Umagu gdje će se porez plaćati 8 eura po četvornom metru. U Gradu navode kako su vlasnici kuća za odmor kod njih uglavnom stranci koji su do sada plaćali porez od 5 eura po kvadratu.
“Visina poreza na kuće za odmor, kojeg su plaćali većinom strani državljani, odnosno oni koji imaju nekretninu u Umagu ali ne i prebivalište, iznosio je 5 EUR/m2 dok će novi iznos uključivati povećanje koje je predviđeno zakonom max. do 8 EUR/m2, odnosno 6,40 EUR/m2, budući da 20 posto (1,60 EUR/m2) prosljeđujemo direktno županiji, ali je naša obveza naplate. Napominjemo da će u većini slučajeva porezni obveznici biti strani državljani, odnosno svi oni koji nemaju prebivalište na području grada Umaga. Dakle, građani grada Umaga koji imaju prebivalište i status domaćina iznajmljivača neće plaćati porez na nekretnine jer zakonom nisu obuhvaćeni”, naveli su iz Grada Umaga.
Gradovi i općine koji su zadržali istu stopu kao što je bila stopa poreza za kuće za odmor imat će manje prihode nego ranije jer će dio prihoda morati prepustiti županiji na čijem se teritoriju nalaze.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




