Iadera Horror Hub i ove godine u suradnji s Odjelom za anglistiku Sveučilišta u Zadru organizira dvodnevnu manifestaciju posvećenu hororima i popularnoj kulturi na Sveučilištu u Zadru.

Prva večer održana je u Atriju Sveučilišta, gdje je uz projekciju horor klasika „A Nightmare on Elm Street“ (Strava u Ulici Brijestova) uz njegovu 40. obljetnicu prikazivanja, predavanje „Opasni susjedi“ održao je prof. dr. sc. Marko Lukić, objašnjavajući kako su predgrađa i susjedi postali zlokobni simboli u američkim horor filmovima.

Američka suburbija počinje naglo rasti nakon Drugog svjetskog rata, potaknuta ekonomskim prosperitetom, te urbanim širenjem i razvojem pristupačnih stambenih naselja. Predgrađa su obećavala miran obiteljski život, bijeg od prenapučenih gradova te su često bile povezana s idealima američkog sna. No, ubrzana suburbanizacija doprinijela je čitavom nizu društvenih i kulturoloških problema te koncept suburbanog sna, ili pak utopije, prerasta u gotovo morbidnu noćnu moru.

– Osnovne premise poput intime, mogućnosti posjedovanja vlastitog doma, ljubazni susjedi, sigurno mjesto za djecu, egzistencija usmjerena prema obitelji, mjesto izolirano od opasnosti vanjskog svijeta, i u konačnici mogućnost života među istomišljenicima, nije uspješno ostvarena. Kroz često puta fantastičnu prizmu žanra, suburbani prostori promatraju se kao ukleti, ispunjeni susjedima koji skrivaju neku strašnu tajnu, kao uniformno mjesto zarobljenosti i nesreće, kao lovište pedofila i ubojica djece, kao prostor progonjen obiteljskom i zajedničkom prošlošću i u konačnici kao mjesto u kojem najveće prijetnje dolaze upravo iznutra, rekao je Lukić-

Potencijal ovakvog konteksta uočava prije svega John Carpenter koji 1978. u taj prostor smješta Michaela Myersa iz serijala filmova „Noć vještica“. Umjesto u ukletim kućama ili mračnim okruženjima, zastrašujući prizori događaju se u kućama s prekrasnim njegovanim travnjacima.

Film „A Nightmare on Elm Street“, redatelja Wesa Cravena, predstavlja zasigurno jedan od važnijih filmova horor žanra 1980-ih. Cravenovim filmom ne samo da se uvodi lik Freddyja Krugera u popularnu kulturu, i posljedično u samu nacionalnu američku i globalnu podsvijest, već nastavlja problematiziranje prostora američke suburbije koje je Carpenter započeo. Craven stvara svijet u kojem su granice između sna i jave zamagljene, a prostor suburbije – opet viđen kao simbol stabilnosti i sigurnosti – postaje mjesto noćnih mora.

– Film ukazuje na to kako materijalni konformizam nije dovoljan da zaštiti likove od stvarne opasnosti. Freddy Kruger dolazi iz prošlosti koja je ignorirana i potisnuta zbog težnje za zadržavanjem konzumerističkog ideala sigurnosti i uspjeha. Roditelji su ubili Krugera kako bi očuvali tu sigurnost, ali ta kolektivna krivnja sada se vraća kroz Freddyjeve napade na njihovu djecu. Roditelji u filmu prikazani su kao odsutni, emocionalno udaljeni ili nezainteresirani za stvarne potrebe svoje djece. U potrazi za materijalnim uspjehom i održavanjem ugleda, gube doticaj s moralnim odgovornostima, a Freddy, koji napada djecu u njihovim snovima, može se promatrati kao manifestacija tih potisnutih strahova i problema koji se javljaju u zajednici, istaknuo je Lukić.

Nakon predavanja u suradnji s Kino Zonom održana je projekcija filma A Nightmare on Elm Street. Danas od 18 sati u dvorani 143 Sveučilišta u Zadru održat će se dva zanimljiva predavanja. Dr. sc. Nataša Polgar s Instituta za etnologiju i folkloristiku održat će predavanje pod nazivom „Čudovišno, zazorno, normalno: predaje, psihijatrijski diskurs i horor film“, u kojem će analizirati lik čudovišta u raznim predajama i horor žanru, ali i u medicinskim kartonima pacijenata prve hrvatske umobolnice u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Luka Šešo s Hrvatskog katoličkog sveučilišta govorit će o kulturološkim transformacijama lika vampira u predavanju „Od holivudskih filmova do slavenskog folklora i natrag: tko su zapravo vampiri?“. Osvrnut će se na transformaciju vampira od slavenskog folklora i tradicijskih vjerovanja do suvremenih holivudskih prikaza. Nakon predavanja uslijedit će razgovor s izlagačima koji će moderirati prof. dr. sc. Mario Vrbančić.