Hrvatska
Stižu nove prometne kamere, pogledajte što će sve snimati
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će više od 80 novih kućišta za kamere nadzora brzine. Osim brzine, provjeravat će se i uporaba mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa. Kamere stižu i na autoceste.
Brzina je i dalje glavni uzrok najtežih prometnih nesreća – onih sa smrtnim posljedicama. Od 184 poginula u prometu u prvih 9 mjeseci ove godine – njih 88 stradalo je upravo zbog nerazumnog stiskanja papučice gasa. Policija stoga kontinuirano postavlja kamere za nadzor brzine sa sve više funkcija.
“Vozač koji je vozio prebrzo, ako se na fotografiji vidi da nije koristio, recimo, pojas, odnosno da je nepropisno koristio mobilni uređaj, osim za prekršaj brzine, vozač će biti sankcioniran i za ta dva prekršaja”, kaže za HRT Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije.
Stotine kamera
Najviše kamera će biti na cestama PU Primorsko-goranske, a ukupno u državi 587. Kamere će biti postavljene i na autocestama. “To su bile lokacije na kojima su se događale one teške prometne nesreće zbog toga što su vozači vozili prebrzo”, ističe Mataija.
A kamere ih usporavaju, rezultat: Broj poginulih na cestama iz godine u godine sve je manji. Tako je ove godine zabilježeno 190 u odnosu na 209 smrtno stradalih u istom razdoblju prošle godine.
Stručnjaci tvrde – sustav u Hrvatskoj je dobar, ali mjesta za poboljšanje ima. Posebice na autocestama.
“Ovaj sustav koji mi u Hrvatskoj imamo, oni su dobri, ali imaju jednu manu, a to je da mjere točkasto. Znači, ono što mi kao struka se zalažemo da nam treba sekcijsko mjerenje brzine, posebno na segmentima autocesta i brzih cesta”, naglašava Marko Ševrović iz Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti.
Vozači pozdravljaju postavljanje kamera, kazna se ne boje. “Ljudi jednostavno neće da poštuju ni kamere ni brzinu. Jedino bi poboljšalo to da policija sjedne u auto i da bude stalno prisutna na cesti. I onda kao u filmu – kad netko vozi prebrzo ‘tinuninuuu’”, smatra jedan vozač.
Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake policijske uprave. Statistika otkriva da kamere pozitivno utječu na vozače jer na područjima na kojima su postavljene – voze opreznije.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




