Hrvatska
Rastu naknade za bolovanje, donosimo detalje
Ministrica zdravstva Irena Hrstić ovog je tjedna izašla u javnost s vijestima da se aktivno radi na prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s ciljem povećanja naknada u slučaju bolovanja, o čemu je upozorilo Možemo. I nešto se mijenja…
Naime, ta oporbena stranka je u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim traže da se naknada za dugotrajno bolovanje jednom godišnje mora usklađivati s visinom prosječne plaće u Hrvatskoj.
“Mnogi dugotrajni onkološki pacijenti preživljavaju s ni 300 eura mjesečno, jer im naknade za dugotrajno bolovanje godinama nisu usklađivane s rastom prosječne plaće koje je do 2023. bilo predviđeno zakonom, da bi i tu mogućnost ukinuo bivši ministar Vili Beroš“, rekla je zastupnica Možemo Ivana Kekin i dodala da onkološki pacijenti zadnjih deset godina primaju naknade između 300 i 500 eura.
Prema sadašnjim odredbama, naknada iznosi maksimalno 565 eura, što je gotovo 200 eura niže od zajamčene minimalne plaće u Hrvatskoj. Iznosi maksimalnih naknada nisu se mijenjali od 2006., kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura. Ta je plaća sada na 1366 eura, no naknada se nije povećala ni centa.
Kekin je u tom smislu pružila primjer osobe kojoj je 2014., temeljem posljednjih šest primljenih plaća, određeno 280 eura naknade mjesečno. Zbog teške bolesti se više nije vratila na posao, a u međuvremenu je prosječna plaća porasla za 80 posto.
Iz Ministarstva navode da se radi o dezinformacijama te da se predviđaju značajna povećanja naknada, konkretno s trenutačnih 565 eura na 995 eura, a ove izmjene stupit će na snagu donošenjem Zakona. Dakle, radi se o objedinjenom pristupu povećanja naknada za privremenu nesposobnost za rad za sve kategorije pacijenata.
Poslali smo direktan upit Ministarstvu, kako bi se detaljnije pojasnilo što se mijenja, kako i za koga.
“Promjene se odnose na svih 11 kategorija pacijenata sukladno članku 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju”, poručili su nam pa dodali:
“Promjene zakona koje se pripremaju odnose se na povećanje naknade plaće koje ostvaruju osiguranici u okviru obveznoga zdravstvenog osiguranja koje terete sredstva obveznoga zdravstvenoga osiguranja i sredstva državnog proračuna za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog pojave zaraze u okolini osiguranika. Dakle, tu su uključeni svi osiguranici, a ne samo onkološki pacijenti.”
Na kraju, osvrnuli su se na ono što zapravo najviše zanima sve koji su na bolovanju – financijski aspekt priče.
“Predlaže se povećanje najnižeg i najvišeg mjesečnog iznosa naknada plaće koje terete sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja odnosno državnog proračuna za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog pojave zaraze u okolini osiguranika za puno radno vrijeme i cijeli mjesec u iznosu od 80 posto proračunske osnovice (353,15 eura) za najniži iznos, a 225,5 posto proračunske osnovice (995,45 eura) za najviši iznos”, naglasili su u Ministarstvu zdravstva.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




