ZADAR / ŽUPANIJA
NATJEČAJ MINISTARSTVA ZNANOSTI / Dijele se državne socio-ekonomske stipendije. Ovo su detalji…
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih raspisalo je Natječaj za dodjelu 12.150 državnih stipendija za akademsku godinu 2024./2025. redovitim studentima koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.
Državne stipendije dodjeljuju se u sljedećim kategorijama:
E – studenti u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima, stručnim kratkim studijima, stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima slabijega socio-ekonomskoga statusa,
D-1 – studenti u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima, stručnim kratkim studijima, stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima koji su djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona, mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona; djeca civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu, djeca civilnih invalida iz Domovinskog rata i civilni invalidi iz Domovinskog rata iz članka 45. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata; studenti koji su djeca smrtno stradalih osoba iz članka 107. Zakona o protuminskom djelovanju, čija je smrt nastala zbog ozljede na radu za vrijeme obavljanja poslova iz članka 107. ovog Zakona,
P – studenti s invaliditetom i studenti koji su pod skrbništvom ili su kao djeca bili pod skrbništvom ili im je priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili im je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja na temelju propisa iz područja socijalne skrbi, koji su upisani na doktorske studije na poslijediplomskoj razini.
II. Opći uvjeti za podnošenje prijave:
Za dodjelu državne stipendije mogu se prijaviti studenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:
- hrvatski državljani, državljani države članice Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije ili osobe u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti,
- studenti u redovitom statusu na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj.
III. Na natječaj za dodjelu državne stipendije ni u jednoj kategoriji ne mogu se prijaviti studenti:
- koji su stekli manje od 45 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini (ne odnosi se na studente upisane prvi put na prvu godinu studija u akademskoj godini 2024./2025.),
- koji su stekli manje od 22,5 ECTS boda u prethodnoj akademskoj godini, a u akademskoj godini prijave na natječaj upisuju drugu godinu diplomskog studija koji se izvodi u neparnom broju semestara,
- koji su na tom studiju ukupno stekli broj ECTS bodova koji podijeljen s brojem upisanih prethodnih akademskih godina iznosi manje od 40, ne uključujući tekuću akademsku godinu te ne računajući akademske godine studija u kojima je student imao upisano mirovanje prava i obveza studenta,
- koji su u akademskoj godini 2024./2025. drugi put upisali prvu godinu studija na istoj razini studija u redovitom statusu (odnosi se isključivo na studente koji su u akademskoj godini 2024./2025. promijenili studij),
- koji su dva puta mijenjali i stoga tri puta upisivali studij na istoj razini u redovitom statusu,
- koji su već stekli kvalifikaciju na razini studija na koju su upisani (osim studenata koji su stekli kvalifikaciju na prijediplomskoj razini, a u akademskoj godini prijave na natječaj su upisani u 4., 5. ili 6. godinu integriranog studija),
- koji su u radnom odnosu ili obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja,
- koji imaju upisano mirovanje prava i obveza studenta u akademskoj godini 2024./2025.
IV. Posebni uvjeti za dodjelu državne stipendije u kategoriji E − studenti slabijega socio-ekonomskog statusa:
- prosječni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 100 % proračunske osnovice (441,44 EUR) koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom. U izračun prihoda po članu kućanstva uzimaju se prihodi ostvareni u 2023. godini,
- u izračun prihoda po članu kućanstva ulaze ukupni dohodak članova kućanstva te neoporezivi primici koji se nalaze na popisu u Prilogu I. koji je sastavni dio Pravilnika,
- popunjena Izjava o članovima kućanstva u sklopu elektroničkog obrasca za prijavu na natječaj,
- zajedničko kućanstvo je svaka zajednica osoba, bez obzira na srodstvo, koje zajedno stanuju, zajedno privređuju i troše ostvarene prihode te zajedno koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba. Članom kućanstva smatra se i dijete koje se nalazi na školovanju do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života. Uzdržavatelj studenta smatra se članom njegova kućanstva i kada ne žive na istom prebivalištu ako je student u sustavu redovitog obrazovanja, a najdulje do navršene 26. godine života djeteta (osim u slučajevima kada se raskid obiteljskih odnosa može dokazati rješenjem nadležnih tijela),
- podatke o prihodima u Republici Hrvatskoj Ministarstvo preuzima iz službene evidencije Porezne uprave za 2023. godinu,
- studenti koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske obvezni su prilikom popunjavanja Izjave o članovima kućanstva, u elektroničkom obrascu za prijavu, ručno unijeti podatke o visini ukupno ostvarenih prihoda u EUR valuti*, uključujući prihode od mirovine, za svakog člana kućanstva u 2023. godini. Kao dokaz obvezni su dostaviti potvrde o visini ukupno ostvarenih prihoda nadležne porezne uprave izvan Republike Hrvatske za sve članove kućanstva i potvrde o visini ukupno isplaćene mirovine nadležne ustanove za mirovinsko osiguranje izvan Republike Hrvatske za članove kućanstva koji su korisnici mirovine za 2023. godinu,
- ako član/ovi kućanstva nema/ju OIB, potrebno je dostaviti potpisanu izjavu da član/ovi kućanstva nema/ju OIB (student šalje jednu Izjavu za sve članove koji nemaju OIB),
- student do navršenih 26 godina koji se na prebivalištu navede kao jedini član kućanstva ili s bratom ili sestrom bez roditelja ili uzdržavatelja dužan je pod zajedničko kućanstvo navesti roditelje ili uzdržavatelje te dostaviti njihov OIB. Studenti su dužni navesti oba roditelja ili uzdržavatelja, osim u slučaju kad mogu dokazati da drugi roditelj nije član kućanstva, na primjer sudska odluka o rastavi braka, smrtni list itd. Različita adresa prebivališta svakog člana kućanstva mora biti obrazložena i potkrijepljena dokaznom dokumentacijom.
V. Bodovanje za državnu stipendiju za kategoriju E provodi se na sljedeći način i na temelju sljedećih dokaza:
1. Za studenta koji mjesečno po članu kućanstva ima:
- 120,00 EUR ili manje prihoda priznaje se 1.800 bodova
- od 120,01 EUR do 160,00 EUR priznaje se 1.500 bodova
- od 160,01 EUR do 200,00 EUR priznaje se 1.200 bodova
- od 200,01 EUR do 240,00 EUR priznaje se 900 bodova
- od 240,01 EUR do 280,00 EUR priznaje se 750 bodova
- od 280,01 EUR do 320,00 EUR priznaje se 600 bodova
- od 320,01 EUR do 360,00 EUR priznaje se 450 bodova
- od 360,01 EUR do 400,00 EUR priznaje se 300 bodova
- od 400,01 EUR do 100 % proračunske osnovice priznaje se 150 bodova.
Rok za prijavu je 4. studenoga 2024. do 12.00 sati.
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




