Hrvatska
Gdje je bojkot prošlog petka bio najjači, a gdje se najviše ispuhao? Provjerite stanje u svom gradu…
Generalni bojkot trgovina u Hrvatskoj nastavlja se i danas, treći petak zaredom. Dok se čekaju podaci na razini države, objavljena je analiza podataka Porezne uprave o fiskaliziranim računima u maloprodaji (osim trgovine motornih vozila i motocikla) i rezultati prošlotjednog bojkota po gradovima, općinama i županijama.
Portal gradonačelnik.hr navodi da je drugi petak bojkota – 31. siječnja, bio slabiji od onog prvog kad se promet u trgovinama na malo gotovo prepolovio. U odnosu na prvi veliki bojkotni petak 24. siječnja, promet je prošli petak povećan za 19% (7,8 milijuna eura), no usporedimo li ga sa petkom prije bojkota, 17. siječnja, minus u blagajnama trgovačkih lanaca i dalje je priličan – 36% (27 milijuna eura).
Za razliku od prvog petka kad su trgovine najjače bojkotirale redom slavonske županije i kada je promet za preko 50% smanjen u čak sedam županija, prošli petak slika se prilično promijenila.
Najveći pad prometa u odnosu na predbojkotni 17. siječnja zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-43,60%) i Koprivničko-križevačkoj županiji (-43,51%). Slijede Osječko-baranjska županija (-42,70%), Splitsko-dalmatinska-županija (-41,99%) te Varaždinska županija (-41,85%). Pad prometa veći od 40% bilježe još Međimurska, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija.
Gdje je bojkot najviše oslabio?
Usporedi li se ostvareni promet 31. siječnja i 24. siječnja, vidljivo je da je bojkot najviše oslabio tamo gdje je u startu bio najjači – u Požeško-slavonskoj županiji. Tamo je prošli petak fiskalizirani iznos bio 34,78% veći nego tjedan dana ranije.
I dok je prvi bojkot trgovcima donio preko 50% manje prometa u čak 56 gradova, prošli petak minus veći od 50% zabilježen je u tek sedam hrvatskih gradova. Najdosljednije i najžešće bojkota su se, tako, držali građani Komiže koji su u trgovinama ostavili 58,61% manje novca nego 17. siječnja, gotovo jednako kao i prvog petka bojkota kad su po snazi bojkota bili na drugom mjestu. Drugi najjači bojkot prošli petak demonstrirali su građani Valpova, ‘pobjednici’ prvog bojkota.
No, za razliku od 24. siječnja kad su u trgovinama ostavili čak 66,93 posto novca manje nego 17. siječnja, iznos fiskaliziranih računa u na području Valpova u prošli petak je u odnosu na 17. siječnja smanjen za 58,23%. Po snazi bojkota u prošli petak slijede Zagorci – Klanjec (-54,83%), Zabok (-54,57%) i Donja Stubica (-51,55%). U top 10 najžešćih po bojkotu i među jedine gradove čiji su građani prepolovili kupovinu prošli petak plasirali su se Stari Grad sa Hvara (-51,16%) i Sinj (-50,05%) te ponovo Čakovec (-49,26%), Zaprešić (-48,84%) i Ivanec (-48,61%), koji su i prvi petak bojkota bili među najžešćim prosvjednicima protiv divljanja cijena u Hrvatskoj.
Pad prometa veći od 48% u prošli petak dogodio se još samo u Vinkovcima i Prelogu, minus veći od 47% ostvaren je u Našicama, Koprivnici, Županji i Labinu, preko 46% manje novca u trgovinama ostavili su građani Ivanić-Grada, Požege i Supetra, minus od oko 45% bilježe trgovine u Delnicama, Otoku, Makarskoj, Metkoviću, Novoj Gradiški i Đakovu, a iznad 40% manje ostvarenog prometa su još Slatina, Vukovar, Trogir, Sisak, Crikvenica, Pakrac, Bjelovar, Đurđevac, Dugo Selo, Solin, Omiš, Slavonski Brod, Belišće, Varaždin, Split, Čazma, Karlovac, Osijek, Pula, Ludbreg, Kutina, Beli Manastir, Rijeka, Križevci, Zlatar, Daruvar, Šibenik, Virovitica, Petrinja i Samobor.
Gledamo li apsolutne brojke i iznose računa, najveći minus – 5,3 milijuna eura manje nego 17. siječnja zabilježili su naravno trgovci u Zagrebu, drugi je Split sa -1,6 milijuna eura minusa, treća Rijeka sa minusom od milijun eura. U Osijeku se u blagajne slilo 978.331 eura manje nego 17. siječnja, a u Zadru minus iznosi 823.345 eura.
Usporede li se, pak, prošlotjedne brojke s onima od 24.siječnja, minus bilježi tek pet gradova – Vis, Ilok, Kastav, Grubišno Polje i Bakar. S druge strane, bojkot se prošli petak najviše ispuhao u Svetoj Nedelji u kojoj je ostvareno čak 84,36% više prometa u odnosu na 24. siječnja.
I na kraju, općine. Za razliku od bojkota 24. siječnja kad su trgovine u preko 50 općina zabilježile minuse od preko 50%, prošli petak to se dogodilo u samo dvije općine – Vela Luci na Korčuli u kojoj je zabilježen pad iznosa fiskaliziranih računa od 55,02% te Čačincima u Virovitičko-podravskoj županiji u kojima je promet pao za 55,02%.
U top 10 općina čiji su stanovnici najjače bojkotirali trgovine prošli petak u odnosu na petak 17.siječnja su još istarska Sveta Nedjelja, Blato na Korčuli, Gornji Kneginac u Varaždinskoj županiji, Podstrana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Kotoriba u Međimurskoj županiji, Orebić na Pelješcu, Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji te Župa Dubrovačka.
U odnosu na petak 24. siječnja, prošli petak bojkot je najjači bio u međimurskim općinama Pribislavci i Goričan u kojima je zabilježen pad prometa od preko 9%. Od 158 općina za koje Porezna uprava ima podatke, bojkot se, pak, najviše ispuhao u općini Brestovac u Požeško-slavonskoj županiji, a čiji su mještani u trgovinama ostavili 80,85% više novca nego u petak 24.siječnja, navodi portal gradonačelnik.hr.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
