ZADAR / ŽUPANIJA
ŽUPAN LONGIN U ZAGREBU / Hrvatska zajednica županija o sigurnosti u školama i uspostavljanju jedinstvenog računa proračuna
Predstavnici Hrvatske zajednice županija susreli su se danas u Zagrebu na 72. sjednici Izvršnog odbora kojoj je nazočio i župan Božidar Longin.
Na Dnevnom redu našla se i rasprava o uspostavljanju jedinstvenog računa proračuna za jedinice regionalne samouprave. Predstavila ju je glavna državna rizničarka Danijela Stepić, a ministar financija Marko Primorac istaknuo je kako je cilj jačati i profilirati ulogu županija.
„Uvođenjem sustava riznice, naša je županija ostvarila mnoga poboljšanja u svom poslovanju. Prvenstveno se to misli na zakonski proces unutar kojeg se ostvaruju priljevi i izvršavaju odljevi proračuna i proračunskih korisnika, transparentnost prilikom raspolaganja sredstvima proračunskih korisnika, smanjeni rokovi plaćanja, smanjena mogućnost pogreške. Osim toga smanjuje se zaduživanje proračuna te povećava likvidnost“, rekao je na sjednici Izvršnog odbora HZŽ-a župan Božidar Longin i dodao da se od ukupno 197,9 milijuna eura planiranih prihoda i primitaka proračunskih korisnika za 2025. godinu, 125 milijuna eura ili 63,17% odnosi na prihode koji se ne uplaćuju na jedinstveni račun već se unose evidencijski (zdravstvene ustanove te rashodi za zaposlene osnovnih i srednjih škola).
„Zadarska županija će poduzimati aktivnosti na uključivanju zdravstvenih ustanova u riznicu u skladu s tehničkim, kadrovskim i financijskim mogućnostima s obzirom da se radi o dugotrajnom procesu“, dodao je Longin.
Razgovaralo se i o sigurnosnim mjerama u osnovnim i srednjim školama te obvezama osnivača. Naime, mjere po županijama, zaključili su njihovi predstavnici, prilično su neujednačene. Stoga je na sva pitanja odgovorila državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Zrinka Mužinić Bikić. Istaknula je kako se još uvijek raspravlja o minimalnim tehničkim uvjetima za dodatno povećanje razine sigurnosti u školama. Nakon toga slijedi procjena sigurnosti za svaku pojedinu obrazovnu ustanovu, a potom odluka o daljnjim postupanjima. Važnu ulogu u provođenju svih aktivnosti imaju lokalni timovi.
Govoreći o primjeni protokola i sigurnosnih mjera u osnovnim i srednjim školama, župan Longin je istaknuo da je Zadarska županija ispunila sve zahtjeve škola koji uključuju opremu, zaštitare i sve ostalo sukladno traženjima škola i financijskim mogućnostima proračuna. Dodao je da je i u Zadarskoj županiji imenovan lokalni tim u kojem su predstavnici policije, Centra za socijalnu skrb, obrazovanja i zdravstvenih ustanova.
Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić osvrnula se i na zapošljavanja novih djelatnika. Najavila je donošenje Pravilnika u najkraćem mogućem roku. Cilj je zaposliti osobu koja može kontrolirati ulaz u školu, no i obavljati druge poslove. Zainteresirani će morati proći edukaciju u trajanju od 160 sati, od toga će 100 djelatnika biti usmjereno na poslove zaštite, a 60 na unaprjeđenje komunikacije, suradnje s učiteljima te upoznavanje sa zakonima u školstvu.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





