Connect with us

Hrvatska

Smiju li vas snimati nadzornim kamerama i to koristiti kao dokaz protiv vas?

Objavljeno

-

Možda na početku treba podsjetiti da od 1. 1. 2024. zbog napuštanja mjesta nesreće, a da prije toga niste postupili po zakonu, možete doživjeti težak financijski udar zbog gubitka prava iz obveznog osiguranja. Novčanu kaznu zbog toga ćete još nekako i preživjeti, ali s ovim gubitkom prava iz obveznog osiguranja, nije se za igrati, podsjeća HAK Revija.

Zamislite situaciju, sve što policija i sud imaju protiv vas svodi se na snimku nadzorne kamere. Možete li vi sad jednim maestralnim potezom oživotvorenim u uskliku nezakonit dokaz, onemogućiti da budete proglašeni krivim, odnosno odgovornim?

Prekršajni zakon lijepo i jasno propisuje da se  sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi). Nezakoniti dokazi prema tom zakonom su oni koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, na dostojanstvo, na ugled i čast, te na nepovredivost osobnog i obiteljskog života.

Nezakoniti su i oni dokazi koji su  pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni Prekršajnim zakonom kao i  drugi dokazi za koje se iz njih saznalo. Piše li u zakonu? Piše. 

No svi se pitaju, kako bi se oni nekako uglavili u te zakonske odredbe o nezakonitim dokazima i sve za što se optužuju srušili kao kulu od karata? Kako se okoristiti zakonom? To mora biti legalno i legitimno, pozvati se na zakon i njegove odredbe, zar ne?

Kakva je situacija s kamerama?

Kamera nadzornih, što lažnih, što stvarnih, što onih koje uopće ne rade godinama, što onih koje dugotrajno čuvaju zapise, ima svuda. Kako onda u toj priči zaštiti svoju privatnost, osobne podatke, identitet?

Svima su naime, puna usta zaštite osobnih podataka, a s druge strane svatko i sve je dostupno i to na izvolite. Gdje je sad tu zaštita vaše privatnosti? I niste prvi koji ste se toga dosjetili, mnogi su se prije vas nakanili pozvati na svoju privatnost i zaštitu osobnih podataka kad je riječ o prometnim grijesima, samo nisu se baš dobro proveli.

Najkraće rečeno: svi oni koji sudjeluju u prometu na cesti znaju da mogu biti snimljeni i time se na zadire u privatnost osobe koja upravlja vozilom. Fotografija vozača unutar vozila nastala prilikom nadzora vozača i vozila u prometu na cesti  zakonit je dokaz.

Primjer iz presude: “Fotografija vozača nastala je na javnom mjestu, svi koji sudjeluju u prometu mogu biti snimljeni”

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Presudi Ppž-6540/2023 od 25.4. 2024 zauzeo je stajalište: „Sukladno odredbi članka 158. stavka 5. Prekršajnog zakona kada je ovlaštena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno utvrdila radnju počinjenja prekršaja ili je to utvrdila odgovarajućim tehničkim uređajima i o tome sačinila službenu bilješku ili tehničku snimku, isto su valjani dokazi u prekršajnom postupku.

Pogrešno žalitelj smatra da fotografija vozača unutar vozila nastala prilikom nadzora vozača i vozila u prometu na cesti nije zakonit dokaz, jer na temelju članka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama policijski službenici imaju ovlaštenja za nadzor vozila, vozača i drugih sudionika u prometu i to nad ukupnim vremenom trajanja upravljanja vozilom, s time da je odredbom članka 283. citiranog Zakona jasno propisano da se kao dokaz u prekršajnom postupku mogu koristiti fotografije, tehničke snimke, službene bilješke i zapisnici.

Fotografija vozača nastala je na javnom mjestu upravo prilikom nadzora vozila i vozača, te svi oni koji sudjeluju u prometu na cesti znaju da mogu biti snimljeni i suprotno tvrdnje žalitelja time se na zadire u privatnost osobe koja upravlja vozilom, budući da nije obavljana pretraga prijevoznog sredstava i ne ulazi se u unutrašnjost vozila, kako to pogrešno pokušava prikazati žalitelj“.

Što je s kamerama na benzinskim pumpama, koje u nisu vlasništvu policije?

Dobro jasno vam je kad je riječ o kamerama policije, no što je s onima na benzinskim pumpama, na tunelima, niste baš uočili pisanu obavijest da vas se snima, niste ni dali pristanak, a što tek s kamerama kojima pojedinci nemilice kite svoje zgrade, kuće i okućnice?

Sudovi snimke nadzornih kamera javnih mjesta smatraju valjanim dokazima na kojima se može temeljiti sudska odluka neovisno o tome tko je vlasnik tih kamera.

Tako je Županijski sud u Puli u svom Rješenju Kž-303/2019-7 od 4. 11. 2019. jasno artikulirao: „To što je snimku sačinio oštećenik kao privatna osoba, ne čini snimku njegove nadzorne kamere nezakonitim dokazom, jer uz činjenicu da je sniman prostor oko njegove kuće, sniman je i javni prostor, odnosno parkiralište ispred njegove kuće, pa je pozivanje žalbe na Zakon o privatnoj zaštiti te Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka bespredmetno.

S obzirom na to da se snimka odnose na javni prostor, nije prihvatljiva žalbena tvrdnja da se na taj način narušava okrivljenikova privatnost, a u konkretnom slučaju ne radi se niti o snimkama nastalim u okviru provođenja posebnih dokaznih radnji predviđenih u ZKP/08 za koje vrijede druga pravila, a niti je pribavljena na način za koji odredba članka 10. ZKP/08 određuje da je nezakonit.

Snimke nadzornih kamera javnih mjesta, kao što su ulice, trgovi i slično, predstavljaju dokaze na kojima se može temeljiti sudska odluka neovisno o tome tko je vlasnik tih kamera“.

Vrhovni sud: Kamere na benzinskoj ne zadiru u privatnost, to je javno mjesto

Vrhovni sud još je davnih dana javno obznanio što misli o toj problematici:

„Neosnovano optuženik pobija odluku suda prvog stupnja da je snimka s video nadzora na benzinskoj postaji zakonit dokaz, tvrdnjom da na postaji nema obavijesti o snimanju i da ne postoji propis koji bi ozakonio neovlašteno snimanje na benzinskoj pumpi, tako da se ne može ‘pristati’ na to da se bude dragovoljno snimljen.

Ispravno sud prvog stupnja ističe u pobijanom rješenju da su fotografi je s benzinske postaje sačinjene putem provedenog video nadzora, a kako se radi o javnom mjestu na taj se način ne zadire u privatnost osoba koje se tu kreću. 

I Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, prihvaća kao ispravno stajalište suda prvog stupnja jer je u sudskoj praksi prihvaćeno da snimke koje su putem video nadzora sačinjene na javnim mjestima kao što su to trgovi, tuneli, mostovi, trgovine, banke i sl., predstavljaju dokaze na kojima se može temeljiti sudska odluka (VSRH, I Kž 450/09 od 3. lipnja 2009.).”

Dakle, prema stavu suda, javno mjesto je javno mjesto, bili vi svjesni toga ili ne, snimke javnih mjesta jesu dokazi. Prigovori o nezakonitim dokazima po toj osnovi očito imaju slabu prođu.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu